Rusija spremna da sačuva tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu, ali uz uslove

BM / Sputnik

Ugovor između Rusije i Ukrajine o tranzitu ruskog gasa ka Evropi ističe krajem ove godine i do tada bi trebalo da se reši njegova dalja sudbina. Zapad stalno vrši pritisak da se nastavi tranzit ruskog gasa kroz Ukrajinu, i Moskva to ne odbija, ali ima svoje uslove.

Da bi se to dogodilo, tarife za skladištenje gasa trebalo da budu niže i trebalo bi rešiti sve arbitražne sporove između ruskog „Gasproma“ i ukrajinskog „Naftogasa“.

U ovom trenutku, ukrajinski pravac je najskuplji i tamo je ustanovljena najveća tarifa, koja je 2 do 2,5 puta viša nego za druge trase, kao što su „Jamal-Evropa“ i „Severni tok 1“.

Sudbina tranzitnog ugovora rešavana je prošlog meseca u Briselu, gde je održana druga runda trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Evropske komisije (EK). Nije postignut nikakav konkretan dogovor, ali je EK dala predlog za budući ugovor. Stav EK je da bi ugovor trebalo da bude potpisan na period od više od 10 godina, a obim bi morao da bude atraktivan, posebno za investitore koji će biti pozvani da moderniziraju ukrajinski gasno-transportni sistem.

Na tim sastancima bi trebalo da budu dogovoreni obimi, tarife i rok trajanja novog ugovora ili produžetka starog. Rusija je predložila da se „sporazum jednostavno produži“, ali ukrajinska strana smatra da to nije moguće, jer on nije u skladu sa evropskim standardima.

Amerikanci se oštro protive izgradnji „Severnog toka 2“, koji će povezivati Rusiju i Nemačku, s obzirom na to da američki proizvođači gasa žele da potisnu Rusiju sa evropskog tržišta i proguraju svoj skuplji gas.

„U svakom slučaju, ’Severni tok 2‘ će biti završen, određene količine gasa će ići preko Ukrajine, jedino je pitanje u određivanju tih količina. Moramo imati na umu da ova maršruta nije korisna samo za Rusiju nego i za potrošače ruskog gasa u Evropi. Pored toga, ukrajinski gasno-transportni sistem je zastareo i propao. Taj tranzitni pravac je i znatno duži od ’Severnog toka 2‘, pa će troškovi transporta preko ’Severnog toka 2‘ biti mnogo niži“, kaže direktor ruskog Instituta za strateška planiranja Aleksandar Gusev.

Ekspert je ubeđen da politička podrška koju EU pruža Kijevu neće primorati evropske zemlje da zaborave na svoje ekonomske interese.

„Ovde postoji i politička i ekonomska pozadina. Ali za Evropljane, ruski gas je izuzetno važan, oni jednostavno neće preživeti bez tih količina u ekonomskom planu. Njima je potrebno da naš gas ide u Evropu, a to je posebno važno za Nemačku. Oni su zainteresovani za garantovane isporuke, barem po cenama po kojima im sada prodajemo gas. A Kijev, koji je ranije jednostrano povećavao tranzitne tarife, igra, u suštini, protiv sebe“, kaže Gusev.

Ukrajinski gasno-transportni sistem napravljen je pre 50 godina. Ruski ministar energetike Aleksandar Novak navodi da je tehnologija zastarela i da postoji velika amortizacija osnovnih sredstava, što dovodi do velikih gubitaka prilikom transporta gasa.

Poučena ranijim lošim iskustvima sa Kijevom i gasnim krizama, Rusija je počela da razvija alternativne pravce isporuke gasa u Evropu i gradi gasovode „Severni tok 2“ i „Turski tok“, koji se zasnivaju na naprednim tehnologijama.

Kijev grčevito želi da se očuva tranzit ruskog gasa preko Ukrajine, jer od tih para značajno puni budžet, dok Moskva ne beži od toga da određene količine gasa budu transportovane kroz ukrajinske gasovode ako ta država predloži konkurentne uslove.

„Gasprom“ je ranije izrazio spremnost da zadrži tranzit preko Ukrajine u iznosu od 15 milijardi kubnih metara gasa godišnje, što je znatno manje od sadašnjih količina. Postepeno bi te količine mogle još da se smanje, čak i da se prepolove, a to će Ukrajini izbiti adut iz ruku da ucenjuje Rusiju, što je ranije imala običaj da radi.

Ukrajina je 2015. godine prestala da kupuje ruski gas direktno od Rusije, a to čini reverzibilno od evropskih zemalja, čak višestruko skuplje, ali je nastavila da ubira prihode od tranzita ruskog gasa.

Prema računici Kijeva, u slučaju da ugovor o tranzitu ruskog gasa ne bude potpisan od 2020. godine Ukrajina će izgubiti oko tri milijarde dolara godišnje.

Podsetimo, projekat „Severni tok 2“ podrazumeva izgradnju dva kraka gasovoda, čiji će ukupni kapacitet iznositi 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje, od obale Rusije, preko Baltičkog mora, do Nemačke. On će proći kroz teritorijalne ili isključivo ekonomske zone država duž obale Baltičkog mora: Rusije, Finske, Švedske, Danske i Nemačke.

(Olivera Ikodinović)

„Turski tok“ do Srbije - samo uz čvrste garancije EU

Odluka o produžetku gasovoda „Turski tok“ preko Bugarske može biti doneta samo ako budu dobijene čvrste garancije da EU neće praviti smetnje isporukama gasa ovom trasom, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev u intervjuu bugarskom listu „Trud“ uoči svoje posete Sofiji.

„Novi krak ne treba da ponovi žalosnu sudbinu ’Južnog toka‘, tako da će odluka o produžetku ’Turskog toka‘ kroz bugarsku teritoriju zavisiti od toga da li će Sofija dobiti čvrste garancije da EU neće praviti prepreke planovima za isporuke gasa novim gasovodom“, rekao je Medvedev.

Prema njegovim rečima, „sada se radi na opciji produženja drugog kraka ’Turskog toka‘ kroz Bugarsku, Srbiju i Mađarsku“.

„Međutim, konačna odluka ne zavisi samo od nas. Izbor između različitih opcija produženja ’Turskog toka‘ umnogome će zavisiti od postojanja gasnotransportne infrastrukture. Što opet zavisi od zainteresovanosti konkretnih akcija vlada tih država“, naglasio je premijer Rusije.

Medvedev je u vezi s tim naglasio da vidi kretanje Bugarske u tom pravcu - „Bulgartransgaz“ je doneo konačnu investicionu odluku o realizaciji projekta razvoja i proširenja gasnotranspornog sistema, a i uspešno je završeno prikupljanje prijava za rezervaciju budućih gasnotranspornih kapaciteta.

„Put za početak građevinskih radova je otvoren. Međutim, to će biti veliki i skup projekat, pošto gasovod treba da dobije dodatne garancije“, naglasio je Medvedev.

Projekat „Turski tok“ podrazumeva izgradnju gasovoda koji se sastoji iz dva kraka, kapaciteta od po 15,57 milijardi kubnih metara. Prvi krak je predviđen za isporučivanje gasa turskim potrošačima, a počeće da radi tokom ove godine. Drugi krak je namenjen za snabdevanje zemalja južne i jugoistočne Evrope, a njegovo puštanje u rad planirano je za 2019. godinu.

Medvedev postavio uslove za tranzit gasa preko Ukrajine

Rusija je spremna da sačuva tranzit gasa preko Ukrajine i nakon 2019. godine, ali uz određene uslove - reševanje problema između zainteresovanih kompanija, pogodni ekonomski i komercijalni parametri ugovora, kao i stabilna politička situacija, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev.

„Posebno naglašavam da ne prekidamo tranzit kroz postojeće gasovode. Ni ‘Severni tok 2’, ni ‘Turski tok’ ne predviđaju takva rešenja prema Ukrajini, ni prema drugim državama“, rekao je Medvedev u intervjuu „Luksemburger vort“.

„Mi smo spremni da sačuvamo tranzit gasa kroz ukrajinski gasnotransportni sistem i posle 2019. godine. Naravno uz određene uslove. O njima smo više puta i govorili: to je rešenje odnosa između zainteresovanih kompanija, pogodni ekonomski i komercijalni parametri ugovora, kao i stabilna politička situacija.“

Na repliku novinara da nemačka kancelarka Angela Merkel smatra da pri „Severnom toku 2“ transport ruskog gasa kroz Ukrajinu treba sačuvati, Dmitrij Medvedev je rekao: „Po tom pitanju imamo slično gledište“.

„Međutim, Rusija kao stari i veliki isporučilac goriva želi da diverzifikuje kanale isporuka gasa na evropsko tržište. Što više bude trasa, pouzdanije će biti isporuke“, rekao je ruski premijer.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...