GEOPOLITIČKI ADUT SRBIJE

J. Putniković

Pozicija Srbije u političkom smislu biće mnogo bolja kada bude tranzitna zemlja za gas ka Evropi i veliki izvoznik električne energije.

-Srbija će postati regionalno energetsko čvrište za gas - najavljuje Dušan Bajatović, generalni direktor Srbijagasa po povratku iz Sočija ističući da će osim zajedničke firme za izgradnju Južnog toka sa Gaspromom ova firma, najverovatnije biti i partner za dolazak Gasprom banke u Srbiju.

Zajednička firma Srbijagasa i Gasproma u Švajcarskoj biće formirana do kraja ovog meseca a Bajatović tvrdi da su zaštićeni interesi Srbijagasa i Srbije kao vlasnika ovog javnog preduzeća. Takse za tranzit gasa ubiraće se prema srpskim zakonima a u već napisanom ugovoru (koji još nije potpisan) onemogućeno je preglasavanje Srbijagasa i uvođenje trećih partnera.



Dušan Bajatović i Vladimir Putin u Sočiju

U finišu su, prema Bajatovićevim rečima i pregovori oko partnerstva za izgradnju podzemnog skladišta gasa u Banatskom dvoru, čiji se konačni kapacitet „penje“ na milijardu kubnih metara gasa, a izgledno je da će se s ruskim partnerom graditi još jedno skladište. Bajatović, takođe, tvrdi da uskoro treba očekivati i realizaciju pred kraj prošle godine sklopljenog dogovora s Rusima da će Srbijagasu ustupiti (preprodati) 24 odsto Jugorosgasa. Sa Jugorosgasom Srbijagas planira ulazak u gasifikaciju Beograda i Niša.

Gaspromu je u Sočiju iz Srbijagasa predloženo da bude partner u džoint venčer projektima za izgradnju gasnih elektrana, u Novom Sadu, Nišu, Beogradu, eventualno i Kragujevcu. Podsetimo, Bajatović je u nekoliko navrata već najvljivao da će doregistrovati Srbijagas za proizvodnju struje a sada govori o izgradnji elektrana čiji je kapacitet 450 megavata. Ističući da je ovo dobro za geopolitički položaj Srbije, Bajatović, inače visoki funkcioner SPS-a, komentariše da će pozicija Srbije u političkom smislu biti mnogo bolja kada bude tranzitna zemlja za gas ka Evropi i veliki izvoznik električne energije.

Bajatović iz Sočija prenosi informaciju da će Južnim tokom u Evropu od 31. decembra 2015. godine a možda i ranije, kako iz Gasproma obećavaju, stizati nove količine gasa iz Rusije i srednje Azije, iz zemalja takozvanog gasnog kartela. Kapacitet je, sa početnih 31, udvostručen na 63 milijarde kubnih metara gasa. Sve sa ruskim delom, vrednost ovog gasovoda, koji će imati najverovatnije dve, možda čak i tri cevi kroz Crno more, je oko 20 milijardi dolara. Biće to gasovod izgrađen po najmodernijim tehnologijama sa pritiskom u cevima od 100 bara. Gazprom tvrdi da ima sredstava za ovaj energetski projekat a trasa kroz Srbiju od oko 450 kilometara će koštati najmanje 700 miliona evra. Tačna cifra znaće se kada budu završene fizibiliti studije i nove procene vrednosti onoga što ulaže Srbijagas. Jer, u Sočiju je u petak konačno obelodanjeno da će gasovod iz Bugarske u Srbiju ući kod Zaječara a ne kod Niša. U Batajnici će biti gasno čvorište i odatle će se, odvajati krak ka Republici Srpskoj. Glavna trasa nastavlja do Subotice gde će ući u Mađarsku. Na mapi koju je na jučerašnjoj konferenciji, kao konačnu, novinarima pokazao generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović vidi se da će se gasovod u Bugarskoj račvati na dva dela: južni krak ide ka Grčkoj i morem ka Italiji, a severni kroz Srbiju. Evidentno je da će južni tok „poteći“ i teritorijom Slovenije a zanimljivo je da će se u Mađarskoj račvati na krak koji se završava u Austriji i onaj koji vodi ka Italiji.

Za Srbiju je pored povećanja kapaciteta sa više od 10 na više od 20 milijarde kubnih metara godišnje bitno to što je sa Rusima usaglašeno da će se od glavne trase Južnog toka jedan krak odvajati kod Paraćina za jug Srbije. Bajatović navodi da se razmatra mogućnost da se Južnim tokom reši pitanje snabdevanja gasa Sarajeva, odnosno BiH, a da Srbija nema ništa protiv da se gasovod pruži i ka Kosovu i dalje u Makedoniju. Još nije rešeno ali Srbija navija da jedna od dve velike podstanica bude na našoj teritoriji a ne da obe budu u Bugarskoj.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...