Hoće li će se ostvariti „gasni“ snovi Poljske

BM

Na svetskom tržištu gasa danas se nazire svojevrsna revolucija. Poljska, rame uz rame sa drugim državama učestvuje u krupnim investicionim projektima. O budućnosti poljske gasne industrije i energetske nezavisnosti Sputnjik je razgovarao sa rukovodiocem analitičkog centra ruskog Fonda nacionalne energetske bezbednosti Aleksandrom Pasečnikom.

Prema rečima predstavnika poljske kompanije „Gas sistem“ (Gaz-System) Tomaša Stempenja, zahvaljujući projektima poput „Baltik pajpa“ (Baltic Pipe), kao i širenju lučkog terminala u mestu Svinoujšće za prijem morskih tankera sa tečnim gasom iz SAD, ali i zahvaljujući novim zajedničkim projektima Varšave sa Kijevom i Pragom, Poljska može postati novi gasni centar u regionu. U skorije vreme suma kapitalnih investicija kompanije „Gas sistem“ porašće sa jedne i po do dve milijarde zlota godišnje.

Eksperti poljske gasne industrije izražavaju nadu da će posle 2022. godine, kada istekne dugoročni ugovor sa Ruskom Federacijom, koji se tiče isporuka prirodnog gasa sa poluostrva Jamal na severu Sibira, Poljska konačno postati nezavisna što se tiče isporuke energenata.

Optimizam Poljske je porastao i nakon rasprave u Kongresu SAD povodom projekta zakona o mogućem uvođenju sankcija ruskom projektu „Severni tok 2“.

O budućnosti poljske gasne industrije i energetske nezavisnosti Sputnjik je razgovarao sa rukovodiocem analitičkog centra ruskog Fonda nacionalne energetske bezbednosti, Aleksandrom Pasečnikom.

Kakave su perspektive realizacije poljske inicijative za stvaranje energetskog haba na njenoj teritoriji?

Mislim da su realno male šanse. Već postoje države koje zaista imaju veće mogućnosti, poput Austrije i Nemačke. Poljska teško da može da ostvari tako nešto, iako „hab“ vrlo pompezno zvuči u kontekstu logistike. A povodom razgovora o diversifikaciji isporuka gasa u Poljsku, znate, planovi da se kupuju velike količine tečnog gasa iz SAD, ne idu u prilog zamisli da Poljska može postati energetsko čvorište, hab.

Znam da su Poljaci ljuti na Rusiju, jer gas iz Sibira prodajemo Nemcima po nižoj ceni i mnogi od mojih kolega su me nekoliko puta otvoreno i ljutito pitali zašto se gas ne prodaje različitim kupcima po istoj ceni. Na to uvek odgovaram da se u uslovima tržišne ekonomije, prilikom formiranja cena, sve uzima u obzir. Sa određenim partnerima, konkretno sa Nemačkom, Rusija je tokom godina izgradila odnos poverenja. Osim toga, Nemačka je najveći kupac ruskog gasa, a onaj ko mnogo kupuje, dobija veće popuste. Postoji još jedan momenat, a to je da je Nemačka važan učesnik strateških projekata „Nord strim“ i „Nord strim 2“. I to se, takođe, uzima u obzir. A Poljska se distancirala od Rusije, i njena ekonomija, štaviše, upravo je energetska branša postala talac političkih neprijateljstava i rusofobije poljskih vlasti. Želim da verujem da ovakav pristup neće trajati večno. Što se tiče projekta zakona koji bi trebalo da sankcioniše „Nord strim 2“, on se može tumačiti i kao jak pritisak koji određene struje vrše na Trampa posle samita u Helsinkiju. Određeni kongresmeni žele da ograniče uticaj koji sadašnji američki predsednik ima na kreiranje spoljne politike zemlje. Ako sankcije ipak budu uvedene, to će dovesti do pogoršavanja odnosa između SAD i EU. A teško da će Nemačka odustati od projekta koji joj je veoma isplativ.

Da li mislite da će Poljska posle 2022. godine ipak kupovati gas od Rusije, ili oni zaista to nikako ne žele?

Poljska je politički oponent Rusije u energetskoj sferi, bez obzira na to što oni kupuju prilično velike količine gasa od nas. Pretpostavljam da će oni nastaviti da kupuju ruski gas, iako imaju potpisane ugovore za isporuku tečnog gasa iz SAD, koji je, inače, skuplji od ruskog. Ali ovi sporazumi ne nose obavezujući karakter. Do 2022. godine Varšava može da govori bilo šta, da tvrdi da je neophodno oslabiti takozvanu hegemoniju „Gasproma“ i tako dalje. Ali, videćemo šta će se desiti 2022. godine i da li će Poljska naći nekog možda još povoljnijeg isporučioca energenata? U međuvremenu, koncern „Gasprom“ se bavi solidnim strateškim projektima. Ruski gas bi trebalo da poteče ka Kini gasovodom „Snaga Sibira“. Ove godine bi trebalo da bude gotov projekat „Nord strim 2“. Uzgred, iako nemamo zajedničku granicu, mi i u Japan izvozimo energente, gas sa Sahalina ide morima u „Zemlju izlazećeg sunca“. Želim da primetim da je decenijama za „Gasprom“ evropsko tržište bilo prioritetno, pa u tom smislu i poljsko tržište. Ne mislim da će nakon 2022. godine prestati ruske isporuke gasa u tu zemlju. Još je rano sada davati ocene.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...