Nova runda gasnog rata

Jelica Putniković

Priključujući se kampanji koju protiv ruskog gasa na evropskom tržištu vodi SAD Evropska komisija je spremila izmenu regulatorni udar na ruske gasovode, pre svega Severni tok 2 i Turski tok. Sutra će se u Briselu glasati o eventualnom proširivanju internih tržišnih pravila, koje evropska komisija planira kako bi ograničila Gazprom. Ako ove antiruske mere budu izglasane njihovu primenu treba još da potvrdi i Parlament EU. Ostaje da se vidi kako će se ponašati zemlje, članice EU, koje su zainteresovane za što jeftiniji ruski gas.

Evropska komisija sprema nove propise, koji će direktno ugroziti izgradnju gasovoda Severni tok 2, kojim bi u Evropu od 2019. godine stizale veće količine ruskog gasa, nadomeštajući sadašnji transit ovog energenta kroz Ukrajinu.

Nakon odluke da države članice treba da pregovaraju s Rusijom o ciljevima izgradnje gasovoda, Evropska komisija će predložiti proširivanje internih tržišnih pravila, prema kojem svi uvozni gasovodi treba da zadovolje uslove da ne mogu biti u vlasništvu snabdevača gasom, da tarife za transport ne budu diskriminirajuće, da poslovanje treba da bude transparentno a 10% kapaciteta da bude prepušteno na korištenje trećoj strani. Prema predlogu, na koji se poziva Rojters, ta nova gasna direktiva treba da bude primenjiva na gasovode iz trećih zemalja, uključujući i postojeće a ne samo buduće projekte, sve do granice EU jurisdikcije. Pravila bi trebala da stupe na snagu do kraja 2018. godine, a očigledno će se odnositi i na Severni tok 2 i na Turski tok, čija gradnja prema turskoj granici uspešno napreduje.

O ovom predlogu će se, prema pisanju hrvatskog portal Energetika-net glasati u sredu, na sastanku Evropske komisije. Ako ove antiruske mere budu izglasane njihovu primenu treba još da potvrdi i Parlament EU.

Projektat gasovoda Severni tok, kojim ruski Gasprom već transportuje svoj gas do nemačke obale Baltičkog mora je daleko od toga da se uklopi u EU pravila Trećeg energetskog paketa, a Rusija traži pravdu pred Svetskom trgovinskom organizacijom. Ovaj potez neće ići na ruku ni ostalim zapadnim kompanijama, članicama konzorcijuma koji gradi Severni tok 2 jer, one od banaka iduće godine treba da dobiju 70% sredstava za njegovu izgradnju, prenosi Energetika-net pisanje Euractiva.

Ova inicijativa Evrospke komisije očigledni je nastavak kampanje Brisela protiv ruskog gasa u Evropi. Zanimljivo je da je stigla u vreme kada su cevi gasovoda Turski tok stigle do turskih voda Crnog mora i kada iz Rusije stižu izjave da su spremni da ovaj gasovod produže i do ostalih zemalja Evrope.

“Rusija je spremna da nastavi sa izgradnjom gasovoda Turski tok i u drugim zemljama Evrope ukoliko Brisel ponudi čvrste pravne garancije”, izjavio je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov a prenosi Sputnjik.

Kako je rekao, potreba za gasom južne i jugoistočne Evrope je u porastu, samim tim postoji dobar razlog da se drugi krak gasovoda dovede i do teritorije Evropske unije.

„Čitav niz zemalja EU je zainteresovan. Međutim, imajući u vidu neuspeh sa “Južnim tokom”, bićemo spremni da nastavimo izgradnju isključivo ukoliko Brisel ponudi čvrste pravne garancije“, istakao je Lavrov, koji je istovremeno upozorio da Amerika antiruskim sankcijama želi da izbaci Rusiju sa evropskog tržišta.

Brod Pionirski duh (Pioneering Spirit), koji za Gasprom polaže prvu cev gasovoda Turski tok stigao je, ovih dana, inače do turskih voda u Crnom moru, što znači da je za manje od šest meseci završena skoro četvrtina radova na morskoj deonici gasovoda. Ruski TASS piše da se radovi nastavljaju prema planu, da bi gasovod bio završen do decembra 2019. godine.

Inače, na mestu ulaska u turski pojas dubina Crnog mora iznosi 2.171 metar, što je ujedno i najdublja deonica podmorske sekcije gasovoda, dugog 910 km. Na turskom kopnu biće sagrađeno još 180 km cevovoda, do granice sa Grčkom.

„Pod izgovorom borbe protiv ruske pretnje Vašington teži ka tome da progura sopstvene energetske i ekonomske interese u Evropi, kao i da primora sve evropske zemlje da povećaju odbrambene rashode. Evropske zemlje moraju samostalno da odluče koliko je ta antagonizacija Rusije njima potrebna. Rusija zna da se u političkim krugovima sve glasnije čuje nezadovoljstvo takvom situacijom“, rekao je Lavrov napominjući da Moskva smatra neosnovanim pokušaje Evropske komisije da dobije mandat za pregovore kada je reč o izgradnji gasovoda Severni tok 2, s obzirom da bi uvođenje novih pravnih normi po tom pitanju predstavljalo diskriminaciju u svakom političkom smislu.

Treba, naravno, imati u vidu i ekonomske aspekte cele price. Letos je, da podsetimo, nemačka kancelarka Angela Merkel otvoreno rekla da Nemci neće tražiti dozvolu od Amerike da kupuju ruski gas.

Iz Francuske sada stižu još oštrije poruke.

Zakon koji je usvojen u SAD u avgustu 2017. godine protiv izgradnje ruskog gasovoda dovešće do rasta cena gasa u Evropi, izjavio je juče Filip Vedren, direktor francuske kompanije Endži za upravljanje isporukama gasa tokom Evropske jesenje konferencije o gasu.

„Dozvolite mi da kažem da je to bezobrazno“, rekao je Filip Vedren komentarišući: „Taj bezobrazluk se ogleda u američkom mešanju u evropsku energetsku politiku. Bezobrazno je to što SAD planiraju da podele Evropu, bezobrazluk je ako SAD uspeju da ograniče pristup ruskog gasa u Evropu, jer je očigledno da će to dovesti do niže konkurentnosti na evropskom gasnom tržištu, do viših cena i za evropsku industriju i za stanovništvo“.

Endži je, podseća Sputnjik, jedna od evropskih kompanija koje učestvuju u izgradnji gasovoda Severni tok 2, čemu se direktno protive SAD.

Početkom avgusta novi predsednik SAD Donald Trampa potpisao je zakon koji predviđa mogućnost uvođenja sankcija svim kompanijama koje pomažu Rusiji da izgradi gasovod, posebno pomenuvši borbu protiv Severnog toka 2.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...