Kupovinom udela u Rosnjeftu Kinezi jačaju partnerstvo sa Rusijom

BM

Kineski CEFC kupiće za 9,1 milijardu dolara 14,16 odsto udela u Rosnjeftu od britansko-švajcarskog Glenkorea i Katarskog investicionog fonda. Biće to jedno od najvećih kineskih ulaganja u Rusiju, a CEFC-u će obezbedi godišnju proizvodnju nafte od 42 miliona tona i pristup naftnim i gasnim rezervama od 2,67 milijardi tona.

Kineski konglomerat CEFC kupiće za 9,1 milijardu dolara 14,16 odsto udela u Rosnjeftu od britansko-švajcarskog Glenkorea i Katarskog investicionog fonda (QIA), prenosi Rojters uz konstataciju da će se time dodatno učvrstiti energetsko partnerstvo između Kine i Rusije.

Kompanija CEFC China Energy razvila se poslednjih godina iz specijalizovanog trgovca naftom u razgranati energetski konglomerat, a ova transakcija će omogućiti Kini, drugom najvećem potrošaču nafte na svetu, da osnaži saradnju s vodećim svetskim proizvođačem.

Sporazum dolazi u vreme kada SAD nameću novu rundu ekonomskih sankcija Rusiji, otežavajući velikim zapadnim kompanijama poput Glenkorea razvijanje partnerstva i produbljivanje veza s ruskim kompanijama u vlasništvu države, kao što je Rosnjeft.

Konzorcijum Glenkore je saopštio da će CEFC kupiti akcije s premijom od oko 16 odsto na 30-dnevnu ponderisanu prosečnu cenu akcija Rosnjefta, ne navodeći koja je cena u pitanju. Ali glasnogovornik kineske kompanije je rekao da će ih platiti 9,1 milijardu dolara.

Rosnjeftova tržišna kapitalizacija iznosi 57 milijardi dolara, a CEFC-ova kupovina udela u njemu biće jedno od najvećih ikada napravljenih kineskih ulaganja u Rusiju.

Glenkore i QIA će u Rosnjeftu zadržati udeo od 0,5, odnosno 4,7 procenata.

Kremlj pokušava da proširi svoje veze s Kinom, posebno otkako je Zapad nametnuo široke sankcije Moskvi.

Rusija je u vrhu liste kineskih snabdevača sirovom naftom, i na toj listi se takmiči sa svojim velikim rivalom Saudijskom Arabijom, najvećim svetskim izvoznikom nafte.

U decembru prošle godine Glenkore i Katarski investicioni fond dogovorili su se da kupe 19,5 odsto udela u Rosnjeftu za nešto više od 10,2 milijarde evra, pomažući na taj način Kremlju da popuni rupe u budžetu.

Transakcija je koincidirala sa očekivanjima da će doći do političkog detanta između Moskve i Vašingtona pošto je Donald Tramp postao američki predsednik i obećao da će unaprediti odnose s Moskvom.

Rosnjeft vodi Igor Sečin, blizak saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina koji je zbog pomenute kupovine dodelio specijalna državna odlikovanja čelniku Glenkorea Ivanu Glazenbergu.

Putin je odlikovao i Antonija Falikoa, prvog čoveka ruskog ogranka italijanske banke Intesa SanPaolo, za sufinansiranje transakcije kreditom od 5,2 milijarde evra.

Međutim, konzorcijum Glenkore i QIA nikada nisu objavili za koga su kupili udele u Rosnjeftu, a Intesa SanPaolo zbog novih sankcija Rusiji nije mogla da pronađe partnere među drugim bankama za sindikaciju kredita i preuzimanje dela rizika, podseća Rojters.

Ova banka je saopštila da će njen kredit biti naplaćen po sklapanju CEFC sporazuma.

Igor Sečin je u petak rekao novinarima da je pad američkog dolara u odnosu na evro delimično razlog što su QIA i Glenkore smanjili svoje udele u kompaniji kojom rukovodi, jer je to učinilo skupljim servisiranje duga.

Sečin je objasnio da će CEFC dobiti pristup Rosnjeftovim naftonosnim izvorima i petrohemijskim projektima u istočnom Sibiru kako bi bila osigurana veća sinergija.

CEFC je saopštio da će mu sporazum obezbedi godišnju proizvodnju nafte od 42 miliona tona (840.000 barela dnevno) i pristup naftnim i gasnim rezervama od 2,67 milijardi tona (20 milijardi barela).

Za Kinu će ovaj sporazum predstavljati drugu najveću nabavku nafte i gasa posle CNOOC-ove kupovine kanadske kompanije Neksen 2013. godine. Ranije ove decenije, Peking je Rusiji pozajmio 25 milijardi dolara da bi pomogao izgradnju gasovoda iz Sibira.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...