Kupovinom udela u Rosnjeftu Kinezi jačaju partnerstvo sa Rusijom
Kineski CEFC kupiće za 9,1 milijardu dolara 14,16 odsto udela u Rosnjeftu od britansko-švajcarskog Glenkorea i Katarskog investicionog fonda. Biće to jedno od najvećih kineskih ulaganja u Rusiju, a CEFC-u će obezbedi godišnju proizvodnju nafte od 42 miliona tona i pristup naftnim i gasnim rezervama od 2,67 milijardi tona.
Kineski konglomerat CEFC kupiće za 9,1 milijardu dolara 14,16 odsto udela u Rosnjeftu od britansko-švajcarskog Glenkorea i Katarskog investicionog fonda (QIA), prenosi Rojters uz konstataciju da će se time dodatno učvrstiti energetsko partnerstvo između Kine i Rusije.
Kompanija CEFC China Energy razvila se poslednjih godina iz specijalizovanog trgovca naftom u razgranati energetski konglomerat, a ova transakcija će omogućiti Kini, drugom najvećem potrošaču nafte na svetu, da osnaži saradnju s vodećim svetskim proizvođačem.
Sporazum dolazi u vreme kada SAD nameću novu rundu ekonomskih sankcija Rusiji, otežavajući velikim zapadnim kompanijama poput Glenkorea razvijanje partnerstva i produbljivanje veza s ruskim kompanijama u vlasništvu države, kao što je Rosnjeft.
Konzorcijum Glenkore je saopštio da će CEFC kupiti akcije s premijom od oko 16 odsto na 30-dnevnu ponderisanu prosečnu cenu akcija Rosnjefta, ne navodeći koja je cena u pitanju. Ali glasnogovornik kineske kompanije je rekao da će ih platiti 9,1 milijardu dolara.
Rosnjeftova tržišna kapitalizacija iznosi 57 milijardi dolara, a CEFC-ova kupovina udela u njemu biće jedno od najvećih ikada napravljenih kineskih ulaganja u Rusiju.
Glenkore i QIA će u Rosnjeftu zadržati udeo od 0,5, odnosno 4,7 procenata.
Kremlj pokušava da proširi svoje veze s Kinom, posebno otkako je Zapad nametnuo široke sankcije Moskvi.
Rusija je u vrhu liste kineskih snabdevača sirovom naftom, i na toj listi se takmiči sa svojim velikim rivalom Saudijskom Arabijom, najvećim svetskim izvoznikom nafte.
U decembru prošle godine Glenkore i Katarski investicioni fond dogovorili su se da kupe 19,5 odsto udela u Rosnjeftu za nešto više od 10,2 milijarde evra, pomažući na taj način Kremlju da popuni rupe u budžetu.
Transakcija je koincidirala sa očekivanjima da će doći do političkog detanta između Moskve i Vašingtona pošto je Donald Tramp postao američki predsednik i obećao da će unaprediti odnose s Moskvom.
Rosnjeft vodi Igor Sečin, blizak saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina koji je zbog pomenute kupovine dodelio specijalna državna odlikovanja čelniku Glenkorea Ivanu Glazenbergu.
Putin je odlikovao i Antonija Falikoa, prvog čoveka ruskog ogranka italijanske banke Intesa SanPaolo, za sufinansiranje transakcije kreditom od 5,2 milijarde evra.
Međutim, konzorcijum Glenkore i QIA nikada nisu objavili za koga su kupili udele u Rosnjeftu, a Intesa SanPaolo zbog novih sankcija Rusiji nije mogla da pronađe partnere među drugim bankama za sindikaciju kredita i preuzimanje dela rizika, podseća Rojters.
Ova banka je saopštila da će njen kredit biti naplaćen po sklapanju CEFC sporazuma.
Igor Sečin je u petak rekao novinarima da je pad američkog dolara u odnosu na evro delimično razlog što su QIA i Glenkore smanjili svoje udele u kompaniji kojom rukovodi, jer je to učinilo skupljim servisiranje duga.
Sečin je objasnio da će CEFC dobiti pristup Rosnjeftovim naftonosnim izvorima i petrohemijskim projektima u istočnom Sibiru kako bi bila osigurana veća sinergija.
CEFC je saopštio da će mu sporazum obezbedi godišnju proizvodnju nafte od 42 miliona tona (840.000 barela dnevno) i pristup naftnim i gasnim rezervama od 2,67 milijardi tona (20 milijardi barela).
Za Kinu će ovaj sporazum predstavljati drugu najveću nabavku nafte i gasa posle CNOOC-ove kupovine kanadske kompanije Neksen 2013. godine. Ranije ove decenije, Peking je Rusiji pozajmio 25 milijardi dolara da bi pomogao izgradnju gasovoda iz Sibira.