Bugarska upozorava EU na opasnost tranzita gasa preko Turske

BM

Bugarski premijer Bojko Borisov očekuje da Evropska komisija da zeleno svetlo za drugu liniju gasovoda Turski tok, koja će ići do bugarske crnomorske obale i istovremeno upozorio da EU postaje previše zavisna od tranzita gasa preko Turske.

Premijer Bugarske Bojko Borisov rekao je da se očekuje da Evropska komisija da zeleno svetlo za drugu liniju gasovoda Turski tok, koja će ići do bugarske crnomorske obale i istovremeno upozorio da EU postaje previše zavisna od tranzita gasa preko Turske. Prema rečima Borisova, prednosti bugarske rute su što radovi mogu da počnu odmah, jer je sve već isplanirano za Južni tok, i što Bugarska ima razvijenu unutrašnju mrežu opremljenu američkim kapacitetima za obrnuti tok gasa,  piše EurActiv.com.

"Očekujem pismo Evropske komisije da li mi ili ne dopuštaju da počnem pregovore o cevi gasovoda direktno do Bugarske jer će, ako se taj proces zaustavi, ceo region preterano zavisiti od Turske", kazao je Borisov na godišnjem okupljanju bugarskih ambasadora u Sofiji 19. jula, što je prenela bugarska štampa.

Borisov je upozorio da "sa pogoršanjem odnosa EU i Turske možemo postaviti retoričko pitanje koja je opcija najbolja."

Borisov je pre desetak dana bio na Svetskom naftnom kongresu u Istanbulu gde je Turska pokazala ambiciju da iskoristi geografski položaj i postane još značajnija raskrsnica puteva snabdevanja gasom EU i vodeće gasno čvorište.

"Samo ako stavimo glavu u pesak nećemo videti da će, kada Turski tok bude izgrađen i gas počne da teče, tranzit kroz Bugarsku biti zaustavljen", upozorio je Borisov.

Do sada je Bugarska bila zemlja kroz koju je išao tranzit ruskog gasa do Turske i uživala je u prihodu od tranzitnih taksi. Sa Turskim tokom, Turskoj više neće biti potrebna bugarska ruta. Pošto Rusija planira da prekine isporuke preko Ukrajine, Bugarska više neće imati drugi izbor nego da uvozi ruski gas iz Turske.

Borisov želi gasno čvorište u Bugarskoj, uz podršku EU, u blizini Varne, gde bi druga linija Turskog toka kapaciteta 15,7 milijardi kubnih metara gasa godišnje trebalo da stigne do bugarske obale.

Bugarska koristi manje od četiri milijarde kubnih metara gasa za svoje potrebe. Sav gas koji troši uvozi se iz Rusije, gasovodom koji ide preko Ukrajine i Rumunije.

Za to vreme Rusija "ne otvara karte" i ne želi da kaže koju rutu planira za drugu liniju Turskog toka.

Gasprom planira da prva linija gasovoda bude za snabdevanje turskih potrošača dok bi druga bila za potrošače južne i jugoistočne Evrope. Prva će ići do turske evropske obale a druga bi mogla da ide paralelno sa njom ili da zaokrene prema Bugarskoj na sredini Crnog mora.

Ruska državna agencija TASS objavila je 19. jula da Gasprom obavlja pripremne radove za postavljanje cevi za drugu liniju Turskog toka u plitkim vodama. Izgradnja prve linije počela je 7. maja i na morsko dno je već postavljeno 50 kilometara cevi. Dokle će ići druga cev, i dalje se ne pominje.

Jedna od prednosti bugarske rute je što je već sve isplanirano u sklopu projekta Južni tok od koga se odustalo i radovi bi brzo mogli da počnu.

Prema rečima bugarskog premijera, druga prednost je bugarska unutrašnja gasna mreža koja je, kako je istakao, najnaprednija u regionu i opremljena kapacitetima za obrnuti tok američke proizvodnje. Borisov kaže da bi sa planiranim gasnim čvorištem Bugarska imala kapacitet da snabdeva čak i Ukrajinu u slučaju potrebe.

Gasovod Turski tok je zamenio Južni tok, takođe Gaspromov projekat kojim je ruski gas trebalo da stiže do bugarske obale. Taj projekat je otkazan nakon što je Evropska komisija zapretila da će pokrenuti proceduru protiv Bugarske zbog brojnih neregularnosti u međuvladinom sporazumu Bugarske i Rusije o gradnji gasovoda.

Borisov je rekao da je Bugarska "naučila lekciju" i da će novi projekat biti građen u skladu sa pravilima Evropske unije.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...