Ruski gas iz Bugarske preko Srbije u Mađarsku

Jelica Putniković

Poučeni iskustvom o blokadi projekta Južni tok Gasprom je danas sa Srbijom potpisao dokument o planu realizacije izgradnje novih gasnotransportnih kapaciteta na teritoriji naše zemlje. Sličan dokument je početkom juna potpisan i sa Bugarima, što se se može tumačiti kao namera poslovodstva ove ruska kompanija da definiše modalitete za gradnju gasnotransportnih kapaciteta preko Balkana, kojima će iz druge cevi Turskog toka gas preko Bugarske i Srbije stizati u Mađarsku i Austriju.

Mapa puta za izgradnju gasnotransportnih kapaciteta u Republici Srbiji, koju su danas, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića potpisali srpski ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić i Aleksej Miler, predsednik Upravnog odbora PAO Gasprom početni je korak da Srbija, ipak, bude tranzitna zemlja za ruski gas koji će stizati preko Crnog mora do potrošača na Balkanu, ali i u Evropi.

Rusi to sada rade mnogo opreznije nego kada su otpočinjali sa ugovaranjem gradnje gasovoda Južni tok. Najpre je Miler u vreme Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu od 1. do 3. juna sa bugarskom ministarkom energetike Temenuškom Petkovom potpisao putnu mapu izgradnje i proširenja bugarskog transportnog sistema za gas. Danas je jedan takav dokument potpisan sa Srbijom.

U saopštenju Srbijagasa navodi se da su, „govoreći o rastu potražnje za gasom strane razmotrile perspektive razvoja trasa isporuka gasa u Srbiju. U okviru sastanka ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić i predsednik Gasproma Aleksej Miler su, u prisustvu predsednika Republike Aleksandra Vučića, potpisali mapu puta (plan realizacije). Ovaj dokument predviđa da će strane sprovesti niz aktivnosti čiji cilj je izgradnja novih gasnotransportnih kapaciteta na teritoriji Republike Srbije”.

A to konkretno, prema informacijama Balkanmagazina, znači da će gas iz jednog kraka Turskog toka, koji će sa ruske stizati do turske crnomorske obale kopnom kroz Tursku stizati u Bugarsku pa u Srbiju a potom na sever do Mađarske, s tim što se planira i gradnja jednog kraka ka Hrvatskoj.

Za sada je, da podsetimo, planirano da Gasprom do Turske izgradi dve cevi kapaciteta od po 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Prva, čija izgradnja je, po nalogu ruskog predsednika Vladimira Putina počela u maju će transportovati gas za turske potrošače, a druga će preko Balkana, bar kroz Srbiju, ići trasom koja je bila predviđena za gasovod Južni tok.

Rusi su, izgleda, rešili da ne iritiraju previše Brisel (sa kojim će, očigledno, po pitanju gradnje Severnog toka 2 biti  još glavobolje) pa se ovi dogovori ne objavljuju na sva zvona. Setimo se, ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je mađarskim medijima u Sankt Peterburgu 3. juna da su Rusija, Mađarska i Srbija obnovile pregovore o izgradnji gasovoda Južni tok, a potom je bečki Standard „oživeo“ ovaj projekat navodeći da su glavni akteri austrijska naftna kompanija OMV i Gasprom.

Iz Gasproma se, međutim, po pitanju gradnje nekog novog gasvoda preko Balkana ne oglašavaju. Ali, dokumenta koje je Miler potpisao sa bugarskom ministarkom i danas u Beogradu ukazuju da se ozbiljno radi. Izvori Balkanmagazina potvrđuju da će 15,75 milijardi kubnih metara gasa do Bugarske stizati trasom kojom danas ide gasovod između Bugarske i Turske a kojim se transportuje ruski gas koji stiže gasovodima kroz Ukrajini.

Kako Bugarska nema izgrađene gasovode ka Srbiji očigledno je da će morati da se realizuje putna mapa izgradnje i proširenja bugarskog transportnog sistema za gas ka Srbiji.

O  kojim kapacitetima je reč teško je precizirati, jer ni budući partneri se o detaljima nisu još dogovorili.

A kako Bugarska sada troši oko tri milijarde kubnih metara gasa znači da će najverovatniji kapacitet gasovoda koji će stizati u Srbiju biti bar za toliko umanjen – da će u Srbiju ići cev kapaciteta od oko 12,75 milijardi. Naravno, ako se Bugari sa Gaspromom ne dogovore za povećanje potrošnje.

Najrealnije je da trase ovih putnih mapa budu nekadašnjom trasom Južnog toka. Ona je u  Srbiji definisana, za neke deonice je urađena i eksproprijacija, teren je očišćen od mina… Dakle, iz Bugarske u Srbiju će taj novi gasovod, najverovatnije, ulaziti kod Zaječara a izlazi kod Horgoša. Ta deonica duga je 421 kilometar, a bila je predviđena i gradnja dva kraka Južnog  toka: za Hrvatsku dugog 52 kilometra i za Republiku Srpsku dugog 105 kilometara. Radio se i projekat juznog kraka prema Makedoniji…  Izvori Balkanmagazina kažu da se za sada razmatra samo krak ka Hrvatskoj.  Bugari pregovaraju da oni grade krak ka Makedoniji...

Učesnici današnjeg sastanka su, kako saopštava Srbijagas, naglasili da u Srbiji potražnja za ruskim gasom nastavlja da raste. Prema preliminarnim podacima od 1. januara do 26. juna 2017. godine Gasprom je potrošačima u Republici isporučio za 47,7% više gasa nego u istom periodu 2016. godine. Pri tome se od 1. do 26. juna 2017. godine obim eksporta povećao za više od dva puta - za 111,7%.

Srbija je do sada trošila oko dve milijarde kubnih metara prirodnog gasa godišnje (a projekcije povećanja potrošnje idu do pet milijardi), što znači da za ovdašnje potrošače treba ostaviti bar dve do tri milijarde.

Danas je u Beogradu, takođe, predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića sa predsednikom Upravnog odbora Gasproma Aleksejem Milerom razgovarao i o skladištenju gasa. Početkom juna 2017. godine potpisan je Memorandum o proširenju Podzemnog skladišta gasa Banatski Dvor sa 450 na 750 miliona kubnih metara  gasa. Ovo, kao i najavljena gradnja bar još dva gasna skladišta svakako treba “ucrtati” na mapu puteva tranzitnih gasnih Sistema u Srbiji.

Kada se ka Hrvatskoj, koja troši oko tri milijarde kubnih metara gasa a uvozi oko 40 % izgradi gasovod, čiji kapaciteta takođe još nije definisan, proizilazi da iz Srbije ka Mađarskoj treba izgraditi gasovod kapaciteta od 10 milijardi kubnih metra godišnje – ili manjeg.

Podsetimo, bilo je planirano da kapacitet Južnog toka kroz Srbiji bude 40,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje. To je četiri puta više.

U međuvremenu su se okolnosti poprilično promenile. Za zapadnoevropske potrošače Gasprom planira da gradi Severni tok 2, za turske jednu cev Turskog toka. Samo ova druga cev za sada je u ruskim izjavama namenjena za snabdevanje evropskih potrošača.

Pitanje je hoće li to biti dovoljno ako se posle 2019. godine prekine tranzit ruskog gasa ukrajinskim gasovodnim sistemima. Tim pre što Gasprom, i pored svih sankcija koje mu Brisel uvodi zbog Ukrajine, povećava isporuke gasa Evropi. Baš zato je za očekivati da će i ovaj balkanski pravac biti realizovan. A u kom kapacitetu treba da odluče planeri Gasproma, kada procene hoće li se, ipak, graditi i treća, možda čak i četvrta cev Turskog toka, što svakako zavisi od toga koliko će rasti potrošnja „plavog goriva“ u zemljama na trasi, hoće li iz Bugarske gasnim konekcijama ovaj energent direktno na sever ići gas ka Rumuniji, možda i dalje ka Slovačkoj, Češkoj jer, bilo je takvih najava, koliko ruskog gasa treba Mađarima, kolike količine ovog goriva OMV planira da distribuira iz gasnog  skladišta u Baumgartenu…

Veliki, možda i najveći problem u realizaciji ovih mapa puta biće reakcija Brisela. Ako su se ministri energetike čak 13 zemalja članica EU juče otvoreno usprotivili Nemačkoj i gradnji gasovoda Severni tok 2, livcemerno tvrdeći da to čine kako bi štitili interese Ukrajine, ne treba sumnjati da će se ponovo okomiti i na Bugarsku i Srbiju.

Zato ne čudi što Gasprom sa ove dve zemlje postupa oprezno. Na nama je da procenimo hoćemo li sebi da osiguramo energetsku sigurnost i gas koji će, svakako, mnogo manje koštati ako stiže preko Crnog a ne Baltičkog mora..

Pitanje je, naravno, kako će se  finansirati ove mape puta (plan realizacije).

Za Južni tok  Srbijagas je sa Gaspromom potpisao protokol o finansiranju izgradnje, po kojem će Gasprom odobriti zajam Srbijagasu od oko 175 miliona evra sa kamatom od 4,25 odsto i sa grejs periodom do početka funkcionisanja gasovoda. Taj aranžman je potpisan uz činjenicu da su Srbijagas i Gasprom formirali zajedničku kompaniju Južni tok Srbija (gde je Gasprom imao većinski paket od  51 %).

Za novu gasnu mapu puta bilo kakav aranžman tog  tipa se ne pominje, a zbog energetskih paketa EU, koji su bili najveći kamen spoticanja za Južni tok, verovatno i neće.

Izvori Balkanmagazina otkrivaju da pregovori o finansiranju treba da se završe u narednih nekoliko meseci.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...