Netanjahu u Grčkoj promoviše alternativu ruskom gasu za Evropu

Jelica Putniković

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu i predsednik kiparskih Grka Nikos Anastasijades danas su u Solunu sa grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom razgovarali o planovima da Izrael i Kipar postanu glavni snabdevači Evrope prirodnim gasom kroz ambiciozni projekat gasovoda ispod Sredozemnog mora. Izrael se nada da će u Evropu izvoziti velike količine novootkrivenog prirodnog gasa kroz mediteranski podmorskog gasovoda a Grčka želi da se promoviše kao centar za tranzit gasa iz istočnog Mediterana ka kontinentu.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu stigao je na sever Grčke, praćen brojnim obezbeđenjem, kako bi razgovarao o planovima da Izrael postane glavni snabdevač Evrope prirodnim gasom kroz mediteranski podmorski gasovod.

Netanijahu se u Solunu sastao sa grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, a sastanku je prisustvovao i predsednik kiparskih Grka Nikos Anastasijades, prenosi AP.

Netanjahu je rekao da će takozvana Istok-Med gasovod “biti revolucija. Dobili smo preliminarne studije koje obećavaju. To je nešto zbog čega sam veoma uzbuđeni".

Rojters piše da se smatra kako Izrael i u manjoj meri Kipar leže na ogromnim količinama prirodnog gasa, s obzirom na značajnu nalazišta  koja su prijavljena tokom protekle decenije.

Izrael je otkrio više od 900 milijardi kubnih metara (bcm) gasa u blizini obale, a neke studije ukazuju da još 2.200 milijardi kubnih metara čekaju da budu potvrđene. Osim na evropsko tržište ovaj gas bi mogao da se izvozi i u Tursku, Egipat i Jordan.

Nalazište gasa na Kipru Afrodita ima dodatnih 128 milijardi kubnih metara gasa, a očekuje se da u kiparskim vodama ima još nepotvrđenih rezervi.

"Dogovorili smo se da ubrzamo naše zajedničke akcije u vezi dogovora o izgradnji velikog projekta koji će ponuditi nove perspektive ekonomske saradnje u istočnom Mediteranu", rekao je grčki premijer Aleksis Cipras na konferenciji za novinare u Solunu.

Izrael se nada da će u Evropu izvoziti velike količine novootkrivenog prirodnog gasa kroz mediteranski podmorskog gasovoda a Grčka želi da se promoviše kao centar za tranzit gasa iz istočnog Mediterana ka kontinentu.

Rojters, međutim, navodi da se kao opcije za isporuke u Evropu pored gasovoda koji povezuje ove tri zemlje pominju i cevovod ka Turskoj i korišćenje LNG terminal za tečni prirodni gas, kao i skladištenje u Egiptu.

Uz gasovod i optički i kabl za struju

Trojica lidera su, takođe, razgovarala i o nastavljanju razvoja projekta postavljanja kabla za transit električne energije koji bi povezivao ove zemlje. EUROASIA Interkonektor treba da prenosi električnu energiju u Izraelu pa preko Kipra da  ide do grčkog ostrva Krit i na kopnu u Grčkoj  da se poveže u evropske tranzitne elektroenergetske mreže.

Jedan zvaničnik Grčka vlada je, kako piše Rojters, rekao da je Grčka predložila da se kablu za transit struje dodaju optički kablovi, što bi prema procenama povećalo cenu za 10 odsto. Za ovaj deo projekta je obezbeđena 1,5 milijarda evra od Evropske unije a studije održivost su završene.

"To je u zreloj fazi, a sada moramo da pređemo na osnivanju konzorcijuma investitora i njegovu implementaciju", rekao je ovaj zvaničnik.

Partnerstvo pod budnim okom Brisela

Da podsetimo, Italija, Grčka, Kipar i Izrael obećali su početkom aprila ove godine da će izgraditi najduži podmorski gasovod - od istočnog Mediterana do Južne Evrope, a uz podršku Evropske unije, kako bi se smanjiti njena zavisnost od Rusije. Nije tajna da Evropa želi da proširi svoj izvore snabdevanja ovim energentom.

Gasovod dug 2.000 kilometara (1.250 milja), koji bi koštao 6,2 milijarde dolara, treba da poveže gasna polja na obalama Izraela i nedavno otkrivena kiparska gasna nalazišta sa Grčkom i eventualno Italijom.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare ministri energije četiri zemlje i komesar EU za klimu i energiju Migel Arias Kanjete su obećali da će ostvariti projekat, izvestila je Beta početkom aprila.

Kanjete je tada poručio da će ovaj gasovod pomoći da se smanji zavisnost od gasovoda Severni tok koji doprema gas iz Rusije.

„Ovo je gasovod koji ujedinjuje i imaće punu podršku svih članica Evropske unije“, rekao je Kanjete.

Još tada je rečeno da su studije izvodljivosti završene i najavljeno je da će pun plan razvoja biti spreman do kraja 2017. godine, s tim da bi izgradnja gosovoda započela tek za nekoliko godina. Ovaj gasovod za dopremanje gasa iz Izraela i nedavno otkrivenog kiparskog podvodnog nalazišta do Evrope trebalo bi da bude u funkciji 2025. godine.

„To će biti najduži i najdublji podmorski gasovod u svetu“, rekao je tada izraelski ministar energije Juval Stajnic.

Čuo se tada i „glas razuma“

Elio Rugeri, predsedavajući firme IGI Poseidon, jedne od kompanija zadužene za plan, izjavio je da su cene gasa opale, a da je studija izvodljivosti bazirana na očekivanju da će ponovo porasti.

I Kipar i Izrael počeli su poslednjih godina da vade gas iz nalazišta pod morem i nameravaju da ga prodaju Evropi kao alternativu zavisnosti od ruskog izvoza.

Četiri ministra dogovorila su se da se sastaju svakih šest meseci.

Italijanski ministar za ekonomski razvoj Karlo Kaledna ocenio je da je pouzdano snabdevanje gasom, pod uslovom da je ekonomično, ključni izazov za njegovu zemlju i da je izgradnja gasovoda prioritet.

Međutim, Amit Mor koji predsedava izraelskom konsalting kompanijom EkoEnergija je rekao da nema garancija da će se projekat ostvariti i podsetio da se međunarodni trgovački projekti nekada razvijaju decenijama.

„Dubina od tri kilometra je bez presedana“, rekao je Mor, upozorivši na visoku cenu infrastrukture, što znači da će biti vrlo izazovno doći do gasa po ceni koja bi bila konkurentna ruskoj.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...