Šta bi značilo potpuno deregulisano tržište gasa u Hrvatskoj

Nina Domazet / Energetika-net

Pod pristikom EU Hrvatska bi morala dopustiti INA-i da sav svoj gas prodaje na tržištu, a otvoreno tržište poskupelo bi domaćinstvima gas za bar 15%. HEP bi se mogao naći u nezahvalnoj ulozi da gas kupuje skupo a prodaje jeftino, što bi moglo kumulativno doneti stotine miliona kuna minusa.

Među igračima na tržištu gasa trenutno je vrlo napeta situacija. Kako sada stvari stoje, od 1. aprila moglo bi se dogoditi potpuno otvaranje tržišta gasa, u smislu da snabdevači gasom za domaćinstva više neće imati regulisanu cenu po kojoj dobavljaju gas. To će imati ogromne posledice na celi gasni sektor, u kojem su godinama uloge više-manje podeljene, a pravila igre donekle poznata.

Prema nekim procenama potpuno otvaranje tržišta gasa u startu bi cenu poguralo za čak oko 15%. Naime, Evropska komisija Hrvatskoj preti Evropskim sudom ako ne izmeni Zakon o privatizaciji INA-e i ako ne prestane kršiti pravila na tržištu gasa, što je trebala rešiti izmenama Zakona o tržištu gasa.

Stari propusti sada dolaze na naplatu. Dakako, u najnezgodnijem trenutku, ako je ikako moguće naći bolji. Naime, Zakon o privatizaciji INA-e Hrvatska izbegava menjati od 2013. godine, a lane je zbog političkog haosa, ili možda inercije, propustila doneti novi Zakon o tržištu gasa, kojim uređuje novi dizajn tržišta, što je od države bilo traženo 2015. godine.

Sporno je nekoliko vrlo krupnih stvari: pitanje posebnih prava države u INA-i, to što država uslovljava INA-i da gas po regulisanim cenama prodaje snabdevaču na veleprodajnom tržištu za potrebe javne usluge (HEP), a problem je i što INA ima prepreke svoj gas izvoziti u Mađarsku.

Hrvatski ministar energetike Slaven Dobrović otputovao je u Brisel da pojasni specifičnu situaciju u kojoj je Hrvatska nakon izgubljene arbitraže i da urgira odgađanje dok se ne vidi što je s kupovinom MOL-ovih deonica u INA-i. Kad bi država imala potpunu kontrolu nad INA-om problema s MOL-om kao deničarem ne bi bilo, a sama bi određivala cenu rudnog blaga.

„Činimo sve da uskoro pomirimo naše obaveze iz pristupnog ugovora s našim strateškim i sigurnosnim pitanjima“, poručio je ministar Dobrović nakon tog sastanka ne pojašnjavajući da li je i što dogovorio.

No, šta će se dogoditi ako EK ne bude imala razumevanja?

Da sve bude komplikovanije, teku neki rokovi i Dobrović nema puno vremena ni manevarskog prostora, jer ako ne učini ništa 1. aprila tržište se otvara pa nekome obojci, a nekome opanci. Treba raditi brzo.

Podzemno skladište gasa raspisalo je početkom januara konkurs za zakup skladišnih kapaciteta za narednih pet godina. Svi koji će snabdevati domaćinstva dužni su imati zakupljeno skladište. Stvorila se gužva, puno je pitanja, a službenih informacija jednostavno nema. Konkurs za skladište je sredinom januara produžen za kraj tog meseca, a tržišni igrači dali su ponude za 40% kapaciteta skladišta. Ostalih 60% kapaciteta skladišta još čeka, po svemu sudeći onoga ko bi trebao biti „bogati rođak“ malim snabdevačima i distributerima, koji nemaju finansijske snage zakupiti skladište.

Distribucijom i snabdevanjem gasom bavi se više od 30 firmica, koje su, uglavnom, u lošoj finansijskoj situaciji, a ukrupnjavanje distribucije, o kojoj se govori već duže od decenije nije se dogodilo. I zato taj „bogati rođak“ treba da u ime „malenih“ zakupi skladište gasa, a neki misle da bi bilo zgodno i da im garantuje cenu po kojoj će domaćinstva od njega kupovati gas. Taj bogataš morao bi uravnotežavati tržište, što je prilično nezahvalna uloga, koja može puno koštati.

Tako bi se izbeglo drastično poskupljenje gasa i veliki problemi za distributere i snabdevače, ali mogući su veliki problemi za „bogatog rođaka“. Po kojoj ceni bi taj bogataš nabavljao gas na tržištu, a reč je o više od 700 miliona m3 godišnje? E, to je već drugo pitanje. INA želi svoj gas prodaje po tržišnoj ceni i ne treba sumnjati da bi težila postići veću cenu od one koju je sada imala, a i trgovci bi se mogli naći u prilici da zarade na otvorenom tržištu.

Bude li HEP taj bogataš, i bude li stavljen u ulogu da kupuje skuplje a prodaje po fiksiranoj ceni, mogao bi se naći u situaciji u kojoj je svojevremeno bila INA-ina firma Prirodni plin. Prirodni plin je kupovao skupo, prodavao jeftino i gomilao gubitke, koji su se merili u stotinama miliona kuna.

Istorija je poznata: MOL se famoznim deoničarskim ugovorima pogodio da država kupi gasni biznis s 20 godina unapred regulisanom cenom gasa. Država želi da HEP svojim novcem pomogne kod otkupa INA-e od MOL-a i deklarativno se kune u jaki HEP. Ako elektroenergetsku kompaniju finansijski oslabi prisilivši je na regulisanu cenu gasa prema snabdevačima, a ne otkupi MOL-ov udeo u INA-i po razumnoj ceni, napravila je sebi medveđu uslugu, jer imaće slabiji HEP i jaču INA-u i trgovce gasom.

A opet, ako potpuno otvori tržište gasa, riskira poskupljenje ovog energenta i potencijalno stečaj snabdevača i distributera.

Pritom, treba znati da u EU ima primera protekcionizma na tržištu gasa. Rumunija je do 2021. nisko fiksirala cenu za domaćinstva i obvezala trgovce da kupuju domaći gas po regulisanoj ceni.

Nova Vlada računala je da će probleme s gasom ublažiti uredbom sa zakonskom snagom, no ona iz nekog razloga nije doneta. A 1. april je pred vratima i približavaju se i lokalni izbori.

Nacrt izmena Zakona o tržištu gasa nije video niko od aktera na tržištu, on nije prošao ni vladina tela ni javnu raspravu.

Šta će država napraviti da razreši ovu istinsku dramu na gasnom tržištu nikome u branši nije poznato, ali ulozi su vrlo visoki. Do kraja februara mora se znati ko će zakupiti skladište za potrebe snabdevanja domaćinstava, a početkom marta zakupljuju se interkonekcije za uvoz gasa. Vremena je malo, a informacija još manje.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...