Bugarski gasni hab - ideja o kojoj se priča

Kama Mustafayeva / naturalgaseurope.com

Bugarska potraga za habom privlači veliku pažnju, piše Natural gas world podsećajući da je bugarski premijer Bojko Borisov rekao da će Bugarskoj biti potrebno oko 2,2 milijarde evra da izgradi čvorište, koje će moći da pored gasa iz gasovoda distribuira i LNG iz terminala u Grčkoj.

Početkom septembra 17 međunarodnih energetskih kompanija sastaće se kako bi diskutovali o balkanskom gasnom čvorištu koji promoviše bugarska vlada uz podršku Evropske komisije piše Natural gas.

Okrugli sto za zainteresovane investitore u Varni 5. septembra organizuju bugarske vlasti i Evropska komisija. Na njemu će učestvovati energetski giganti Evrope, britanski BP, austrijski OMV, ruski Gasprom, grčka Depa, azerbejdžanski Sokar i nemački RWE, kao i američki Čeniere enerdži (Cheniere Energy).

Bugarski premijer Bojko Borisov predložio je da se energetski hab gradi blizu Varne, nekoliko dana nakon što je Rusija odustala od Južnog toka zbog protivljenja Evropske komisije. Njegova ideja se razlikuje od konvencionalnig energetskog čvorišta poput virtualne berze prirodnog gasa (TTF) u Holandiji.

Južni tok čiji je kapacitet trebalo da bude 63 milijarde metra kubnih godišnje dizajniran je da dostavlja gas iz Rusije do Bugarske i dalje ka Evropi - Srbiji, Mađarskoj i Sloveniji, ali se Bugarska našla u prekršaju EU pravila o javnim nabavkama.

Ambiciozni novi projekat predviđa da se čvorište snabdeva gasom iz Rusije, Azerbejdžana i Turkmenistana, kao i Bugarske i Rumunije, najavio je Borisov na sastanku energetičara u Sofiji u februaru. Prema njegovim rečima bugarska vlada i Evropska komisija zajednički razvijaju projekat i obezbeđuju finansijska sredstva.

Borisov kaže da će Bugarskoj biti potrebno oko 2,2 milijarde evra da izgradi čvorište, koje će moći da, pored gasa iz gasovoda, distribuira i LNG iz terminala u Grčkoj. Tokom posete Varni 6. avgusta Borisov je rekao da su učinjeni koraci da se nađu investitori za balkansko gasno čvorište, budući distributivni centar na obali Crnog mora iz kog će se Evropi isporučivati gas iz različitih izvora.

Želeći da diversifikuje snabdevanje gasom Sofija je činila napore da izgradi konekcije sa Grčkom, Rumunijom, Srbijom i Turskom, saopštila je Vlada Bugarske. Kao deo plana Borisov, takođe, vidi i opciju nastavka kraće verzije Južnog toka, bez detaljnijih objašnjenja, ali verovatno misleći na planiranu podmorsku liniju od Rusije direktno do Bugarske.

Borisov i ruski predsednik Vladimir Putin su telefonom razgovarali o pravljenju radnih grupa koji bi razradili zajedničke projekte, saopštila je bugarska Vlada 6. avgusta.

“Radne grupe će razmotriti šanse da se reše problemi vezani za ove projekte u skladu sa EU regulativom”, rečeno je u Vladi uz komentar da je i Juži tok uvršten među ove projekte.

Putin je rekao da “nakon pretrpljenih određenih gubitaka” Rusiji su “potrebne čvrste zakonske garancije za povratak na projekat Južnog toka. Vidimo da bugarska strana hoće da se vrati ovom projektu, ali same namere nisu dovoljne”, rekao je Putin na konferenciji za novinare 9. Avgusta, prilikom sastanka sa predsednikom Turske Redžepom Erdoganom.

Predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker rekao je da EK nastavlja da radi na razvoju balkanskog gasnog čvorišta, koje može da uključuje i ruski gas, ali samo ako potpuno ispunjava pravila o konkurenciji EU.

U međuvremenu Gasprom gasi odeljenje nadležno za Južni tok. Oko 100 zaposlenih dobilo je dva meseca da nađu novi posao, izvestio je RBC prošle nedelje. Prema rečima šefa tog odeljenja Leonida Čugunova to je rutinsko restrukturiranje. Odeljenje za upravljanje ovim projektom je uspostavljeno 2009. godine, kako bi nadgledalo izgradnju gasovoda Južni tok, koje je u decembru 2014. godine zamenio Turski tok.

Prema izvorima u toku poslednjih godinu i po dana odeljenje je nadgledalo projekat Turski tok i pregovaralo sa partnerima i izvođačima radova iz Južnog toka oko “nerešenih pitanja”. Na primer, italijanska kompanija Saipem želi da izvuče 759 miliona evra na ime penala od Gasproma za prerano obustavljanje ugovora i već obavljene radove.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...