Američki Ekson i Ševron knjiže rekordne gubitke

J.P.

Zbog jeftine nafte dobit dve najveće američke naftne kompanije, Ekson Mobajla i Ševrona oštro je pala u proteklom tromesečju. Ševron je poslovao sa najvećim gubitkom u poslednjih 15 godina. Zalihe američke nafte porasle su prvi put u proteklih 10 meseci a analitičari procenjuju da će se nafta narednih nedelja prodavati po ceni između 39 i 42 dolara za barel.

Dobit Ekson Mobajla, najveće svjetske naftne kompanije po tržišnoj vrednosti, pala je u drugom tromesečju za 59 odsto, na 1,7 milijardi dolara, dok je u istom period 2015. godine zarada iznosila četiri milijarde dolara.

Prema poslovnom izveštaju objavljenom u petak, zarada Ekson Mobajla od proizvodnje nafte i gasa pala je 85 odsto, na 294 miliona dolara. U SAD, gdje je Ekson najveći proizvođač nafte i gasa, poslovao je sa gubitak.

Oštro je pala, za čak 60 odsto, i zarada Eksona od prerade nafte. U ovom segmentu poslovanja Ekson je poslednjih godina dobro poslovao zbog niskih cena. Sada je, međutim, došlo do rasta zaliha, jer potražnja slabi.

Ekson je u poslednje vreme smanjio planove za ulaganje za 38 odsto. Ali, to nije dovoljno, smatraju analitičari, čije stavove prenose svetske agencije.

Najveća svetska naftna kompanija u proteklom je tromesčju smanjila i proizvodnju, za 0,6 odsto, na otprilike 3,9 miliona barela dnevno.

I Ševron, drugi po veličini američki naftni proizvođač smanjio je u proteklom kvartalu proizvodnju, za tri odsto, na 2,53 miliona barela dnevno.

Ševron je u drugom tromesečju zabeležio najslabiji rezultat od 2001. godine. Poslovao je s gubitkom od 1,5 milijardi dolara, dok je u istom prošlogodišnjem periodu ostvario dobit od 570 miliona dolara.

"Ti rezultati odražavaju niže cene nafte i naše prilagođavanje na niže cene u svetu", poručio je Džon Votson, izvršni direktor Ševrona.

Naftna industrija pokušava se prilagoditi poslovanju sa jeftinom naftom, za kojom je slaba potražnja, pa smanjuje proizvodnju, investicije i radna mesta. I pored toga ponuda je i dalje znatno veća od potražnje.

„Kada su skladišta puna, kao što su sada, a još imate puno nafte na tankerima u lukama, tada znate da je situacija loša. Morate smanjiti proizvodnju", kaže Oystein Berentsen, direktor u firmi za trgovanje naftom Strong Petrol.

Ovako loši poslovni rezultati posledica su pojeftinjenja sirove nafte na svetskim tržištima za više od 70 odsto u odnosu na njihov rekordni nivo dostignut tokom 2014. godine.

Konkretno, zbog velike proizvodnje a slabosti potražnje od sredine 2014. godine cene su nafte „potonule“ sa više od 100 na 26 dolara tokom februara ove godine. Nafta se tada prodavala po ceni najnižoj u poslednjih 13 godina.

Cena nafte je, doduše, od tada „skočila“ oko 55 odsto - do iznad 51 dolar za barel u junu, zahvaljujući prekidima u snabdevanju koje se izazvali: štrajk radnika naftne industrije u Kuvajtu, požar u Kanadi, napadi na naftnu infrastrukturu u Nigeriji i Libiji. Međutim, neki od ovih razloga su rešeni ili su u fazi rešavanja, što je izazvalo zabrinutost od prekomerne snabdevenosti tržišta.

Sada je prodajna cena „crnog zlata“ manja od 40 dolara po barelu, što je jeftinije od cena po kojima se nafta prodavala prošlog leta. To je prvi put od aprila, prenosi Rojters.

Razlog tome je spor rasta globalne privrede, što utiče na slabu potražnju nafte.

Analitičari ukazuju da su cene nafte pale na međunarodnim tržištima na najniži nivo u poslednja skoro četiri meseca, nakon što su službeni podaci pokazali da su zalihe američke nafte porasle, prvi put u 10 meseci.

Američko ministarstvo energetike (EIA) prošle srede je objavilo da su zalihe nafte u SAD protekle nedelje porasle za 1,7 miliona barela, što je u suprotnosti sa prognozama analitičara S&P Global Platts, koji su predviđali pad zaliha za 2,6 miliona barela.

U utorak je, inače, Američki institut za naftu (API) objavio pad zaliha od 827.000 barela.

Proizvodnja je dostigla rekordan nivo prošlog meseca zahvaljujući američkim bušotinama. Uz to je i proizvodnja nafte u zemljama OPEK-a povećana na najviši nivo u novijoj istoriji, pokazalo je istraživanje Rojtersa.

Provajder informacija iz energetskog sektora kompanija S&P Global Plats objavila je da je proizvodnja  članica OPEK-a skočila za 300.000 barela dnevno u junu - na skoro osmogodišnji maksimum od 32,73 miliona barela dnevno.

I Irak i Nigerija imale su dodatne količine nafte uprkos vojnim napadima na naftne instalacije.

„Mislim da će cene nafte pasti na između 39 i 42 dolara za barel narednih nedelja“, kaže Rik Sponer, analitičar australijskog CMC Marketsa“, dodajući da će se nakon toga tržište približiti balansu, a cene će dostići između 50 i 60 dolara po barelu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...