Turska neće birati između Rusije i EU !?!

Jelica Putniković

Mada se mnogi u Evropi, pa i u Srbiji nadaju da Rusija nije zauvek odustala od gradnje „Južnog toka” iz Moskve stiže informacija da rade na ukidanju međuvladinih sporazuma o „Južnom toku“. „Gasprom“ već formira preduzeće za izgradnju novog gasovoda u Turskoj a iz Ankare poručuju da „neće birati između Rusije i EU”. Biće interesantno videti šta će o novonastalu situaciju oko „Južnog toka“ zaključiti učesnici današnjeg sastanka predstavnika Evropske komisije i ministara energetike zemalja EU, uključenih u projekat izgradnje ovog gasovoda.

Uoči današnjeg sastanka predstavnika Evropske komisije i ministara energetike zemalja EU, uključenih u projekat izgradnje gasovoda Južni tok (Bugarske, Mađarske, Slovenije, Austrije, Hrvatske, Italije, Grčke i Rumunije) u Briselu, ruski ministar energetike Aleksandar Novak je izjavio da Rusija radi na ukidanju međuvladinih sporazuma o „Južnom toku“.

„Trenutno se obavljaju pripreme za ukidanje međuvladinih sporazuma potpisanih u okviru projekta „Južni tok“. Rusija razmatra pravne aspekte ukidanja projekta, rekao je Novak ističući da se trenutno prorađuje nova maršruta postavljanja gasovoda iz Rusije u Tursku, i da pri tome nikakve ranije usvojene odluke za sada nisu revidirane.

Ovo je tema koja, naravno, poprilično tišti i Srbiju jer, mi ne samo da smo ostali bez energetske bezbednosti, koju bi „Južni tok” doneo i očekivanih investicija i zarada već je odustajanje Moskve od gradnje ovog gasovoda uzburkalo i stručnu i političku scenu, traži se, ponovo, preispitivanje trojnog naftno-gasnog sporazuma Srbije i Rusije, u sklopu koga je Gaspromnjeftu prodat većinski udeo u Naftnoj industriji Srbije i sklopljen aranžman da Rusi postanu većinski suvlasnici u podzemnom skladištu gasa Banatski Dvor, sa ruskim zvaničnicima razgovarali su naši predsednici i premijer….

Ministri energetike zemalja učesnica projekta „Južni tok“, čiju realizaciju je obustavila ruska strana, okupiće se u Briselu na sastanku zakazanom pre nego što je ruski predsednik Vladimir Putin lično odlučio (kako je to, takođe, saopštio ministar Novak) i saopštio, 1. decembra u Turskoj, da Rusija ne može u sadašnjim uslovima da nastavi realizaciju ovog gasovoda između ostalog i zbog nekonstruktivnog stava Evropske unije.

Šefovi diplomatija osam članica Evropske unije uključenih u projekat gasovoda „Južni tok“ i potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčović će sutra u Briselu razmotriti novonastalu situaciju oko „Južnog toka“, i o tome izvestiti i predstavnika Srbije.

Za ovaj sastanak prvobitno je bilo najavljivano da će ministry razmotriti da li projekat „Južni tok“ odgovara zahtevima Trećeg energetskog paketa.

Na ovaj sastanak, zbog toga što nisu članice EU nisu pozvani ni predstavnici Rusije, zemlje ključne za projekat, kao ni Srbija, čijom terotorijom je bila planirana trasa „Južnog toka“ od Bugarske ka Mađarskoj i kraci gasovoda ka Hrvatskoj, Republici Srpskoj i Makedoniji.

 Šefovi diplomatija osam članica Evropske unije uključenih u projekat gasovoda „Južni tok“ i potpredsednik Evropske komisije Maroš Šefčović će sutra u Briselu razmotriti "novonastalu situaciju oko Južnog toka" i o tome izvestiti i predstavnika Srbije, izveštava Beta.

„Ruska Federacija neće učestvovati u satanku na kome predstavnici zemalja učesnica projekta „Južni tok“ planiraju da razmotre situaciju oko njegove realizacije. Savetovanje koje se planira sutra je sastanak u okviru zemalja članica EU. Mi nismo članovi EU, zato ministarstvo energetike u njemu ne učestvuje,“ rekao je juče Novak.

Ana Kaisa Itkonen, predstavnica za štampu evropskog komesara za energetiku Migela Arijasa Kanjetea kaže da je taj nezvanični „radni ručak” na kojem nije predviđeno da se usvoje i zaključci, sazvan u sklopu zasedanja ministara energetike evropske 28-orice, da bi osam članica EU razmenilo mišljenja, pošto je Rusija prošle nedelje saopštila da obustavlja učešće u izgradnji tog gasovoda zbog prepreka koje čini EU.

Srbija, objasnila je Kaisa Itkonen, na sastanak nije pozvana zato što nije članica Unije, ali će biti upoznata s raspravom jer je učesnica projekta „Južni tok”.

Predsednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je izjavio da nerešena pitanja slobodne konkurencije na evropskom energetskom tržištu, povezana s „Južnim tokom”, nisu nepremostiva i otud će potpredsednik EK Šefčović, zadužen za energetsku uniju EU, obavestiti ministre energetike osam članica Unije o tome kako Evropska komisija gleda na „novonastalu situaciju”.

Junker je rekao da EU ne želi da odbaci „Južni tok”, čime je reagovao na izjavu predsednika Rusije Vladimira Putina da je EU postavila prepreke izgradnji „Južnog toka” i da je Rusija, umesto preko Bugarske, postigla sporazum s Turskom da gasovod velikog kapaciteta od 63 milijarde kubnih metara za snabdevanje Južne Evrope, gradi ispod Crnog mora, do velikog evropskog gasnog čvorišta na tursko-grčkoj granici.

Predsednik Evropske komisije je naglasio da se „Južni tok” može izgraditi uz poštovanje propisa EU i podvukao da će Unija „preduzeti sve nužne korake za poboljšanje naših odnosa s Rusijom”, ali je podvukao da to ne zavisi samo od volje EU, već i od spremnosti Moskve.

Zanimljivo je da je Šefčović ranije komentarisao da „Rusija sve više koristi isporuke gasa kao oruđe pritiska i političko oružje protiv Ukrajine, što je neprihvatljivo”.

Po izvorima EU, na sastanku ministara za energetiku u utorak će biti razmotreni planovi za upotpunjavanje jedinstvenog energetskog tržišta Unije, za sprovođenje strategije ekonomskog napretka EU do 2020. godine, uz informaciju Predsedništva EU i Evropske komisije o „nedavnim zbivanjima u oblasti spoljnih energetskih odnosa”.

Evropskim zvaničnicima, pa time i učesnicima ovog sastanka u Briselu Aleksej Miler, predsednik Upravnog odbora Gasproma je povodom odluke o otkazivanju Južnog toka u intervju za televizijski kanal Russia 24 poručio da: „Takva pitanja se ne mogu spontano razmotriti tokom pregovora. Naravno da je turska strana bila svesna ruskih planova da napusti projekat „Južni tok”, ali konačna odluka je donešena tokom razgovora između predsednika Erdogana i Putina. Ova odluka je konačna. „Južni tok” je otkazan. Bugarska nije odobrila građevinske dozvole za izgradnju „Južnog toka” niti za kopnenu deonicu niti za onu u njenim teritorijalnim vodama, ni u ekonomskoj zoni. Ovo se ne tiče Trećeg energetskog paketa i Evropska komisija nije krivac za ovu situaciju. Bugarska Vlada nam nije obezbedila građevinske dozvole. Stoga je donešena definitivna odluka da se projekat otkaže.”

Govoreći o otkazivanju Južnog toka, razlozima za napuštanje projekta „Južni tok”, novoj ruti isporuke gasa preko Turske i finansijskim aspektima projekta Miler je podsetio da je u junu 2014. godine Evropska komisija poslala zvanično pismo Bugarskoj (sumnjajući da krši evropska pravila o javnim nabavkama).

„Cilj ovog pisma je bio dvostruk: da se sankcioniše Bugarska zbog kršenja pravila, i da je kazni zbog toga što je nastavila sa projektom zajedno sa Rusijom. U stvarnosti, projekat je „na čekanju“ poslednjih šest meseci. Reći da je potez sada na Rusiji je zapravo samo prebacivanje odgovornosti na nekog drugog,” rekao je Miler konstatujući da će Bugarska pretrpeti značajne gubitke zbog otkazivanja „Južnog toka” jer, „oko tri milijarde evra neće biti uloženo u Bugarskoj, neće biti otvoreno više od 6.000 radnih mesta. Štaviše, Bugarska će izgubiti status tranzitne zemlje. Za sada, Bugarska prenosi 18 bcm (milijarde metara kubnih) gasa (iz Ukrajine) do Turske, Makedonije i Grčke. Kada nov gasovod bude bio izgrađen, ove količine gasa će biti prenošene preko Turske.”

Najavljujući da će „Turska postati glavna zemlja tranzita i prenosiće oko 50 bcm ruskog gasa preko svoje teritorije” Miler je rekap: „Ovo će poboljšati geopolitički status Turske u regionu. Postaće veliko čvorište gasa na jugu, slično Nemačkoj na severu.”

Ono što je najznačajnija poruka i za zemlje čiji predstavnici će se danas sastati u Briselu i za Ukrajini je Milerova konstatacija: „Nakon što novi gasovod postane operativan uloga Ukrajine kao tranzitne zemlje biće svedena na nulu. Mi ćemo naravno nastaviti da snabdevamo Ukrajinu količinama koje su joj potrebne za domaću potrošnju, ali isporuke gasa ka Evropi će ići alternativnim trasama. Gas neće prolaziti ni kroz Ukrajinu ni kroz Bugarsku, već će biti isporučen Evropi sa druge strane. Kada gasovod dođe do Evropske Unije, evropski potrošači će moći da preuzimaju gas na tursko-grčkoj granici. U tom slučaju, norme Trećeg energetskog paketa neće biti primenjivane na ove isporuke.”

Očigledno je, takođe da Gasprom planira da menja model isporuke svog gasa evropskim potrošačima.

„U principu, odluka o napuštanju Južnog toka je početak kraja Gaspromovog modela gde se kompanija fokusirala na direktne isporuke gasa krajnjim potrošačima na evropskom tržištu. Ukoliko potrošač ne želi da roba bude isporučena direktno na njegovu kućnu adresu, onda mora da se obuče i ode u prodavnicu. U našem slučaju, prodavnica je tačka isporuke, a ona će biti na tursko-grčkoj granici,” rekao je Miler.

Prvi čovek Gazpsproma ne krije da je šteta što je projekat „Južni tok” otkazan.

„Uloženo je puno vremena i napora u njega, ali stekli smo znanje i iskustvo. Ništa nije izgubljeno. Uložili smo oko četiri milijarde evra u infrastrukturu transporta gasa u Rusiji kako bismo razvili Južni koridor za isporuku gasa do kompresorske stanice „Russkaya“. Sve ove investicije biće u potpunosti iskorišćene za realizaciju novog projekta gasa u Turskoj,” poručuje Miler.

To potvrđuje i zvanični predstavnik gasnog holdinga Sergej Kuprijanov, koji je juče izjavio da „Gasprom“ pravi preduzeće za izgradnju novog gasovoda u Turskoj. Kompanija će biti registrovana u Sankt Peterburgu. Odgovarajuće procedure danas su započete.

„Preduzeće se zove „Gasprom Ruskaja“, prema nazivu glavne glav kompresorske stanice „Ruskaja“ rekao je Kuprijanov.

Turska Moskvi i Briselu poručuje da Ankara neće birati između Rusije i EU.

„Ankara se ne nalazi pred izborom između Rusije i EU, izjavio je ministar energetike i prirodnih resursa Turske Taner Jildiz precizirajući „Razvijamo projekte uvažavajući svoje i obostrane interese. Kao predsednik mešovite rusko-turske ekonomske komisije mogu da kažem da Turska teži da poveća izvoz poljoprivrednih proizvoda. Rusija nije za nas samo jedna od susednih zemalja, već nešto više.“

Ostaje da se vidi hoće li ova „ljubav“ potrajati jer, Turska se i tokom ovog veka predomišljala o davanju saglasnosti Rusiji da gradi „Južni tok“ u svojim teritorijalnim vodama.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...