Na svetu se najviše troši kinesko pivo Snou

Milan Lazarević, Prag

Medju 10 najprodavanijih piva na svetu je četiri kineskih marki. U Kini se, inače, godišnje potroši dva puta više piva nego u SAD koje su do pre desetak godina bile najveće svetsko tržište ovog pića
(U Koni se pije naviše piva na svetu a njihove marke su među vodećim, doduše, proizvedene u saradnji sa evropskim firmama)

Često se upravo, uz čašu piva, diskutuje o tome gde se najviše pije pivo i kojih marki. Dosta je poznato, reklo bi se čak opšte, da najviše piva per capita konzumiraju Česi, a odmah uz njih su nemački Bavarci (negde oko 150 litara godišnje).

A kad se postavi pitanje u kojoj se zemlji najviše potroši piva i koje se marke piva najviše prodaju u svetu, retko ko zna pravi odgovor koji je, međutim, dosta logičan. Prvenstvo i u tome, kako je upravo objavila agencija Blumberg (Bloomberg), ima Kina koja poslednjih godina stalno,  u raznim domenima proizvodnje i potrošnje preuzima primat. Ukratko, u Kini se sada godišnje potroši dva puta više piva nego u SAD koje su do pre desetak godina bile najveći svetski konzument ovog pića čija potrošnja raste u svetu i to veoma brzo, za razliku od ostalih alkoholnih i bezalkoholnih pića. To je, zahvaljući, pre svega Kini, Indiji, Brazilu, Meksiku, Venecueli, Vijetnamu i drugim  vanevropskim zemljama u razvoju.

pivo snou

Reklama za kinesko pivo "snou"

Uz to se mora dodati da su četiri od 10 marki piva koje se najviše troše u svetu - kineske. A na kraju, kao šlag na torti, dodajmo činjenicu da je najprodavanije svetsko pivo - kineska marka Snou (Snow). Ovo pivo proizvodi koncern SAB Miller s lokalnom firmom Čajna resurs (China Ressource). Lane je popijeno više od 100 miliona hektolitara ovog piva. Da bi se lakše shvatilo koliko je to – Kinezi su lane popili 10 milijardi litara piva.    

Snou se prodaje isključivo u Kini. Evropljanima i Amerikancima ne bi bilo po ukusu jer je to tipično kinesko pivo - slabo, bez izrazitog “šmeka”, ali u celom regionu su naviknuti na takva piva.

Na drugom mestu takođe je jedno kinesko pivo - Tsingtao koje je tradiconalno pivo plzenskog tipa (pilsner). Proizvodnju piva ove marke pokrenuli su 1903. Nemci i Britanci u Kini. Od 70-ih se izvozi u SAD i niz drugih zemalja (potpisnik ovih redova je probao u Kini susednom Kazahstanu i to je bilo najbolje pivo - a da nije češko ili nemačko - koje je pio. Od nedavno se uvozi i u Hrvatsku). 

Na trećem mestu je američki Bad lajt (Bud Light), mlađi brat  u svetu poznatijeg Badvasera (Budwasser), koji  je odmah iza njega (četvrti). Evropljane Bad lajt podseća na sok od jabuke razređen sodom, ali u SAD je veoma popularan (lane ga je popijeno oko 50 miliona hektolitara, polovina od Snoua). Obe ove marke pripadaju belgijskom koncernu Anhojzer Buš (Anheuser Busch) InBev. Ovaj koncern drži i peto mesto sa pivom Skol koje se najvše prodaje u Brazilu i Hongkongu.

Sledi još jedna kineska marka – Janjing (Yanjing) iz Pekinga. Na boci se navoidi da je to „zvanično državno pivo Kine“.

Tek onda, dakle posle tri kineske i dve američke, sledi jedna evropska marka – Hajneken (Heineken) istoimenog holandskog koncerna. Marka je nastala pre 150 godina i prodaje se po celom svetu. Osim toga, Holanđani imaju još nekoliko desetina lokalnih marki piva, a u celini su treći svetski proizvođač piva.

Četvrta kineska marka u prvih 10 je Harbin – pivara iz istoimenog grada na severoistoku Kine, na granici sa Rusijom. Ona, takođe, pripada grupaciji Anhojzer Buš InBev kao i deveta marka na ovoj listi – brazilska Brahma. Ova značka ima dosta dugu istoriju, čak od 1988, što je veoma retko izvan evropskog kontinenta.

Na desetom mestu je kanadsko pivo Kors Lajt (Cors Light) sa znatno kraćom istorijom – počelo je da se proizvodi 1978, a u SAD se disitribuira od 1991.

Većina ovih marki u prvih 10 spada u tzv laka  piva koja nisu po ukusu znalaca koji ih, uglavnom, smatraju neukusnim. 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...