TREBA LI UKINUTI BOŽIĆ?

Nataša Jokić

"Ako bi jednoga dana iz nekih razloga proterali Božić iz našeg društvenog života i iz naših škola - to bi značilo da smo osudili na proterivanje našu kulturu i našu tradiciju", piše švajcarski profesor.

U zapadnoevropskim zemljama Božić je prošao kao i predbožićna potrošačka groznica oko poklona. Pretprazničnu "ludnicu" u prodavnicama prvog radnog dana zamenjuje poslepraznična "ludnica" vraćanja poklona. Poklonjena odeća menja se za neku drugu, za broj veću ili manju. Tehnička roba, takodje.

 

Videvši da je "zamena" i vraćanje poklona postalo "masovni fenomen", najveći internet prodavac E-bay (I-bej) otvorio je svoj prostor za virtuelnu radnju "Prodaja Božićnih poklona". Uspeh je potpun: dok je prošle godine na ovaj način preprodato 36 odsto božićnih poklona - ove godine ih je 44 odsto.

Prvi pokloni "kače" se na sajt već 24. decembra uveče - dakle uoči Božića - odmah po uručenju.

 

sidnej

Novogodišnji vatromet u Sidneju   (foto: Fonet)

 

Proslava - poklona

Zanimljivo je da u Francuskoj samo 14 odsto onih koji odluče da se na ovaj način otarase poklona - priznaju to darodavcima. Jedna od francuskih najvećih firmi za istraživanja javnog mnenja objavila je ovih dana podatak da neželjeni pokloni koji završe na internet prodaji najčesće dolaze od tazbine (34 odsto) i roditelja (33 odsto). Čak 66 odsto onih koji odluče da prodaju svoje poklone izjavili su da ne osećaju krivicu zbog toga. Zaključak: na pitanje "koji biste poklon najviše voleli da nadjete ispod Božićne jelke", odgovor je "novac".

 

Ako se sve ovo zna nije ni čudo da trećina mladih Francuza veruje da na dan Božića slavimo - poklone. Ovo je pokazalo istraživanje koje prenosi katolički časopis La Vie.

 

"Samo jedan od troje ispitanika znao je da kaže nešto preciznije o datumu i rodjenju Hrista. Nije čudno da u takvoj kulturnoj 'magli' Božić postaje pre svega jedan pagansko-potrošački praznik koji predstavlja odgovor na sve vrste egzistencijalnih teskoba", piše komentator ovog časopisa. Isto istraživanje ostavlja tračak nade zabrinutim "aktivnim vernicima" jer je većina roditelja, ispunjavajući upitnik odgovorila da žele da njihova deca nauče nešto više o životu i učenju Isusa Hrista. To je bio i odgovor većine onih roditelja koji nisu vernici ali koji smatraju da je hrišćanstvo deo njihove kulture.

 

Rituali su neophodni

Potrošačka obaveza da svako svakome u porodici kupi božićni poklon sve češće otvara pitanje kakav je to u stvari praznik postao. "Treba li ukinuti Božić", pita se jedan švajcarski profesor koji naglašava da se ovo pitanje ne postavlja slučajno u javnim raspravama i u školama. On podseća da je kraj godine vreme kada mnogi pate od osećanja teskobe i depresije i upozorava da su rituali potrebni svakom društvu jer služe kao orijentiri u vremenu i prostoru. "Naročito su mladi u dobu adolescencije osetljivi na odsustvo rituala. Čim jedan ritual nestane - radja se novi pa dobijamo žurke posvećene 'travi' ili ekstaziju. Ako jednoga dana iz nekih 'čvrstih' razloga budemo proterali Božić iz našeg društvenog života i iz naših škola - to znači da smo osudili na proterivanje našu kulturu i našu tradiciju", piše švajcarski profesor.

 

U Velikoj Britaniji isto pitanje, "treba li ukinuti Božiž",  izazvalo je polemiku na stranicama levo orijentisanog dnevnika "Gardian". Poli Tojnbi, komentatorka i počasna članica Britanskog laičkog društva ljutito komentariše da je reč o lažnom pitanju. "Niko ne želi da protera Božić i hrišćanstvo, ni ateisti ni vernici drugih vera. I pored toga svake godine slušamo iste urbane legende…Uprkos tome mi (ateisti) smo nevini. Hrišćani su ti koji lupaju u bubnjeve i izmišljaju priču, želeći da ispadnu mučenici što u najgorem slučaju kod laika izaziva revolt", piše ona.

 

Poli Tojnbi zaključuje da hrišćani, kukajući da njihova tradicija nestaje zbog pritiska laika, u stvari pothranjuju u Britaniji desničarske ideje protiv muslimana koji navodno ugrožavaju britansku tradiciju i kulturu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...