Istraživanje u EU: Sitna korupcija najmanje smeta Česima i Slovacima
Osećanje da se za njih uopšte ne zanimaju njihovi političari ima 81 posto Hrvata i 80 posto Rumuna
(Brisel, 24.06.2020 - redovno nedeljno zasedanje Evropske komisije u Briselu: Ursula von der Leyen)
Nešto manje od 60 posto Čeha i 61 posto Slovaka smatraju za prihvatljivo da se da neki sitni poklon ili neka takva protivsluga kako bi se nešto sredilo ili ubrzalo u javnim kancelarijama ili službama.
Oni, kako je pokazalo istraživanje agencije Evropske unije za osnovna prava građana (FRA), najviše tolerišu takozvanu sitnu korupciju.
Zanimljivo da se po tome od starih članica Unije razlikuju i ostale postkomunističke zemlje kao što su Hrvatska, Rumunija, Poljska, Bugarska, baltičke zemlje... Izuzetak među starim članovama EU su samo Francuzi koji su, takođe, skloni ovoj sitnoj, "običajnoj" korupciji.
Generalno, u svim zemljama Unije, kako rezultate ovog istraživanja prenosi češka agencija ČTK, povremeno sitno potplaćivanje prihvata 35 posto, a 64 posto se sasvim jasno tome protivi.
Ispitanici kao veliki problem smatraju "nužnost" potplaćivanja lekara. Više od tri petine žitelja novih članica Unije su uvereni da je potrebno da se bar povremeno u nekim slučajevima mora ponuditi mito kako bi se osigurala bolja nega u javnim bolnicama.
"Broj ljudi koji su razočarani zbog korupcije i lošeg funkcionisanja naših demokratskih društava morao bi da podstakne države EU na konkretne akcije i mere da se to ispravi", izjavio je ovim povodom Majkl o Flaerti (Michael O Flaherty), direktor FRA.
U tome kako gledaju na svoje političare ima veoma velikih razlika između zemalja Unije. Osećanje da se za nih kao građane uopšte ne zanimaju njihovi političari, ima 81 posto Hrvata i 80 posto Rumuna. Mnogo su zadovoljniji svojim političarima žitelji skandinavskih zemalja gde u njih nema poverenje svega oko 30 procenata ljudi. U proseku, poverenje u političare ima oko 60 posto ispitanika.