Sporan je i Kolumbo - "nije pronašao nego je napao Ameriku"

Milan Lazarević

Nema kraja američkoj maniji "političke korektnosti", pojavili su se apsurdni zahtevi da uklone spomenici slavnom moreplovcu, postavljeni širom zemlje koju je pronašao. Navodno, prema nekim novopronađenim istorijskim izvorima, brutalno se ponašao prema domorocima i učestovao je u trgovini robljem
(foto, Spomenik Kolumbu u Njujorku)

Amerikanci su stalno u potrazi za svojim identitetom. To samo po sebi i ne bi moralo da bude loše kada se pri tome ne bi nekritički pristupalo istoriji s aspekta tzv političke korektnosti koja se primenjuje antiistorijski, s nekim naivnim, kao - humanističkim pristupom. Nedavno su nepotrebno izazvani sporovi oko spomenika vođama tzv Konfederacije, tojest liderima Juga u ratu sa Severom. To se još nekako moglo i razumeti kao "istoriografski spor" da nisu oko toga počele glave da se razbijaju i izvlače revolveri. A potom je usledila i sasvim apsurdna debata oko spomenika "pronalazaču" Novog sveta, Kristoforu Kolumbu.

Dosad Kolumbo, koji ima spomenike širom Amerike, nije nikome smetao ali pojavili su se istoričari koji tvrde da se on brutalno ponašao prema domorocima i da je aktivno učestovao u trgovini robovima. Može biti da je to bar delimično i istina, ali verovatno on u Ameriku ne bi ni krenuo niti bi tamo stigao, a još manje se održao i vratio natrag, da nije bio takav kakav je bio. A na put je krenuo ne u humanitarnu misiju, nego iz radoznalosti i komercijalnih ciljeva. Svoj život je morao da brani od urođenika kojih je bilo mnogo više nego njegovih mornara, i po cenu da mu se pet stotina godina i nekoliko decenija kasnije zameri.

No, ko mu i šta konkretno zamera. Javili su se prvo neki istoričari - šampioni preispitivanja istorije, od ameba preko prvobitne zajednice do danas sa stanovišta političke korektnosti, koji su počeli da "kritički prespituju" ličnost djenovljanskog moreplovca.

Pridružio se tom pomodnom trendu, što je u ovom slučaju pomalo i paradoklasno, njujorški gradonačelnik (demokrata) Bil de Blazio (Bill de Blasio) koji ima italijanske korene. Kažu da razmišlja da ukloni čuveni spomenik Kolumbu na Menhetnu. Taj kip, visok 21 metar, bio je dar italijanskih doseljenika novoj domovini, i postavljen  je na Kolumbov trg 1892. povodom 400 godina otkrivanja Amerike.

To je jedan od "spomenika mržnji" čiji smisao bi Blazio hteo da presipita. Na to se odlučio odmah posle rasnih nemira u Šarlotsvilu u Virdžiniji i  rasističkih sukoba koji su izbili posle uklanjanja spomenika južnjačkom generalu, komandantu vojske Konfederacije u američkom građanskom ratu  Robertu Liju (Lee). Odluku Blazija je petak podržala grupa protivnika Kolumba koja je protestovala na trgu, nazvanom po njemu. Nosili su transparente "Kolumbo nije otkrio, nego je napao Ameriku", koji više zvuče glupo nego naivno.         

Republikanski političari, ali i mnogi demokrati kao, na primer, Blazijev  rival Sal Albaneze (Alabanese) koji se, takođe, rodio u Italiji, drugačijeg su mišljenja. Po rečima Albanezea, Blazio je s Kolumbom kročio na "tanak led" - baš kako je to rekao i predsednik Donald Tramp (Trump), posle nemira u Virdžiniji, da bi po toj logici "trebalo ukloniti i spomenike Džordža Vašingtona (George Washington) i Tomasa Džefersona (Thomas Jefferson) jer su i oni imali robove ili bar tolerisali robovlasništvo.

Kolumba, naravno, brane njegovi Italo-Amerikanci. Dali su u petak oglas preko cele strane Njujork tajmsa (The New York Times) u kome, u ime fondacije Kolumbo, ovako piše Anđelo (Angelo) Vivolo.

"Naši italijansko-američki preci, koji su bili izloženi mržnji i diskriminaciji, smatrali su Kolumba za Italijana koji je slavljen širom Amerike upravo kao simbol mosta izmedju Starog i Novog sveta". Priznao je, ipak, da je tokom svoje karijere Kolumbo "učinio i neke stvari koje se mogu smatrati za nepravedne".

Kipovi Kolumba izazivaju dileme i u Kolumbusu i Bafalu. Tamo se ispod peticije za uklanjanje jednog od njih (koji je bio na udaru vandala, kakav se dogodio nedavno i u Baltimoru) već potpisalo oko hiljadu ljudi. U Sietlu je pak, gotovo groteskno, Dan Kristofera Kolumba preimenovan u Dan prvobitnih žitelja Amerike.

Kako piše dnevnik Hil (The Hill), sadašnji protivnici Kolumba se ponašaju kao nekada pripadnici Kju klus klana koji su svojevremeno bili protiv Kolumba zato što je bio stranac i katolik, a ne anglosaksonski protestant.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...