Prodaja Telekoma-bolje sprečiti nego lečiti

Miloš Obradović

Štetnoj prodaji Telekoma Srbija treba se usprotiviti sada, jer kada se raspiše tender već će biti kasno, zaključili stručnjaci i sindikati na tribini “Zašto treba sprečiti prodaju Telekoma Srbija”
(foto, zgrada Telekoma Srbija u Novom Beogradu)

Argumenti vlasti za prodaju Telekoma su besmisleni. Telekom Srbije ne treba prodavati, jer se time radi protiv opšteg i javnog interesa i sindikati, stručna javnost i građani trebalo bi da se organizuju kako bi sprečili prodaju Telekoma, zaključak je tribine “Zašto treba sprečiti prodaju Telekoma Srbija” u organizaciji Samostalnog sindikata Telekoma Srbija i Saveza samostalnih sindikata Srbije održane u četvrtak.

telekom sind tribina

Beograd, 02.04.2015 - tribina "Zašto treba sprečiti prodaju Telekoma Srbije" u organizaciji Samostalnog sindikata Telekoma Srbije i Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS): Zoran Pavlović, Tomislav Banović, Slavoljub Kačarević, Branko Pavlović, Aleksandra Smiljanić, Jovan Dušanić, Bratislav Lazić

Uspešna firma i veliki investitor

Sve priče o tome kako Telekom propada, kako ima sve manje prihode padaju u vodu kada se pogledaju podaci. Aleksandra Smiljanić, profesor na ETF-u i nekadašnji ministar za telekomunikacije rekla je na tribini da su prihodi Telekoma Srbija u 2013. godini bili veći od 80 milijardi dinara, dok je neto dobit bila 15 milijardi dinara.

“Od ove godine, kada se otplati kredit kojim je plaćeno 20 odsto udela OTE-a može se očekivati i veća dobit, čak do 37 milijardi dinara, ako ne bude novih investicija. To je 60.000 bruto plata u Srbiji. Ako se Telekom proda to znači odliv novca kojim bi moglo da se finansira 60.000 radnih mesta”, istakla je Smiljanić uz napomenu da Telekom ima tako veliki prihod, jer su građani i država decenijama ulagali u telekomunikacionu infrastrukturu, kao i da je Telekom veća firma od ostalih konkurenata, jer SBB ima samo fiksnu mrežu, a Telenor i VIP samo mobilnu.

Upravo zbog ovoga je jedan od argumenata za prodaju Telekoma da ne može da investira i da prati konkurenciju - besmislica.

“Telekom Srbija ima dva puta više investicija od SBB-a i četiri do pet puta više investicija od Telenora i VIP-a a to će biti još više kada otplati dug. Ako bude prodat, Telekom će onda smanjiti investicije, otpustiti zaposlene, ponuditi lošije usluge po višoj ceni. To se već dešavalo u drugim zemljama. Na primer, Dojče telekom je kupio Hrvatski telekom i ima 3,5 puta manje investicije od Telekoma Srbije iako imaju slične prihode”, ukazuje Smijlanić.

Ne samo da će izdvajanja za investicije biti manja već je za očekivati da, u slučaju prodaje, cela domaća IKT industrija zadobije udarac od koga bi se teško oporavila jer će novi vlasnik koristiti svoje dobavljače.

”Tako umesto da se ugledamo na primer Kine i Južne Koreje koje su ulaganjima u IKT industriju razvile ekonomije, mi je prodajemo”, zaključuje ona.

Poseban aspekt prodaje Telekoma je bezbednosni, jer kroz Telekom prolaze informacije građana, preduzeća, vojske, policije i državne uprave. Prema rečima Smiljanićeve, mobilne mreže su nepouzdane, dok su fiksne mreže zaštićene. Međutim, ako neko ima pristup infrastrukturi može lako doći do informacija…

Prodaja u korist stranih kompanija

Prodaja Telekoma Srbija je sada aktuelna, ali na red će doći i sve ostalo i to je nastavak bećarske ekonomije, kako ovaj sistem rasprodaje imovine i zaduživanja da bi sve otišlo na tekuću potrošnju, naziva profesor Jovan Dušanić. On napominje da je to nastavak politike od 2000. godine i primene tzv. neoliberalnog koncepta koji se zasniva na Vašingtonskom konsenzusu koji su kreirali MMF, Svetska banka i SAD.

“Ovde je bitan MMF jer smo se u memorandumu sa MMF-om obavezali da ćemo prodati Telekom i to će verovatno biti novi argument vlasti za prodaju ove kompanije”, smatra Dušanić i dodaje da se Vašingtonski konsenzus sastoji od tri elementa privatizacije, deregulacije i liberalizacije.

To je prema njegovim rečima predviđeno za sve postsocijalističke zemlje kako bi im se oduzeli resursi i dovele u dužničko ropstvo, a stanovništvo postalo izvor jeftine radne snage i tržište za njihove proizvode.

“Od 2001. godine nema nikakve nacionalne politike i strategije, sve to zamenjuju memorandumi sa MMF-om. Premijer je izjavio da će Srbija sve da uradi što MMF traži jer je to dobro zazemlju. A rezultati MMF-a, svuda gde je bio, su katastrofalni. Njegov jedini zadatak je da omogući da se servisiraju strani dugovi, a jedan od načina za to je prodaja imovine. MMF ne interesuje sa kolikim platama i penzijama će stanovništvo da živi samo dok može da vraća dugove”, rekao je Dušanić.

Ono što bode oči je da današnja vlast, koja je bila u opoziciji 2010. i 2011. kada je prethodni put neuspešno prodavan Telekom, sada preuzima iste argumente tadašnje vlasti za prodaju Telekoma.

“Skoro pa su identične reči koje je koristio tadašnji premijer Cvetković i koje koristi sadašnji premijer Vučić”, primetio je Dušanić.

Takođe, premijer je izjavio da će Telekom posle privatizacije dobiti za vlasnika multinacionalnu kompaniju koja će efikasnije poslovati.

“To je sasvim sigurno, nastavlja Dušanić, jer prvo što urade multinacinalne kompanije je da smanje broj zaposlenih i povećaju cene. Normalno da će biti efikasnije, ali građani Srbije neće ništa videti od te efikasnosti, a Telekom će postati deo lanca multinacionalke iz kog će se profit lako izvlačiti. Ostaje pitanje šta će biti na kraju, kada se proda Telekom, pa posle EPS, pa Srbijašume, pa Srbijavode, zemljište… Šta kada se sve bude rasprodalo”, zapitao se Dušanić.

Razlozi zašto ne treba prodati Telekom isti su kao razlozi zašto stranci žele da kupe Telekom. Ovako razmišlja advokat Branko Pavlović koji napominje da je strani interes suštinski dominantan u Srbiji.

“Sada u celosti naše parlamentarne strukture rade za strane interese, kada im se za to pruži prilika. To dokazuje to što se nekadašnji protivnici prodaje kompanije Telekom Srbije sada, kao vlast, zalažu za ostvarenje tog posla, dok su nekadašnji zagovornici prodaje sada u opoziciji. I da ne bude dileme u memorandumu sa MMf-om jasno stoji da će se prodati većinski deo Telekoma, a težiće se prodaji 100 odsto firme. Tako da nema reči o tome da država zadrži nekakav kontrolni paket”, poručio je Pavlović.

Odupreti se savetima MMF

On je primetio da će ovog puta biti nogo teže sprečiti prodaju Telekoma nego 2011. godine jer kupac sada neće propustiti priliku kada Telekom iskazuje nerealno nisku dobit zbog otplate kredita za otkup 20 odsto udela.

“Veoma će insistirati da to bude sada. Niz državnih organizacija na nalog rukovodioca napušta Telenor i prebacuju račune u Telenor i VIP kako bi se prikazao pad tržišnog učešća Telekoma i tako oborila cena”, istakao je Pavlović.

On je naveo i šta bi neko ko želi da kupi Telekom prvo uradio kada već ima podršku političkih struktura.

“Prvo bi obezbedio medije i nezavisne stručnjake koji će da hvale političare koji hrabro ulaze u reforme i prodaju Telekom. Uporedo bi pravili nekog našeg Ciprasa koji bi bio pod njihovom kontrolom za slučaj da stvari sa sadašnjom vlasti ne idu po planu. Trudio bi se i da ljude iz Telekoma držim na što nižem nivou priče o prodaji i da što više odlažem trenutak kada će biti jasno da se firma prodaje, a to je do trenutka objalvjivanja tendera, što se očekuje u oktobru, novembru 2015. godine. Na kraju, našao bih nekog ko bi procenio kompaniju na nisku vrednost”, opisao je mogući plan budućih kupaca Pavlović i dodao da je MMF-u bilo važno da odloži prodaju EPS-a kako se ne poklopilo sa prodajom Telekoma i tako došlo do sinergije sindikata, već su odlučili da ih lome jednog po jednog.

“Moramo biti protiv memoranduma sa MMF-om kao celine. Memorandum sa MMF-om je u centar stavio budžetski deficit, a nigde se ne govori o razvoju i privrednom ratsu, niti o razlozima zašto smo tu gde smo”, istakao je Pavlović, pozivajući da se sve struke i sindikati svih kompanija udruže i odupru zahtevima MMF-a kao celini.

Glavni i odgovorni urednik Balkanmagazina Slavoljub Kačarević ocenio je da je za poslednjih pet godina protivljenja prodaji Telekoma dokazano dovoljno argumenata protiv prodaje i da je utvrđeno da su svi argumenti vlasti za prodaju lažni ali opet imamo problem da zaštitimo javni interes.

“Argumenti koje dajemo su razumljivi i verujem da ih i svi u vladi znaju a opet to rade. Imamo posla sa ljudima koji rade protiv javnog interesa građana Srbije. Da li će im proći prodaja Telekoma zavisi od sindikata i javnosti i od toga da li će se građani trgnuti iz apatije. Iza MMF-a stoji Amerika i brutalna sila ali, ipak, da li smemo da pristanemo na to bez obzira na cenu”, zapitao se Kačarević.

Bez posla će ostati desetine hiljda ljudi

Bratislav Lazić, predsednik Samostalnog sindikata Telekoma Srbije ističe da su sindikalci ove kompanije prevareni. Politička opozicija 2011. godine pomagala je otpor protiv prodaje i ulila nadu zaposlenima, da bi ih na kraju izigrala.

“Ispostavilo se da je sve to predizborna laž i već 2012. godine, posle promene na vlasti, opet se počelo sa pričama o prodaji Telekoma. Sadašnja vlast je preuzela potpuno istu matricu ondašnje, protiv koje su podneli krivičnu prijavu koju je potpisao sadašnji predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić.”

Lazić se osvrnuo na tvrdnje da Telekom Srbija ne može da prati konkurenciju i da investira dovoljno.

“U južnoj Srbiji, u Nišu, konkurencija je kačila kablove po javnoj rasveti. Ako je to tehnologija 21. veka onda nas neko pravi ludim. Sada su oni nelojalna konkurencija jer Telekom ulaže stotine miliona evra u najsavremenije tehnologije. Građani treba da se podsete i izvade stare ugovore o uvođenju telefonskih priključaka koje su plaćali hiljade maraca, u kojima piše da su oni  učestvovali u izgradnji telekomunikacione mreže”, poručio je Lazić.

Da će prodaja Telekoma stranim kompanijama pogoditi i druge srpske firme potvrdio je i predsednik Samostalnog sindikata Pošta Srbije Zoran Pavlović koji je rekao da je u 2014. godini prihod Pošta od izdavanja prostora Telekomu iznosio 3,6 milijardi dinara, a profit Pošta 2,7 milijardi dinara. Ovo znači da bi Pošte, kojima ugovor o zakupu sa Telekomom ističe u junu 2017. godine, bez ovih prihoda bile u gubitku 900 miliona dinara.

Kako se strane kompanije koje kupe lokalne telekomunikacione operatere ponašaju opisao je Dragan Katić, član UO Jedinstvenog sindikata Telekoma Srbije. Prema nejgovim rečima Hrvatski telekom pre privatizacije od strane Dojče telekoma imao je 12.200 zapsolenih, a sada 2.200 stalno zaposlenih i još 2.000 zaposlenih preko studentske zadruge. Osim toga zbog pada profita vlasnik je nedavno otpustio još 130 ljudi.

“Telekom sa šest odsto puni budžet Srbije, a nijedan klub ili reprezentacija ne bi izašli iz zemlje da ih ne sponzoriše Telekom. Mi nemamo iluziju da će neko ko ima 208 poslanika u skupštini uvažiti naše argumente, ali što nas više bude bilo protiv, poslaćemo jaču poruku kupcu da nije dobrodošao”, poručio je Katić.

On je podsetio i da je u Crnojh Gori od 1.350 zaposlenih otkaz dobilo 1.050 posle privatizacije, a sada zbog pada kvaliteta usluge i visoke cene država hoće da pravi novu kompaniju.

Takođe, prema nekoj studiji razvoja Telekoma u ovoj kompaniji ima viška 3.632 zaposlena, istakao je Katić, dodajući da ne zna odakle takva cifra. Osim toga prosečna plata u Telekomu je 72.000 dinara, ali je prosečna plata 9.027 zaposlenih  samo 2.000 dinara iznad proseka Srbije, a ostatak “vuče” rukovodstvo.

Predrag Petrović iz Akademije inžinjerskih nauka Srbije istakao je strateški značaj Telekoma. On je podsetio da bi, prema proceni iz studije koju je radila ova institucija, u slučaju prodaje Telekoma dve trećine zaposlenih dobilo otkaz, što je oko 10.000 ljudi, ali još oko 100.000 bi ostalo bez posla ako bi se uračunali svi dobavljači i građevinske, mašinske i elektrotehničke firme koje rade za Telekom.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...