Gospodari Interneta ili - zna li se ko upravlja Internetom?

Miloš Obradović

Od septembra 2015. godine američka vlada se povlači iz upravljanja IANA-om, organizacijom zaduženom za deljenje domena i jedinstvenih IP adresa, ali skeptici smatraju da bi to mogla biti samo zavesa iza koje će SAD zadržati kontrolu nad Internetom
(foto, U beogradskom hotelu Metropol 10. marta održana je konferencija posvećena nacionalnim internet domenima, DIDS 2015, koju tradicionalno organizuje RNIDS - Registar nacionalnog internet domena Srbije)

Internet je globalna mreža sa oko tri milijarde korsinika, skoro polovinom ljudske populacije, koja omogućava komunikaciju između bilo koja dva mesta na planeti. Internet je svet učinio „globalnim selom“, a količine informacija dostupne putem mreže su nemerljivo veće nego bilo kada u istoriji. Međutim, retko ko se ikada zapita ko upravlja Internetom. Upravo je „Gospodari Interneta“ bila jedna od tema šestog po redu događaja Dani internet domena Srbije 2015, sa posebnim povodom. 

Jedna od organizacija za koju se može reći da upravlja Internetom, ICANN, odnosno jedan njen deo, IANA, zadužena za određivanje i dodeljivanje jedinstvenih kodova, domena i IP adresa širom sveta, u septembru 2015. godine bi trebalo da se osamostali i izađe iz okrilja vlade Sjedinjenih Američkih Država. Ovu veoma važnu funkciju, na kojoj se zasniva dobrim delom Internet, od septembra trebalo bi da obavlja Internet zajednica, odnosno ICANN koji bi predstavljao tu zajednicu.

dids1 2015

Celodnevni program DIDS-a, podeljen je u tri bloka, pa se pričalo o Gospodarima interneta, mogućnosti da Pozovete E radi trgovine, kao i Domenima koji obećavaju

Uslovi vlade SAD

Ulogu SAD vladine agencije u odobravanju domena ilustrovao je potpredsednik ICANN za Evropu Žan Žak Sahel primerom Južnog Sudana. Kada je Južni Sudan zatražio domen .ss, osoblje u ICANN je sprovelo proceduru dodele domena i provere institucije koja će da vodi brigu, a prema rečima Sahela, na kraju se tražilo odobrenje američke vladine agencije.

„Nema tajnih gospodara Interneta. Njime upravljaju organizacije, individue i procesi koji, koordinisanim delovanjem oblikuju, Internet. ICANN, koji je osnovan 1998. godine je glavna organizacija za alokaciju domena i IP brojeva na Internetu“, objasnio je Sahel, dodajući da je u martu 2014. godine američka vlada objavila da će preneti upravljanje IANA-om na zajednicu uz četiri uslova ili principa.

Prvi uslov je da se unapredi model zajednice koja okuplja sve interesne grupe. Drugi je održanje stabilnosti i sigurnosti internet domena, a treći uslov je ispuniti očekivanja korisnika. Zahteva se i da se održi otvorenost Interneta.

Na kraju, poslednji, dodatni uslov je da SAD vladu ne može da zameni nijedna druga vlada niti organizacija povezana sa nekom drugom vladom.

Iako se pokušava predstaviti da je IANA samo jedna obična baza podataka i da američka vlada nema nikakvog stvarnog uticaja na njeno kreiranje, jedan od govornika na DIDS, Leonid Todorov, direktor Udruženja nacionalnih registara Azijsko-pacifičkog regiona zapitao se, ako je uloga SAD simbolička, čemu onda tolika priča koja u Internet zajednici traje već godinu dana i čemu uslov da ako ne može SAD - ne može niko drugi?

„Zašto SAD diktira pravila igre celoj globalnoj zajednici“, zapitao se Todorov.

Uloga SAD u Internetu

Kako je vlada SAD uopšte došla do toga da upravlja Internetom? Da bi se to razumelo treba se vratiti nekoliko decenija unazad, do 1969. godine kada je tim stručnjaka sa Univerziteta južna Kalifornija napravio Arpanet, preteču Interneta. Oni su u svoj projekat, koji je finansirala američka vlada, uključili i druge univerzitete i tako napravili svetsku mrežu. Među osnivačima je bio i Džon Postel koji je bio nadležan za IANA. U stvari, on je bio IANA odnosno, on je zapisivao u svoj noutbuk jedinstvene IP adrese i domene koje je dodeljivao korisnicima.

On je 28. januara 1998. godine poslao instrukcije korisnicima da se samo njemu, a ne IANA-i šalju podaci sa servera i to su bespogovorno uradili svi osim četiri servera koja su pripadali američkoj vladi.

„Samo dva dana nakon pokušaja Postela da privatizuje IANA, SAD su požurile da naprave ICANN. IANA je vlasništvo SAD vlade i oni su je sponzorisali. Ali Univerzitet južne Kalifornije nosi intelektualna prava na IANA, a njih niko ništa ne pita. U javnosti se predstavlja kako je tranzicija upravljanja IANA-om jedinstvena, ali do sada je ova organizacija prošla tranziciju nekoliko puta. Zašto se sada diže tolika galama oko toga? Postel je bio hipik koji je verovao u javno dobro. IANA je komercijalizovana i njome se upravlja na osnovu ugovora između privatne kompanije i američke vlade. Američki republikanci, koji se zalažu za tržište, bili su protiv toga da se SAD povuče iz IANA već da to ostane imovina SAD. A s druge strane, Obamina administracija, koja je najsocijalističkija u SAD u poslednjih 100 godina, zalaže se da privatni sektor preuzme upravljanje. Zar to nije malo čudno? Možda je sve to kamuflaža koja treba da deluje kao da SAD vlada više ne upravlja, a, u stvari, iza kulisa će ona zadržati kontrolu“, rekao je Todorov.

Martin Bojl, stariji savetnik za javne politike u britanskom nacionalnom registru „Nominet“ dodao je da su SAD uvek imale dominantnu ulogu i da razume da je za neke zemlje na svetu to pretnja.

„Razumem da nekog brine to što SAD imaju glavnu ulogu i baš zato je važan korak - razdvajanje IANA od američke vlade. Takođe, mislim da je SAD imala tu ulogu zato što je radila ono što drugi nisu mogli. Nikada ništa nije uklonjeno iz baze jer SAD znaju da ako nešto jeste uklonjeno, da bi sistem bio uništen“, istakao je Bojl.

Ima li zamene za vladu SAD?

U teoriji, „gospodari“ IANA-e mogu da „isključe“ sa Interneta bilo kog korisnika, samo izbrišu, na primer, .rs domen i ne može se pristupiti nijednoj internet adresi koja se nalazi na ovom domenu. Ipak Žan Žak Sahel tvrdi da je vlada SAD davala sigurnost zajednici da će reagovati ako nešto krene naopako. On je dodao da se sada radi na mehanizmima kako interesne grupe ne bi previše uticale na proces u pogrešnom pravcu.

Leonid Todorov se pita, ako je Internet javno dobro koje bi trebalo da bude dostupno svima, ko su ti koji upravljaju Internetom. Da li oni predstavljaju sve korisnike Interneta?

„Ako ne znate engleski ništa nećete razumeti jer je sve na engleskom. Da biste razumeli šta se dešava morate biti tehnički obrazovani. Na kraju, morate da se povezujete, da putujete širom sveta. Ko može priuštiti putovanja po celom svetu? Samo nekolicina. I tako, javno dobro postaje dobro koje pripada samo odabranoj manjini koja odlučuje u ime svih ostalih“, pobunio se Todorov.

On je preneo i iskustva turkmenistanske vlade sa internet domenom .tm.

„Turkmenistan je jedna zatvorena zemlja, odmah do Severne Koreje po zatvorenosti. Njihov domen .tm vodi jedna britanska kompanija sa sedištem u Velikoj Britaniji. Njima je delegirano upravljanje tim domenom, a turkmenistanska vlada o tome ne zna ništa, niti su nekom dali odobrenje za to“, ispričao je Todorov.

S druge strane, Bojl je istakao da zna firmu koja upravlja tim domenom i da oni tvrde da imaju dozvolu turkmenistanskog ministarstva.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...