Povećajte font Podrazumevana veličina fonta Smanjite font Pišite nam... RSS:BalkanMagazin - Današnje novine u svetu

STRANA ŠTAMPA O IZBORIMA U SRBIJI

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)
Marija Bursać
nedelja, 11. maj 2008
 
Pošaljite komentar

Upozorenje:
Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.


Sličica:

Preostalo 0 karaktera od 1500
Napomena:
Usled velikog broja automatski generisanih komentara (spam) prinuđeni smo da uvedemo dodatnu verifikaciju. Molimo vas da pre slanja vašeg komentara unesete u polje karaktere koje vidite na sličici.
Nova sličica...
Pošalji komentar...

Strana štampa prenosi izveštaje svojih dopisnika iz Beograda o izborima koji se danas održavaju. U SAD, Obama i Mekejn razmatraju moguće strategije za predsedničku kampanju. Održan referendum u Mjanmaru. Težak život vojnika u Britaniji.

Ko će pobediti u Srbiji – demokrate ili ultranacionalisti?

Francuski dnevni list Mond prenosi reportažu iz Srbije pred današnje izbore. Specijalni dopisnik iz Beograda navodi da su vandredni parlamentarni izbori vrlo neizvesni i da se glavna bitka vodi između Demokratske stranke (DS), na čijem je čelu proevropski predsednik Srbije Boris Tadić, i ultranacionalističke Srpske radikalne stranke (SRS) Tomislava Nikolića, koju sve otvorenije podržava premijer nacionalističkog usmerenja Vojislav Koštunica.



Ovaj list navodi i rezultate istraživanja koje je sproveo CESID, prema kojem će za SRS glasati 34% birača (89 poslanika u Narodnoj skupštini), a za DS jedan procenat manje. Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Koštunice trebalo bi da bude na trećem mestu sa 12% podrške, a LDP (Liberalno-demokratska partija), jedina partija koja priznaje nezavisnost Kosova i zastupa radikalnu proevrosku politiku, 8%. Socijalistička partija Srbije (SPS) preminulog Slobodana Miloševića može da računa na 6% glasova. Iz CESID-a navode da je proevropski blok uspeo da za poslednje dve nedelje smanji prednost radikala sa 200.000 glasova na negde između 50.000 i 100.000.

Većina analitičara predviđa postizbornu koaliciju između DSS i SRS uz podršku socijalista. Ali, ništa nije isključeno, posebno pošto predsednik Boris Tadić, koji predlaže mandatara vlade, nije obavezan Ustavom da ovu funkciju ponudi partiji sa najvećim brojem osvojenih poslaničkih mesta.

Mond navodi da je proevropski blok donekle smanjio zaostatak za radikalima zahvaljujući nedavnim potezima Evropske unije. U utorak je 17 članica EU najavilo ukidanje novčanih naknada za vize, što u praksi verovatno neće biti baš tako sprovedeno. Istog dana je italijanski proizvođač automobila Fijat potpisao ugovor za Zastavom, i to u prisustvu predsednika Tadića. Konačno, 29. aprila Brisel je potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Srbijom, pri tom negirajući da se time meša u unutrašnje poslove zemlje koja je pred važnim izborima.

Svi ovi potezi predstavljaju „vetar u leđa“ proevropskim strankama, pošto je kampanja nacionalista bila zasnovana na tvrdnjama da je približavanje Moskvi alternativa pristupanju EU. Odgovor Koštunice i Nikolića je da su demokrate „izdajnici“ koji su prodali svoje duše, Srbiju i Kosovo zbog SSP-a. Slične poruke su ispisane i na plakatima širom Beograda. Dopisnik francuskog lista smatra da je time otvoren konkurs za snajperistu koji bi izvršio presudu govora mržnje, kao i da u zemlji vlada atmosfera „lova na veštice“, slična onoj u vreme Miloševića.

Antievropska osećanja u Srbiji

Dopisnik Fajnanšel tajmsa iz Beograda navodi da sveže ispisane parole po Beogradu odražavaju snažno antievropsko osećanje u zemlji. „Tadić je izdajnik“, jedan je od najčešćih slogana koje možemo videti po prestonici od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Vandredni parlamentarni izbori, sazvani pošto je Vlada pala zbog nesalganja oko pitanja odnosa sa Evropskom unijom i problema Kosova, teško da će skrenuti Srbiju sa puta kojim trenutno ide – udaljavanje od EU.

Srbija je konačno potpisala SPP krajem aprila, ali da bi dogovoreno bilo u potpunosti sprovedeno ostaje uslov saradnje sa Hagom. I dok je jasno da će Beograd imati teškoće sa ispunjavanjem ovog uslova, sve je izvesnije da će SPP verovatno biti odbačen u Narodnoj skupštini. Evropska unija se nadala da će potpisivanje SPP pomoći Tadiću na izborima. I pored toga što su demokratske snage u izvesnoj meri smanjile razliku, radikali i dalje vode.

Teške reči koje su pale praktično isključuju mogućnost nove vlade DS i DSS. Tomislav Nikolić je izjavio da bi Koštunica mogao biti premijer u njihovoj zajedničkoj vladi. Ali, ovakva nacionalistička opcija bi verovatno zahtevala podršku socijalista. Fajnanšel tajms navodi da je partija bivšeg predsednika Slobodana Miloševića delimično naklonjena Tadiću, pošto iz ove stranke nisu koristili teške reči, poput izdaje, posle potpisivanja SSP. Za Brisel, podrška socijalista proevropskim snagama je manje od dva zla – druga opcija može biti jedino koalicija Koštunice i radikala.

Obama i Mekejn već pripremaju taktiku za izbore

Senatori Džon Mekejn i Barak Obama već smišljaju taktike za predseničku kampanju na jesen, navodi Njujork tajms. Kampanja bi mogla biti vrlo neobična, pošto su obe strane izjavile da su otvorene za održavanje zajedničkih foruma i debata širom zemlje.



Obama, naravno, nije još uvek i definitivni kantidat demokrata, pošto su preliminarni izbori u ovoj partiji i dalje u toku. Ali i Mekejn i Obama već okupljaju timove koji će voditi najvažnije bitke, razvijati strategije negativne kampanje i angažovati se u rešavanju brojnih pitanja koja mogu biti potegnuta.

Mekejn će naredne nedelje održati niz govora o globalnom zagrevanju, što je dokaz da namerava da se ozbiljno uključi u borbu za glasove neopredeljenih birača. Zabrinut zbog štete koju mu je naneo njegov bivši pastor, Obama će, po svemu sudeći, leto provesti u pokušaju da biračima približi svoju životnu priču. U tu svrhu će verovatno posetiti Havaje, mesto na kojem se rodio, kao i groblje na kojem je sahranjen njegov deda, borac u II svetskom ratu.

Borba za glasove radnika, žena i latinosa može biti odlučujuća za konačni ishod izbora. Mekejn će posebnu pažnju u svojoj kampanji posvetiti saveznim državama u kojima je predsednik Buš tesno izgubio na izborima 2004. godine i gde je Obama pretrpeo poraz na preliminarnim izborima, poput Nju Hempšira i Pensilvanije. Obama će se okrenuti onim državama u kojima je pobedio na preliminarnim izborima, ali koje se smatraju uporištima republikanaca. U oba tabora su već pripremili televizijske spotove koji će biti emitovani čim preliminarni izbori kod demokrata budu i zvanično završeni. Ovi spotovi manje promovišu samog kandidata, koliko napadaju protivnika.

Republikanci najavljuju da će fokus njihove negativne kampanje biti mladost i neiskustvo Obame, koji ima 46 godina. Demokrate će, sa druge srane, akcenat staviti na Mekejnovu vezu sa Bušom, verovatno najnepopularnijim predsednikom u istoriji SAD. Oni smatraju da su Mekejnove najveće slabosti podrška ratu u Iraku, smanjenju poreza najbogatijim Amerikancima, kao i njegova izjava da su SAD ostvarile veliki ekonomski progres u poslednjih osam godina. U finansijskom smislu, Obama je u prednosti. Mekejn je do kraja marta prikupio oko 80 miliona dolara za kampanju, a Obama tri puta više – 240 miliona dolara, prenosi Njujork tajms

Održan referendum u Mjanmaru

Juče je održan referendum o novom ustavu u Mjanmaru, a uprkos katastrofi koju je izazvao ciklon Nargis, vojna hunta tvrdi da je odziv građana bio veliki, prenosi Figaro.



Režim u Mjanmaru proglasio je referendum uspešnim, izlaznost velikom, a u saopštenju za javnost nema ni pomena o najvećoj nesreći koja je zadesila ovu zemlju u njenoj istoriji. Tragičan bilans ciklona Nargis trenutno čini 23.000 poginulih i 37.000 osoba koje se vode kao nestale.

Državna televizija je prenosila slike generala na biračkim mestima, koji tvrde da će novi ustav utrti put „multipartijskim izborima 2010. godine i mogućem transferu vlasti civilima“. Za opoziciju, koju predvodi dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći, tekst ustava samo potvrđuje nadmoć vojske, koja je na vlasti od 1962. godine.

Figaro navodi da je vođa vojne hunte, general Tan Šve, izgleda ozbiljno shvatio savete astrologa da je 10. maj najbolji datum za održavanje referenduma, pa time i objašnjava njegovu rešenost da isti sprovede uprkos pozivima međunarodne zajednice i opozicije da prioritet budu žrtve ciklona.

Neophodna pomoć teško dolazi do žrtava, a režim u Mjanmaru uporno odbija da otvori svoje granice za međunarodne humanitarne organizacije. Većina svetskih lidera oštro su osudili ovakvo ponašanje režima, prenosi Figaro.

Britanski vojnici žive u siromaštvu

Kako prenosi Independent, unutrašnji izveštaj britanske armije otkrio je da mnogi vojnici žive u siromaštvu. U stvari, neki su toliko siromašni da nemaju ni za hranu, pa su prinuđeni da koriste vaučere za hitne slučajeve Ministarstva odbrane. Visoki vojni zvaničnici besno su reagovali na navode iz izveštaja, kritikujući Vladu zbog načina na koji tretira svoje oružane snage.


U izveštaju stoji da je sve više vojnika u Britaniji blizu onome što se definiše kao siromaštvo u ovoj zemlji. Mnogi se ne hrane na pravi način. Ovo je posledica promene u tradiciji koja je dugo opstala u Britaniji, a prema kojoj su vojnici imali obezbeđena tri besplatna obroka dnevno. Novi režim zahteva od vojnika koji nisu na dužnosti da plate svoje obroke. Ukoliko to nisu u stanju, mogu dobiti vaučere, čime se troškovi prehrane odbijaju od budućih plata.

Vojnici su nezadovoljni kompenzacijama koje Vlada dodeljuje u slučaju ranjavanja na dužnosti, kao i velikim brojem stradalih u nesrećnim slučajevima, a sve to u vreme kada Britanija bije bitke na dva fronta.

Iz Ministarstva odbrane tvrde da je izveštaj skup neobrađenih iskaza vojnika, od kojih neki predstavljaju raširena shvatanja u vojsci, dok su ostali izolovana mišljenja, prenosi Independent.

Direktor Evrovizije: Teri Vogan je problem

Kao odmor od političkih tema, u Dejli telegrafu možete pročitati o kritici koju je dobio Teri Vogan, legendarni komentator Evrovizije sa BBC-ja. Bjorn Eriksen, direktor Evrovizije, tvrdi da su Voganovi komentari problem i da ruše reputaciju takmičenja. Eriksen je optužio i BBC i britansku javnost da ovaj događaj ne shvataju ozbiljno.

Eriksen je izjavio sledeće: „Britanija ima duple standarde po pitanju takmičenja. Evrovizija je nešto što Britanci vole da mrze, nešto čemu se smeju, što je za njih prevara i sprdnja. A Teri Vogan je problem, pošto se upravo on najviše sprda sa Evrovizijom. Razumem da je on veoma popularan i verovatno su njegovi komentari jedan od razloga što gledaoci prate takmičenje. Ali, problem je što je BBC, koji ima veliki broj gledalaca, izabrao upravo ovakav način da prikaže Evroviziju. Uzmite Švedsku, na primer. U ovoj zemlji Evroviziji mnogo ozbiljnije shvataju i gaje istinsku ljubav i poštovanje za ovaj događaj.“

Eriksen se oglasio pred početak takmičenja koje se sledeće nedelje, od 20. do 24. maja, održava u Beogradu.

Voganovi ironični komentari o pesmama, izvođačima i načinu glasanja veliki su hit među gledaocima i jedan od razloga zbog kojeg je 10 miliona Britanaca prošle godine pratilo Evroviziju u Helsinkiju. Dejli telegraf navodi neke od Voganovih kontroverznih komentara („Ko zna kakva nas paklena budućnost čeka? U stvari, ja znam – video sam probe.“), ali najbolje je da sami pogledate, ako vas zanima:

http://www.youtube.com/watch?v=ZIYnheyurZQ

http://www.youtube.com/watch?v=fAI7epAILRU