U regionu Balkana Deutsche Telekom godišnje ubere veći prihod negoceo telekomunikacioni sektor u Hrvatskoj zajedno. Reč je o svoti od 15,8 milijardi kuna, odnosno 2,2 milijarde evra. Od tog iznosa približno 10 posto čini neto dobit, odnosno čista zarada. To golemo poslovanje u 2008. godini dodatno će porasti za gotovo tri milijarde kuna, odnosno 408 milijuna evra, i to ne računajući organski rast poslovanja. Spomenuto povećanje Deutsche Telekom obezbedio je zahvaljujući upravo zaključenom i politički vrlo osetljivom preuzimanju strateških 25 posto udela u bivšem grčkom monopolisti, telekomu Hellenic Telecommunication Organisation (OTE), s godišnjim prihodom od 1,6 milijardi evra i "poslovnim pipcima" po celom jugoistoku Europe.

Najveći igrač

Prema analizi poslovnih operacija, nemački telekomunikacioni div najuticajniji je i de facto najveći igrač u toj industriji na Balkanu. Celokupno poslovanje Deutsche Telekoma u 11 zemalja jugoistoka Evrope kanalisano je kroz svega tri kompanije: hrvatski T-HT, mađarski Magyar Telekom i grčki OTE. Ta trojka, nadalje, putem vlastitih poslovnih mreža deluje u gotovo svim preostalim balkanskim državama. Izuzetak je jedino Slovenija u kojoj DT zasad nema vlastitih operacija. Upravo su stoga i T-HT i Magyar Telekom vrlo aktivno uključeni u planove za preuzimanje većinskog udela u najvećem telekomu u Sloveniji. Od preostalih zemalja DT nema vodeću tržišnu poziciju jedino u Albaniji i Bugarskoj, gdje ima status glavnog izazivača, dok se očekuje da će je u Srbiji i BiH steći u idućih nekoliko godina kroz privatizacione procese tamošnjih bivših monopolista. Sada je najvažnija DT-ova regionalna operacija Magyar Telekom, kompanija koja godišnje okrene 2,69 milijardi evra, odnosno gotovo 2,5 puta više nego T-HT. DT drži 59,3 posto udela u najvećem telekomu u Mađarskoj koji osim toga u svom portfelju širom regije ima niz strateški važnih operacija. Naime, DT preko Magyar Telekoma dominira telekomunikacionim tržištima u Crnoj Gori i Makedoniji, gde je na oba tržišta preuzeo bivše monopoliste. Dodatno, Magyar Telekom poseduje vodeće alternativne operatore u Bugarskoj i Rumuniji, kmpnaije Orbitel i Combridge, a izvan Balkana i jednu operaciju u Ukrajini, telekom Novatel.

HT - strateški partner

U Mađarskoj je DT rast svog telekoma dodatno ojačao preuzimanjem IT kompanija, odnosno sistemskih integratora, kojih u svom portfelju ima čak tri, te preuzimanjem jednog kablovskog operatera. Drugo i izuzetno važno DT-ovo regionalno blago je T-HT. DT ima 51 posto T-HT-a i shodno tome deli njegovih 1,2 milijarde evra godišnjeg prihoda od čega je dobit oko 10 posto. Inače, T-HT poseduje poslovnu jedinicu fiksnih telekomunikacija, T-Com, te kompanije T-Mobile i Iskon Internet. U BiH je pak strateški partner, odnosno gotovo sigurno budući većinski vlasnik HT Mostara, jednog od tri telekoma u toj zemlji. Uz Magyar Telekom i T-HT, DT je prije mjesec dana osigurao vodeću poziciju na Balkanu preuzimanjem 25 posto grčkog OTE-a. Osim što je najveći telekom u Grčkoj, OTE je DT-u osigurao dominaciju u Rumuniji jer ima 54 posto bivšeg monopoliste, RomTelecoma. Nadalje, DT je tom akvizicijom osigurao liderstvo u privatizaciji Telekoma Srbije, čiji je OTE sa 20 posto udela strateški partner. Preko Telekoma Srbije s jedne strane i T-HT-a s druge, DT je osigurao najbolju startnu poziciju za zauzimanje vodećeg položaja i u BiH. Tamo je Telekom Srbije većinski vlasnik Telekoma RS pa proizilazi da DT glavnu reč nema još jedino u BH Telecomu, jednom od tri najveća telekoma u BiH. Posebno je pak zanimljivo da je preuzimanjem OTE-a DT dobio priliku da na slovenačko tržište uđe na mala vrata. Telekom Srbije je, naime, ovih dana propitivao slovensku javnost o mogućem preuzimanju slovenskog Tuš Telekoma.

Širenje 'T' brenda u regiji

Kako se pokazalo na primerima Hrvatske, Mađarske, Makedonije i Crne Gore, DT u pravilu svuda gde njegove operacije posluju kao tržišni lideri provodi dodatnu marketinšku integraciju. Tako su i crnogorski i makedonski telekom već dobili svoj prefiks "T", dok njihove mobilne operacije posluju pod brendom "T-Mobile". No, teško je očekivati da će se nešto tako u skoroj budućnosti provesti na nivou svih 11 balkanskih zemalja jer bi tome trebala prethoditi dodatna ulaganja i konsolidacija poslovanja.