Povećajte font Podrazumevana veličina fonta Smanjite font Pišite nam... RSS:BalkanMagazin - Finansije

SLIČNOSTI U ISTORIJI EVRA I DOLARA

Učvršćivanje evra traži vremena. I Amerikanci su razmatrali isključivanje najslabijih regiona iz monetarne unije....
Milan Lazarević
utorak, 8. jun 2010
 
Pošaljite komentar

Upozorenje:
Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.


Sličica:

Preostalo 0 karaktera od 1500
Napomena:
Usled velikog broja automatski generisanih komentara (spam) prinuđeni smo da uvedemo dodatnu verifikaciju. Molimo vas da pre slanja vašeg komentara unesete u polje karaktere koje vidite na sličici.
Nova sličica...
Pošalji komentar...
 

Evro je, poslednjih nedelja, posle 12 godina postojanja, zapao u duboku krizu (kako neko reče, upao je u pubertet...) No, dolaru, koji je postao zajednička valuta američkih država, ujedinjenih u otporu britanskoj dominaciji, trebalo je čak stoleće i po dok nije postao perfektna državna valuta!

To, naravno, ne znači da će i evru biti toliko potrebno ali se može pretpostaviti će morati da prodje bar 10 - 15 godina da „odraste“ i stabilizuje se u čemu je, kao što je ovih dana rekla nemačka kancelarka Angela Merkel, najvažnija stvar savladavanje ogromnih ekonomskih razlika izmedju zemalja-članica evrozone. Upravo u tome za evro može biti poučna istorija dolara...

Američki istoričar Hugh Rockoff sa Rutgers-ovog univerziteta u Nju Džersiju objavio je još pre desetak godima studiju o tome koliko je vremena trebalo i kako je američka monetarna unija postala optimalni monetarni prostor. On je utvrdio da joj je za to trebalo 150 godina.


Amerikanci su i tokom Gradjankog rata, i Sever i Jug, imali zajedničku valutu. Kao sada evrozona, i SAD su imale dosta regionalnih šokova. Lokalni problemi u finansijskom i agrarnom sektoru izazivali su nestašicu gotovine i teškoće sa likvidnošću u regionalnim bankama. Zakonito su se zbog toga javljale centrifugalne i centripetalne tendencije i političke borbe oko reforme monetarnog sistema i politike. Diskutovalo se, na primer, da li je bolje podeliti zemlju na nekoliko monetaranih zona ili preživljavati lokalne krize jednu za drugom. Slabi regioni bi mogli devalvirati svoju valutu čime bi ublažili posljedice krize (time se pojeftinjuju domaći proizvodi i podržava izvoz).

U SAD je ideja o postojanju više valuta odbačena iz strateško-političkih razloga. Zajednička valuta je, u stvari, tokom 19. stoleća simbolizovala suverenitet SAD.

Rockoff je zaključio da je dolar dostigao optimalnu vrednost u 30-im godinama prošlog veka. Tome je, kako je protumačio, posebno doprinela jedna od glavnih pretopostavki jedinstvenog tržišta – slobodno kretanje radne snage. Značajnu ulogu u tome su imale i državne institucije koje su omogućavale finansijsku pomoć slabo razvijenim regionima ili onim oblastima u kojima se iz nekog razloga finansijska situacija pogoršavala.

Odmah se nameću paralele sa razvojem evrozone koja je upravo pred izazovom stvaranja takvih, dakle, državnih institucija... .