Povećajte font Podrazumevana veličina fonta Smanjite font Pišite nam... RSS:BalkanMagazin - Današnje novine u svetu

SVET PONOVO U PANICI

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)
Jovana Bursać
utorak, 30. septembar 2008
 
Pošaljite komentar

Upozorenje:
Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.


Sličica:

Preostalo 0 karaktera od 1500
Napomena:
Usled velikog broja automatski generisanih komentara (spam) prinuđeni smo da uvedemo dodatnu verifikaciju. Molimo vas da pre slanja vašeg komentara unesete u polje karaktere koje vidite na sličici.
Nova sličica...
Pošalji komentar...

Sve novine prenose reakcije na odbijanje plana za izbavljenje američkog finansijskog sistema iz aktuelne krize, za čije sprovođenje je bilo predviđeno 700 milijardi dolara. Buš iskazuje svoje nezadovoljstvo, dok se na tržištima širom sveta beleži stravičan pad vrednosti akcija. Sonda Feniks pronašla je na Marsu dva minerala koja bi trebalo da predstavljaju jasan dokaz nekadašnjeg postojanja vode na ovoj planeti.

Plan za izvlačenje iz krize samo pojačao osećaj panike

U večnoj borbi između straha i pohlepe, koja predstavlja jedan od glavnih pokretačkih snaga finansijskih tržišta, nije teško sagledati ko u ovom trenutku ima prednost. Otkud toliki strah, pitanje je koje postavlja Independent u današnjem broju.

U situaciji u kojoj se vlade maksimalno zalažu da okončaju krizu na tržištima ubrizgavajući milijarde dolara, evra i funti prikupljenih od poreskih obveznika, ne bi trebalo da bude mesta za strah. Tu su, među ostalima, i Gordon Braun koji obećava "da će preduzeti sve što bude bilo neophodno", kao i Džordž Buš koji se zavetovao "da će Sjedinjene države povratiti poverenje i stabilnost našem finansijskom sistemu", dok je svakom deponentu razvijenog sveta garantovana sigurnost njegovog novca. Da li to preovlađuje strah da će još banaka biti zatvoreno?


Svi smo nestrpljivo čekali na konačan odgovor Kongresa povodom 700 milijardi dolara vrednog plana američkog ministra finansija, Henrija Polsona. U slučaju da je on bio odobren, i dalje se ne zna sa sigurnošću da li bi zaista funkcionisao. U svakom slučaju, svi su bili savršeno svesni da su poreski obveznici ti koji bi morali da plate za sprovođenje Polsonovog plana u delo.

Optimisti su, međutim, uporno ukazivali na dva velika istorijska presedana. Sudeći prema njihovim izjavama, plan predsednika Frenklina Ruzvelta iz 1930. godine (čija je vrednost bila skoro duplo veća od Polsonovog plana), kao i veliko izvlačenje iz krize američkih kreditnih institucija, sprovedeno devedesetih godina prošlog veka (koje je tada vredelo današnjih 125 milijardi dolara) - u oba slučaja je na kraju postignut manji profit.

"Ne" planu vrednom 700 milijardi dolara

Prkoseći želji predsednika Buša i lidera obe partije, američki Predstavnički dom odbacio je plan za izbavljenje finansijskog sistema iz aktuelne krize, prenosi Njujork tajms, što je dovelo do stravičnog pada na tržištima. Zakonodavci su na taj način ignorisali upozorenje Džordža Buša koji je uporno ponavljao da bi odbijanje plana američku ekonomiju lako moglo da dovede u recesiju.

Rezultat glasanja jeste 228 glasova protiv naspram 205 prisutnih koji su bili za predlog za koji se Buš toliko zalagao. Tako je nakon maratonskih pregovora starijih članova Kongresa i Bušove vlade samo pojačana nesigurnost po pitanju ekonomija širom planete Zemlje. Što se samih partija tiče, više od trećine demokrata i dve trećine republikanaca glasalo je protiv predloženog paketa.


Džordž Buš izrazio je svoje duboko razočarenje povodom rezultata glasanja i najavio "direktno" suprostavljanje aktuelnoj krizi. Sličan stav zauzeo je i američki ministar finansija Henri Polson koji plan smatra "isuviše važnim".

Nensi Pelosi, predsednica Predstavničkog doma, navela je kao jedan od glavnih razloga za odbijanje plana prevelika ovlašćenja Ministarstva finansija u raspoređivanju predloženih 700 milijardi dolara poreskih obveznika.

Na tržištima je zabeležen stravičan pad još pre nego što je okončano petnaestominutno glasanje. Tokom dodatnih 25 minuta građani Sjedinjenih država, okupljeni ispred televizora putem kojih se prenosio poslednji (neuspeli) pokušaj partijskih lidera da pridobiju veću podršku, ostali su bez daha.

Na kraju dana Dau Džons indeks zabeležio je pad od 778 poena, tj. 7 procenata. I na berzama širom sveta zabeležen je pad, uprkos intervencijama centralnih banaka u cilju smanjenja straha koji je prisutan među investitorima.

Strah od zatvaranja britanskih banaka

Nakon što je panika ponovo uzela maha na svetskim finansijskim tržištima, među članovima britanske Vlade javio se strah da bi nacionalizacija banke Bredford & Bingli mogla da dovede do domino efekta unutar bankarskog sektora Velike Britanije, prenosi Gardijan.

Zajedno sa Nemačkom, Francuskom, Islandom, Belgijom, Holandijom i Luksemburgom koje su se pridružile listi nesrećnih slučajeva, nagli pad vrednosti akcija banaka doveo je do petoprocentnog gubitka vrednosti londonskog FTSE 100 indeksa.

Vlasti su se nadale da će izbavljenje banke Bredford & Bingli doprineti okončanju postojeće krize. Suprotno tom nadanju naznačeno je da Velika Britanija još uvek nije započela proces okončavanja krize.


Gardijan dalje prenosi da je Gordon Braun stavio do znanja da je spreman na intervenciju u cilju zaštite britanskog finansijskog sistema, a nakon najnovijih dešavanja u Sjedinjenim državama. "Guverner Banke Engleske, ministar finansija i ja preduzećemo mere koje budu bile neophodne za očuvanje stabilnosti", reči su Gordona Brauna.

FTSE 100 indeks je završio dan sa nekih 250 poena manje, čineći tako problem britanskog penzionog fonda još većim, i bio je na dobrom putu da zabeleži najveći mesečni pad još od kraha berze oktobra 1987. godine.

Feniks ušao u trag postojanju vode na Marsu

Svemirska sonda Feniks američke Nacionalne vazduhoplovne i svemirske administracije (NASA) pronašla je na Marsu dva minerala koja ukazuju na činjenicu da nekada na tom mestu mora da je postojala voda.

Najnovija otkrića naučnici su objavili danas, prenose holandske novine Folkskrant. Tom prilikom naznačeno je da formiranje dva pronađena minerala, kalcijumkarbonata i filosilikata, nije, naime, moguće bez prisustva vode.


Folkskrant podseća da je Feniks maja ove godine sleteo na Crvenu planetu u cilju misije koja bi trebalo da istraži da li je Mars pogodno mesto za primitivne oblike života. Jedno od najbitnijih pitanja na koje bi sonda trebalo da odgovori jeste da li je na pomenutoj planeti ikada došlo do topljenja leda.

Prvobitno je planirano da se sonda na Marsu zadrži tri meseca, ali je NASA nedavno produžila vreme boravka Feniksa do kraja godine. Vremenska granica bi opet, u zavisnosti od količine prikupljenog materijala i mogućnosti opstanka sonde u nedovoljno istraženim uslovima, mogla da bude pomerena.