Povećajte font Podrazumevana veličina fonta Smanjite font Pišite nam... RSS:BalkanMagazin - Današnje novine u svetu

REAKCIJA SARE PELIN NA NAPADE MEDIJA

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)
Jovana Bursać
četvrtak, 4. septembar 2008
 
Pošaljite komentar

Upozorenje:
Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.


Sličica:

Preostalo 0 karaktera od 1500
Napomena:
Usled velikog broja automatski generisanih komentara (spam) prinuđeni smo da uvedemo dodatnu verifikaciju. Molimo vas da pre slanja vašeg komentara unesete u polje karaktere koje vidite na sličici.
Nova sličica...
Pošalji komentar...

Republikanska kandidatkinja za potpredsednicu juče je održala govor baziran pre svega na osudi medija zbog mešanja u njen privatni život. U Ukrajini je izbila nova politička kriza. Sjedinjene države šalju milijardu dolara pomoći Gruziji. Francuski državljani još jendom žrtve piratskih akcija u blizini Somalije.

Sara Pelin progovorila

Sara Pelin, guvernerka Aljaske koju je Džon Mekejn izabrao kao republikansku kandidatkinju za potpredsednicu SAD, uzvratila je sinoć udarac rekavši svojim kritičarima da prestanu sa kopanjem po njenoj porodičnoj i političkoj istoriji.

Pelin je zauzela centralno mesto na bini na republikanskoj nacionalnoj konvenciji u Sent Polu, Minesota, kako bi prihvatila nominaciju za potpredsednicu SAD, navodi se u Independentu. Okupljenima se obratila rečima: „Ja nisam član permanentnog političkog establišmenta. Tokom poslednjih par dana naučila sam da će se u tom slučaju uvek naći mediji koji će vas okvalifikovati kao osobu nepogodnu za potpredsedničkog kandidata. Ali evo najnovijih vesti za sve izveštače i komentatore: u Vašington ne idem kako bih osvojila njihovo dobro mišljenje –idem kako bih služila narodu ove zemlje.“



Pre nego što je Sara Pelin održala svoj govor, jedan od njenih zvaničnika rekao je medijima da je ostave na miru sledećim rečima: „Dosta je više sa tim glupostima.“

Govor Pelinove predstavlja smeo napad i to usred rastućeg nespokoljstva među republikancima i njihovim kampanjskim menadžerima zbog mogućnosti da bi izveštavanje o guvernerki i njenoj porodici moglo da izmakne kontroli i znatno naudi Mekejnovom položaju. Njen govor takođe je pojačao sumnju da ima još zapanjujućih iznenađenja koja tek treba da budu otkrivena.

Upozorenje je došlo od same glave republikanske kampanje, Stiva Šmita, bivšeg pomoćnika Džordža Buša. On je novinare optužio za pravljenje „lažnog medijskog skandala, dizajniranog kako bi uništio prvu žensku republikansku kandidatkinju“ na mesto potpredsednice.

Poklapajući se savršeno sa strahovima republikanaca, Barak Obama je pribeležio postepen, ali konstantan napredak u anketama sprovedenim nakon demokratske konvencije u Denveru.

Sinoćni govor Sare Pelin predstavlja prekretnicu za samu guvernerku, ali i za kampanju republikanaca. Nakon što je neko vreme držana iza zatvorenih vrata, iskoristila je trenutak da sebe ponovo definiše pred američkim glasačima. Nije bilo sumnje da će je okupljeni ispred bine toplo dočekati, ali ostaje pitanje kakvu će reakciju izazvati u drugim delovima Sjedinjenih država.

Njenom osudom medija republikanci su po prvi put stavili do znanja da su oni sami svesni opasnosti kojoj su se izložili ubacivši Pelinovu u igru pre manje od nedelju dana. Tu pre svih spada vest o trudnoći njene sedamnaestogodišnje ćerke Bristol, koja je zajedno sa Levi Džonstonom, ocem deteta, sinoć bila prisutna u areni. Govoru je prisustvovao i Tod Pelin, Sarin muž.

Da stvar bude još gora, mediji su izbacili vest i o Todu Pelinu koji je nekada pripadao radikalnoj Nacionalističkoj partiji Aljaske. U javnost je procurela i informacija da je Vlada angažovala advokata kako bi Pelinovu branio u jednoj etičkoj istrazi, kao i to da je ona, kao gradonačelnica Vasile, u Vašingtonu unajmila lobistu koji bi takozvane „žigove“ – poklone u vidu novca – usmerio ka Aljasci.

Ukrajina – nova politička kriza

Ukrajina je opet zapala u političku krizu, a nakon što su članovi partije predsednika Juščenka iz prozapadne vladajuće koalicije napustili svoja mesta. Juščenko je tom prilikom optužio Timošenka za „parlamentarni i ustavni udar“, prenose holandske novine Folkskrant.

Direktan povod nove ukrajinske krize jeste niz zakona prihvaćenih od strane Parlamenta posredstvom Timošenkove partije i proruske opozicije. Novim zakonima Parlamentu je olakšana mogućnost svrgavanja predsednika sa vlasti. Takođe, predsednikova moć ograničena je na odbranu i spoljnu politiku.



Sudeći prema izjavi Juščenka, novi zakoni bi doveli do „premijerove diktature“. Ipak, ono što pre svega upada u oči jeste činjenica da je kriza u Gruziji izazvala podeljenost unutar prozapadne koalicije. Naime, Timošenkova partija, isto kao i opozicija, odbila je da podrži osudu Juščenkove partije upućenu Rusiji zbog situacije u Gruziji. U ovom kontekstu, skupštinski poslanik Kirilenko govori „o stvaranju nove, kremljinski orijentisane koalicije“.

Timošenko, sa svoje strane, prebacuje svu odgovornost zbog izbijanja krize na Juščenka, koji se „nažalost, ispostavio politički neodgovornim“, pa je samim tim doveo do pucanja koalicije.

Holandske novine podsećaju da su i Juščenko i Timošenko izašli kao pobednici demokratske revolucije iz 2004. godine, ali su, počev od tada, zauzeli stav ogorčenih rivala. Prepirke vođene unutar zapadno orijentisanog tabora dovele su 2006. godine do „kohabitacije“ između predsednika Juščenka i Viktora Janukoviča, vođe proruske partije.

Nakon izbora održanih septembra prošle godine, Ukrajina je ponovo predvođena prozapadnom koalicijom sa Timošenkom na mestu premijera. Postalo je, međutim, skoro nemoguće da novonastala koalicija izrodi bilo kakav dogovor. Razlog tome jeste rivalitet Juščenka i Timošenka. Obojica žele da izvuku što veću korist i dobro se pripreme za predsedničke izbore koji se očekuju za nekih 16 meseci.

Milijardu dolara kao pomoć Sjedinjenih država Gruziji

Predsednik Džordž Buš predložio je juče iznos od milijardu dolara kao humanitarnu i ekonomsku pomoć koja bi Gruziji omogućila da ponovo stane na noge nakon kratkog, ali razarajućeg rata sa Rusijom, prenosi Njujork tajms.

Planirana pomoć, zajedno sa posetom potpredsednika Dika Čejnija ugroženom regionu, svakako će dovesti do povećanja tenzije. Ruske vođe su otvoreno optužile Sjedinjene države za pouzrokovanje nemira u Gruziji, sprovodeći Gruziji oružje i odgovarajući trening njenih naoružanih snaga.



Novi paket, koji čeka na odobrenje iz Kongresa, značajno će povećati pomoć Gruziji koja je tokom poslednjih par godina postala američki orijentisana, doduše po ceni najgorih odnosa između SAD i Rusije još od okončanja Hladnog rata.

Njujork tajms podseća da su Sjedinjene države tokom prošle godine obezbedile Gruziji pomoć u iznosu od 63 miliona dolara, od čega je trećina uložena u obuku vojnika, pripadnika policijskih snaga i graničara. Ukoliko izuzmemo Irak, Izrael i Egipat, ovakva infuzija novca učinila bi Gruziju najvećim primaocem američke pomoći.

Sve ukupno, SAD su Gruziji pružile pomoć u iznosu od 1,8 milijardi dolara u periodu od 17 godina, tačnije od vremana kada je Gruzija stekla nezavisnost od raspadajućeg Sovjetskog saveza.

Dvojica Francuza u rukama pirata

Pet meseci nakon napada na luksuznu jahtu Ponan, nova akcija pirata usmerena protiv francuskog broda sprovedena je juče u Adenskom zalivu, u blizini obale Somalije, prenose francuske novine Figaro.

Francusko Ministarstvo spoljnih poslova potvrdilo je juče da su pirati oteli dvoje francuskih državljana i da ih trenutno drže kao taoce. Novine podsećaju da je aprila ove godine slična akcija sprovedena nad luksuznom jahtom Ponan, takođe u blizini somalijske obale.



Napadi na brodove, kako na ribarske, tako i na one luksuznije, postali su sve češći. Cilja se pre svega na strane državljane za koje pirati veruju da mogu da dobiju visoku otkupninu.

Brod koji je juče otet jedan je od oko tridesetak brodova koje su pirati iz Somalije oteli samo od početka ove godine. Francusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u svetlu najnovijih dešavanja da je tokom prošle godine zabeleženo oko 260 napada pirata širom Planete.