Povećajte font Podrazumevana veličina fonta Smanjite font Pišite nam... RSS:BalkanMagazin - Današnje novine u svetu

MANJA EMISIJA UGLJENDIOKSIDA DO 2050. GODINE, A DO TADA?

(pregled naslovnih strana u stranoj štampi)
Marija Bursać
sreda, 9. jul 2008
 
Pošaljite komentar

Upozorenje:
Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.


Sličica:

Preostalo 0 karaktera od 1500
Napomena:
Usled velikog broja automatski generisanih komentara (spam) prinuđeni smo da uvedemo dodatnu verifikaciju. Molimo vas da pre slanja vašeg komentara unesete u polje karaktere koje vidite na sličici.
Nova sličica...
Pošalji komentar...

Pažnja svetskih medija okrenuta je samitu G8 - o čemu su lideri raspravljali, šta su jeli, kako vreme provode njihove supruge... Dogovor je postignut o jednom od prioriteta samita, klimatskim promenama, ali da li su lepe želje dovoljne? Loši ekonomski izgledi u Sjedinjenim državama mogu potrajati i većim delom 2009. godine pa Uprava Federalnih rezervi nema nameru da menja sadašnji kurs. Ni iz Britanije ne stižu lepe vesti, ali premijer Braun uporno insistira da je pravi čovek na pravom mestu. Ugrožena dominacija Sjedinjenih država u kosmosu.

Dogovoreno smanjenje emisije ugljen-dioksida na samitu G8

Mediji prenose da je na samitu G8 na japanskom ostrvu Hokaidu usvojen plan redukcije emisije ugljen dioksida za 50 odsto do 2050. godine. Opšti je utisak da je ovim simboličnim činom izbegnuto konkretno određivanje ciljeva koje bi u kratkom roku trebalo ostvariti.

Fajnanšel tajms navodi da je Buš podlegao pritiscima ostalih lidera i po prvi put pristao na određivanje dugoročnog cilja za redukciju emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Ovo je verovatno poslednji doprinos odlazećeg američkog predsednika debati o klimatskim promenama.


I pored pozitivnih reakcija javnosti, jasno je da dugoročni ciljevi teško mogu biti ostvarivi bez obavezivanja na kratak rok, kao što su planovi za redukciju emisije štetnih gasova do 2020. godine. Ipak, ovakvo zajedničko saopštenje je napredak u odnosu na prethodni samit kada je jedino dogovoreno da će zemlje G8 "ozbiljno razmotriti" smanjenje emisije za 50 odsto do 2050 godine.

Pristanak američkog predsednika na ovakvo obavezivanje predstavlja veliki korak napred u razvoju debate o klimatskim promenama. Ako su se razvijene zemlje dogovorile oko smanjenja emisije gasova, onda je jedno od osnovnih pitanja u vezi sa međunarodnim sporazumom koji bi zamenio Kjoto protokol 2012. godine blizu rešenja. Ujedinjene nacije su zapele u vođenju pregovora o ovom sporazumu koji bi trebalo da bude usvojen do kraja 2009. godine da bi bio pravovremeno ratifikovan u zemljama potpisnicama i stupio na snagu 2012. godine.

Uprava Federalnih rezervi drži sadašnji kurs

Njujork tajms prenosi detalje govora koji je juče održao Ben Bernanki, predsednik Uprave Federalnih rezervi. Ukratko, prvi čovek američke centralne banke najavio je održavanje sadašnjeg kursa politike ove institucije pošto je vrlo verovatno da će poremećaji na tržištu nekretnina i finansijskom tržištu potrajati i tokom 2009. godine.


Bernanki je najavio produžetak programa niskokamatnih zajmova najvećim investicionim bankama sa Vol strita. Davanje zajmova investicionim bankama predstavlja širenje istorijske prakse delovanja Federalnih rezervi, pošto je doskorašnji običaj bio da centralna banka finansijski pomaže samo komercijalne banke čije poslovanje direktno kontroliše. Ovaj program je prema prvobitnom planu trebalo da bude završen u septembru, a prvi put je primenjen u akciji sprečavanja bankrota Ber Sternsa.

Bernanki je predložio Kongresu da prenese nova ovlašćenja u nadzoru finansijskih tržišta na Federalne rezerve, što će ipak teško biti usvojeno pre početka sledeće godine. Uprava Federalnih rezervi će sledeće nedelje izdati dugo očekivana pravila kojima će biti ograničeno izdavanje novih egzotičnih hipoteka i niskokamatnih zajmova građanima koje prati visoki kreditni rizik, prenosi Njujork tajms.

Loše vesti iz Britanije

Poverenje potrošača u Britaniji palo je na rekordno nizak nivo, na finansijskim tržištima vlada haos, tržište nekretnina je mesecima u agoniji a domaćinstva plaćaju sve veće račune. Urkos svemu, jedan čovek odoleva - premijer Gordon Braun i ne pomišlja na ostavku, piše u današnjem broju Independent.

Indeks nacionalnog poverenja potrošača pao je na 61 poen ovog meseca, što je novi rekordno nizak nivo šesti mesec za redom. Ovaj indeks je u maju iznosio 64 poena, a u junu prošle godine čak 93. Meseci ekonomske nesigurnosti, slabo tržište nekretnina i poskupljenja nafte i hrane - postoji mogućnost da britanska privreda zapadne u recesiju. Zbog svega ovog potrošači su sve negativnije raspoloženi i zbog straha od novih loših vesti manje troše.


Loše vesti i sa berze. Indeks FTSE 100, koji čini 100 kompanija sa najvećom kapitalizacijom na Londonskoj berzi, pao je za 2,7 procenta i ova berza je sada potpuno obojena pesimizmom. Tržište nekretnina je mesecima u krizi - cene i promet su drastično opali, a građevinska preduzeća su zbog smanjenja prodaje i narudžbina primorana da otpuštaju radnike.

Obraćajući se sa samita G8 na japanskom ostrvu Hokaidu, premijer Gordon Braun priznao je da se Britanija suočava sa "teškim vremenima", ali je naglasio da to nije njegova krivica. "Svaka država na svetu suočava se sa ekonomskim teškoćama zbog rasta cena nafte i hrane. Verujem da sam ja prava osoba i da mogu da povedem narod kroz ova teška vremena."

Tesno u kosmosu

Kina planira da obavi prvu šetnju svemirom u oktobru. Evropska svemirska agencija pravi robota za sletanje na Mars. Indija je nedavno lansirala u svemir rekordih deset satelita na samo jednoj raketi. Kosmos se, kao i zemlja, globalizuje, a superiornost koju su Sjedinjene države dugo držale u njegovom istraživanju, eksploataciji i komercijalizaciji slabi, navodi današnji Vašington post.

Sjedinjene države su potrošile na desetine milijardi dolara za vreme "Apolo ere" da bi zauzele vodeće mesto u kosmosu. Na tim lovorikama ova zemlja spava već četrdeset godina. Sadašnji nivo investicija nije dovoljan da održi tu nadmoć.


Šest evropskih nacija i Evropska svemirska agencija su sposobne da u svemir pošalju sofisticirane satelite i svemirske letelice. Nove rakete, sateliti i svemirske letelice prevoziće kineske, ruske, evropske i indijske astronaute na mesec i omogućiće im da ispitaju solarni sistem. Sjedinjene države su većim delom izvan biznisa lansiranja satelita za druge nacije, a to Rusi, Indijci i Kinezi rade na redovnoj osnovi. Njihovi klijenti su Nigerija, Singaput, Brazil... Južna Koreja, Tajvan i Brazil brzo razvijaju svoje svemirske programe u nameri da postanu jeftini lanseri satelita.

Za razliku od hladnoratovske svemirske trke između Sjedinjenih država i Sovjetskog saveza, današnje globalno takmičenje vođeno je nacionalnim ponosom, novostečenim bogatstvom i rastućim kadrom visokoobrazovanih muškaraca i žena. Zemlje veruju da će im dostignuća u svemiru doneti značajnu "meku moć" kao i vojne koristi.