Povećajte font Podrazumevana veličina fonta Smanjite font Pišite nam... RSS:BalkanMagazin - Današnje novine u Srbiji

KRIZA NAJVEĆE (OPOZICIONE) STRANKE

(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)
S. Kačarević
nedelja, 7. septembar 2008
 
Pošaljite komentar

Upozorenje:
Web časopis Balkan Magazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavlja stavove redakcije Web časopisa Balkan Magazin.


Sličica:

Preostalo 0 karaktera od 1500
Napomena:
Usled velikog broja automatski generisanih komentara (spam) prinuđeni smo da uvedemo dodatnu verifikaciju. Molimo vas da pre slanja vašeg komentara unesete u polje karaktere koje vidite na sličici.
Nova sličica...
Pošalji komentar...
 

Ostavka Tomislava Nikolića zamenika predsednika Srpske radikalne stranke. Politički bilansi Tadića i Koštunice.

Sukob sa Šešeljem

Vest da je Nikolić podneo ostavku juče je šokirala širu javnost, piše u Politici, bez obzira na to što se već duže vreme zna da između Vojislava Šešelja, koji je i u haškom zatvoru zadržao funkciju predsednika i neprikosnovenog lidera stranke, i njegovog zamenika Nikolića postoje vrlo ozbiljne razlike. Zamenik predsednika SRS-a kaže da je ostavku podneo zbog „morala i poštovanja reči” koju je dao u Skupštini Srbije da će radikali podržati pridruživanje Evropi. Nikolić je objasnio u izjavi za agenciju Tanjug da se na ostavku odlučio pošto je u četvrtak uveče „dobio nalog” da radikali ne glasaju za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Iako nije precizirao da se radilo o nalogu iz Sheveningena, samo Šešelj je mogao da poništi prethodnu odluku vrha stranke da poslanici SRS-a glasaju za zakon o ratifikaciji SSP-a ukoliko Vlada Srbije usvoji amandman radikala.

Šešelj po svoj prilici nikad nije pretpostavljao da bi vladajuća koalicija mogla da učini ustupak koji su radikali zahtevali, a Nikolić ostvario i stupio je u akciju protiv ovog kompromisa tek nakon što ga je Nikolić izborio, procenjuje Politika.

Sukob koji je mesecima tinjao između Vojislava Šešelja i njegovog zamenika u subotu je konačno buknuo - Tomislav Nikolić podneo je ostavku na sve funkcije u Srpskoj radikalnoj stranci, piše u Novostima. Pod stalnim bremenom drugačijih političkih vizija zatočenog haškog lidera i suočen sa krahom svoje zamisli da radikali podrže u parlamentu ratifikaciju SSP, Nikolić je digao ruke.

Ovaj list podseća da je Nikolićev politički put započet je u februaru 1991, kada je osnovao Narodnu radikalnu stranku Srbije, koja se ubrzo posle ujedinila sa Srpskim četničkim pokretom i formirala SRS, na čelu sa Vojislavom Šešeljem. Vodio je stranku u odsustvu Šešelja, koji je od 23. februara 2003. godine u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.

Ko će upravljati strankom

Ostavka Nikolića već je otvorila prostor za spekulacije ko će biti njegov naslednik. Ovaj potez, očekivao se još od Nikolićeve i Todorovićeve posete Šešelju uoči majskih izbora. Novosti podsećaju da je tada bilo očigledno da se Nikolić razišao sa liderom i, navodno, je utanačen plan da se prvi Šešeljev zamenik povuče na proleće 2009. godine, kada bi, prema procenama, predsednik SRS mogao da se vrati iz Haga.

Nikolić ostaje član stranke i poslanik, javlja Blic, a na ostavku se odlučio jer na Predsedničkom kolegijumu stranke nije podržan njegov zahtev da poslanici SRS glasaju za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Tvrdo jezgro stranke koje predvode potpredsednici Milorad Mirčić i Dragan Todorović, stalo je na Šešeljevu stranu. Blic saznaje da na Predsedničkom kolegijumu stranke uopšte i nije bilo preglasavanja oko SSP-a, jer je to onemogućilo Nikolićevo saopštenje u kome je naveo da daje ostavku, bez daljnjeg obrazlaganja. Ko je u SRS uz Nikolića? Odgovora na ovo pitanje za sada nema ali izvesno je da bivši broj dva nije bez pristalica u stranci.

Posle ostavke Tomislava Nikolića nejasno je da li će on zadržati poslanički mandat u Skupštini Srbije, objavljuje Pres. U obrazloženju ostavke i saopštenju SRS-a navodi se da se Nikolić povukao s mesta zamenika predsednika SRS-a i šefa Poslaničkog kluba, ali ne i funkcije narodnog poslanika. Prema informacijama iz SRS-a, potpredsednik stranke Dragan Todorović je taj koji treba da izbaci Nikolića iz Skupštine, jer se kod njega nalaze blanko ostavke.

"Šešelj je naredio Todoroviću da izbaci Nikolića i njegov mandat dodeli nekom drugom radikalu. Problem je što Todorović to ne želi da uradi jer zna bi taj potez izazvao ogromne probleme u stranci, ali nema izbora", citira Pres anonimni izvor. Kuda će dalje ići SRS umnogome zavisi od generalnog sekretara Aleksandra Vučića, koji je posle Nikolića jedini nesporni lider ove partije. Jedan od najbližih prijatelja Vučića kaže da ga je vest o ostavci Nikolića „mnogo pogodila", piše u ovom listu.

Loše za Srbiju?

Gotovo sve stranke i brojni posmatrači reaguju na ovu ostavku.

Vladimir Goati, direktor „Transparentnosti Srbije“, rekao je juče za Blic da ostavka Tomislava Nikolića sa funkcije zamenika predsednika SRS nije dobra za Srbiju jer je Nikolić pokušao da napravi zaokret i deradikalizuje stranku u skladu sa poretkom koji je uspostavljen posle demokratskih promena 2000. godine.

Početak rasula SRS (Vuk Drašković, SPO). Nestankom DSS sa političke scene, otvoren je prostor za desnu konzervativnu nacionalističku ali ipak međunarodnoj zajednici prihvatljivu stranku. Mislim da će to, imati velike simpatije ne samo prodemokratskih snaga nego i međunarodne zajednice (Nenad Čanak, LSV). Verijem da njegova ostavka nije konačno razrešenje. Mislim da bi to bila šteta za jednog političara tog formata kao što je Tomislav Nikolić, i mislim da bi time veliku štetu pretrpela i SRS, i da bi na neki način srpsko društvo ostalo dublje podeljeno.(Nada Kolundžija, DS).Očekujem da će taj problem u SRS-u sami rešiti i ne bi trebalo dolivati ulje na vatru (Velimir Ilić, NS). Portparol SPS Srbije Đorđe Milićević ocenio je da će se ostavka Nikolića na stranačke funkcije loše odraziti na nacionalne i državne interese ukoliko, posle nje, dođe do promene stava radikala o Sporazumu sa EU.

Istorijski sporazumi

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i energetski sporazum, koji su na dnevnom redu Skupštine Srbije, od istorijskog su značaja za zemlju, rekao je juče Boris Tadić, predsednik Srbije i DS, na Glavnom odboru stranke, prenosi Blic.
Tadić je naglasio da će, ukoliko se oko priključenja EU i potvrđivanja SSP ostvari nacionalni konsenzus u srpskom parlamentu, to biti iskorak u odnosu na tradicionalnu politiku u Srbiji. Tadić je ocenio da energetski sporazum sa Rusijom ima ogroman ekonomski i politički značaj. Istakao je da Srbija ne sme, strategijski gledano, da bude neprijatelj Rusiji i dodao da Srbija u EU želi dobre odnose sa Rusijom.

Prema njegovim rečima, misija Euleksa na Kosovu ne može biti prisutna bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN i to je stav od koga Srbija neće odustati. Tadić je rekao i da prioritet mora biti i borba protiv korupcije koja je u Srbiji postala način života.

Slaba vlada

Izbori su doveli do jedne neobične situacije da imamo vladu za koju zapravo niko nije glasao. To je vlada bez političkog legitimiteta, bez moralnog autoriteta i samim tim je slaba i bez unutrašnje snage, govori za Politiku Vojislav Koštunica predsednik DSS. S Ratkom Mladićem nije bilo pregovora o predaji. Ozbiljan je rizik da zbog mišljenja Međunarodnog suda pravde o nelegalnoj nezavisnosti Kosova zapadnemo u ćorsokak, kaže on i ocenjuje je da su postojali ozbiljni razlozi da „vrati mandat narodu”, zbog čega se nije pokajao. O priznanju nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije, kaže da je to je "stvar koja je se u stalnim konsultacijama i dogovorima vlada Srbije i Rusije mora razmotriti na način da se zaštite i interesi Srbije i interesi Rusije."

Svake godine - jedan grad manje

U Srbiji se svake godine sve manje mladih parova odlučuje na roditeljstvo, piše u Novostima. Lane rođeno 3.000 manje novorođenčadi nego godinu ranije, a čak 11.000 manje nego pre pet godina. U prvih šest meseci ove godine zaplakalo je 30.943 novorođenčadi, kažu u Republičkom zavodu za statistiku i nadaju se boljem proseku. U ovoj ustanovi svake godine beleže sve manje beba. Lane je rođeno samo 68.102 dečaka i devojčice, što je gotovo 3.000 manje nego prethodne.

Država je još jednom iznela svoju crnu računicu - stopa rađanja u našoj zemlji je 30 odsto ispod potrebne, a svake godine nestaje po jedan grad veličine Bajine Bašte, Sremske Mitrovice, Gornjeg Milanovca.

Nema struje

Od najavljenog tendera za gradnju nove termoelektrane u 2008. nema ni naznaka, a u EPS-u upozoravaju da će Srbija već 2012. godine imati velike probleme zbog nedostatka struje, objavljuje Pres. Elektrane su nam stare oko 50 godina i većini je odavno istekao radni vek. Kao o jednom od „brzih" rešenja pričalo se o izgradnji nuklearne elektrane, ali u EPS-u kažu da nemaju para ni za remonte, a kamoli za gradnju ovog objekta. Jedino što nas može spasti od nestašica jeste – štednja.

U Elektroprivredi Srbije kažu da je ranije bio plan da izgradnja počne 2008. godine, kako bismo do 2012. imali barem jednu novu elektranu. Projekat koji je započeo još Tito, a promovisao ga i Milošević, Hidroelektrana „Đerdap 3" još uvek stoji, iako bi ona realno mogla da reši probleme Srbije sa strujom.

Linčovanje u sportu

Tri medalje, srebrna i dve bronzane osvojene su u Pekingu na povratku Srbije na olimpijsku scenu posle bezmalo čitavog veka, objavljuje Politika. Da li naš sport ostvario uspeh ili neuspeh, pitanje je sa kojim su tek što je u Pekingu ugašena olimpijska vatra počeli da se bave sportski radnici, novinari, političari. U javnost je, bez ikakve temeljnije analize, lansirana teza da srpski sport doživeo pravi debakl, da se moraju razjuriti svi čelnici Olimpijskog komiteta, Ministarstva omladine i sporta, selektori, čak i pojedini sportisti koji su izneverili nade nacije. I, već se nude imena spasilaca srpskog sporta.

U SAD, međutim, koje su posle decenija i decenija dominacije na olimpijskoj sceni svrgnuti sa trona najuspešnije sportske nacije sveta, nema poziva na linč sportskih stručnjaka i sportista, podseća Politika.