SOROŠ HOĆE DA EKSPLOATIŠE KOSOVSKI LIGNIT
(pregled najvažnijih tema na naslovnim stranama srpske štampe)
Izaslanik svetskog finansijskog magnata Džordža Soroša prošle godine bio pet puta na Kosmetu u društvu albanskog milijardera Sahita Muje, s kojim Soroš hoće da eksploatiše kosmetski lignit, procenjen na vrednost veću od 300 milijardi dolara. Kamate na kredite u dinarima biće najverovatnije smanjene jer je Narodna banka Srbije oborila svoju kamatnu stopu za 0,75 odsto. Ministarstvo zdravlja predložiće oporezivanje alkoholnih pića sa tri dinara po flaši, a razmišlja se i o povećanju iznosa za takozvani duvanski dinar, kako bi bila obezbeđena dodatna finansijska sredstva za zdravstvo. Vozačima je od subote veče na raspolaganju svih šest traka na najpoznatijem mostu Srbije. Okončana era Silvija Berluskonija koji je vešto uspevao da pliva u često uzburkanim političkim, ali i ličnim, vodama, tokom čak tri premijerska mandata.
Koliko je vredno rudno blago na Kosmetu?
„Avrupa minerals“, američka globalna korporacija za istraživanje rudnog bogatstva, nedavno je „sa zadovoljstvom objavila“ da počinje bušenje u Kosovskoj Kamenici, u blizini Gnjilana. Početkom februara 2010. počeli su istraživanja i na četiri nalazišta srebra, olova i cinka oko Kosovske Mitrovice, pošto je to „evropski najproduktivniji region za olovo i cink“. Bakar istražuju u Režnju. U julu ove godine „Volstrit džornal“ je objavio vest da je izaslanik svetskog finansijskog magnata Džordža Soroša prošle godine bio pet puta na Kosmetu. I to u društvu albanskog milijardera Sahita Muje, s kojim Soroš hoće da eksploatiše kosmetski lignit, procenjen na vrednost veću od 300 milijardi dolara. Izvršni direktor korporacije „Albanski minerali“ Muja kao ni Soroš nemaju u vidu samo ugalj, već i olovo, hrom, cink, zlato, srebro, bakar, nikl i druga bogatstva, zaključio je „Volstrit džornal“. Ministarstvo energetike Republike Srbije procenilo je 2009. da je vrednost imovine države Srbije u sektoru elektroprivrede, protivpravno otete na Kosmetu, oko 1,5 milijardi dolara. U Ministarstvu je tada rečeno da bi „vrednost tog bogatstva iznosila do 100 milijardi evra, kada se uzme u obzir perspektiva i iznos koji bi se dobio eksploatacijom i pretvaranjem tog energetskog bogatstva u električnu energiju“. Ko je bolje obavešten o rudnom bogatstvu Kosmeta: domaće ministarstvo ili Soroš? Korporativni stručnjaci za rude i minerale saopštili su krajem 2008. procenu da rezerve olova u „Trepči“ iznose 425.000 tona olova, 415.000 tona cinka i 800 tona srebra; da su rezerve nikla 185.000 tona i kobalta 6.500 tona; da su u rudniku „Grebnik“, južno od Gline, dokazane rezerve 1,700.000 tona boksita. Četiri tone boksita sadrže dve tone glinice, iz kojih se dobija tona aluminijuma. „Grebnik“ bi, dakle, mogao da proizvede 425.000 tona aluminijuma. Do sada utvrđene rezerve feronikla na Kosmetu su 15,000.000 tona, ali se procenjuje da su i mnogo veće, piše Politika.
Biće smanjene kamate na kredite
Kamate na kredite u dinarima biće najverovatnije smanjene jer je Narodne banke Srbije oborila svoju kamatnu stopu za 0,75 odsto - sada iznosi deset odsto. Od ove kamate najviše zavisi cena zajmova u domaćoj valuti. Trenutno su krediti u dinarima veoma skupi - kamate se kreću od 21,80 do 38,40 odsto na godišnjem nivou, iako je centralna banka u više navrata snižavala svoju kamatu. Problem u formiranju cene dinarskih pozajmica nije samo u referentnoj kamati, već i u pratećim troškovima i marži banaka, koja dostiže i 11 odsto, pišu Novosti.
Ministar traži porez na alkohol
Ministarstvo zdravlja predložiće oporezivanje alkoholnih pića sa tri dinara po flaši, a razmišlja se i o povećanju iznosa za takozvani duvanski dinar, kako bi bila obezbeđena dodatna finansijska sredstva za zdravstvo. Od Vlade će zatražiti i milijardu dinara kako bi do 1. aprila posao dobilo još 600 zdravstvenih radnika, najavio je juče ministar zdravlja dr Zoran Stanković, piše Blic. Velika sala Doma sindikata bila je prepuna nezaposlenih lekara, medicinskih sestara... Njima je ministar obećao da će do 15. marta objaviti konkurs, a da se može očekivati da do 1. aprila već bude primljeno 200 lekara i farmaceuta i 400 sestara. Najavljeno je formiranje komisije koja će definisati kriterijume i način rangiranja, a jedan od kriterijuma biće dužina čekanja za posao.
Denić: Sumorna slika SAD
Profesor Bogdan Denić je „američki sociolog jugoslovenskog porekla“, kako o njemu navodi odrednica u „Vikipediji“. Rođen je 1929. u Sofiji, gde su mu roditelji, „srpskog porekla“, bili na diplomatskoj službi, da bi 1946. sa ocem, članom Kraljevske vlade u izgnanstvu, emigrirao u Ameriku. Profesor Denić, koji je u mladosti bio i metalski radnik, 12 godina je bio šef Katedre postdiplomskih studija sociologije na Gradskom univerzitetu Njujorka. Koosnivač je i danas počasni predsednik Demokratskih socijalista Amerike i njihov stalni predstavnik u Socijalističkoj internacionali. Svoje vreme poslednjih godina deli između Njujorka i Supetra na Braču, u Hrvatskoj, odakle vodi Tranziciju za demokratiju, nevladinu organizaciju koja filijale ima u Beogradu, Zagrebu, Splitu i Prištini. Profesor se rado odazvao molbi da za Politiku iznese svoje viđenje prilika u današnjoj Americi: “Sumorna politička i ekonomska scena u SAD i Zapadnoj Evropi samo se neznatno razlikuje od od one u delovima Latinske Amerike, Indije i Kine. Ali ono što je najgore, to je što niko ne nudi neku veliku viziju bolje i pravednije budućnosti, nema one nade koju su svojevremeno generacijama nudili socijaldemokratije i komunizam. Jedina reakcija je čista indignacija”.
Bliži smo prosocijalnom programu
Iako je bio ubeđen da „ciglana i kafana nikada ne mogu propasti”, građevinski tehničar Miodrag S. je krajem prošlog leta, posle trideset godina rada, dobio otkaz. Vrlom biznismenu, kupcu dobrostojeće firme, uspelo je da upropasti i ciglanu. Raspoloženje mu je popravila vest da su srpski vodeći ekonomisti sročili „Postkrizni model privrednog rasta i razvoja Srbije od 2011. do 2020. godine”. U njemu, pored ostalog, i 430.000 novih radnih mesta do kraja decenije i gotovo dvostruko viši standard. Predstavljajući ga javnosti, autori, okupljeni u Fondu za razvoj ekonomske nauke (FREN) i publikaciji Ekonomskog instituta Makroekonomske analize i trendovi (MAT), naglasili su da „nije reč o prognozi, već o projekciji zasnovanoj na određenim ulaznim parametrima”, piše Politika. – Ako se oni ne ostvare, ni očekivani rezultat se neće ostvariti – upozorio je tada ekonomski analitičar Stojan Stamenković, jedan od autora „postkriznog modela”. Bitan ,,ulazni parametar”, kako je tom prilikom rečeno, jeste i učlanjenje Srbije u Evropsku uniju do 2020. Od Evropske komisije, vlade ,,dvadesetsedmorice”, dobili smo preporuku za kandidaturu. Da li nam je sada bliža navedena optimistička varijanta razvoja ili ostaje kao najizvesnija treća, „prosocijalna”, s nedovoljnim prosečnim rastom BDP od tri odsto? Bojim AZELA je ponovo u punom skoku. Vozačima je od subote veče na raspolaganju svih šest traka na nse da smo bliži prosocijalnom scenariju, mada bih želeo da ne budem u pravu – kaže Stamenković.
Gazela ponovo radi punom parom
Gazela je ponovo u punom skoku. Vozačima je od subote veče na raspolaganju svih šest traka na najpoznatijem mostu Srbije. Godinu i po od početka radova rekonstrukcija kolovoza je završena, a majstori su se povukli ispod konstrukcije, gde će nastaviti sa poslom do marta sledeće godine, pišu Novosti. Most je otvoren za saobraćaj u prisustvu gradonačelnika Beograda Dragana Đilasa i generalnog direktora "Puteva Srbije" Zorana Drobnjaka. Pre rekonstrukcije, dnevno je preko Gazele prelazilo oko 160.000 vozila, mada je predviđen za 65.000 vozila. Obnova će da poveća opterećenje tri puta, pa će most koji povezuje obale Save moći da primi čak 200.000 vozila, kažu stručnjaci.
Bitka za tron srpskih masona
Iza debelih zidova masonskih loža u Beogradu već mesecima traje bitka za tron u najvećoj srpskoj obedijenciji. Od Velikog majstora izdvojila se grupa od 250 slobodnih zidara, koji čekaju izbore u decembru, ne bi li sa svojim kandidatom za starešinu preuzeli vlast nad masonima u Srbiji. Srpska javnost, međutim, gotovo ništa ne zna o borbi četiri Velike lože Bratstva slobodnih zidara koja će da bude glavna i da ostvari moto masonskog ustava: „Ima samo jedan!“, pišu Novosti.
Kako smo veštačili Titovo uvo
Čovek koji je uveo primenu detektora laži u policije nekadašnje SFRJ, a kriminalistiku kao poseban predmet na Pravnom fakultetu u Beogradu, profesor dr Živojin Žika Aleksić, danas ima 80 godina i pri tom je zadržao vedar i stvaralački duh, zbog kojeg čitav niz generacija pravnika pamti njegova predavanja. Srpsko Udruženje za krivičnopravnu teoriju i praksu uručiće mu 23. decembra priznanje za poseban doprinos razvoju krivičnog prava. On u razgovoru za Politiku priča kako je veštačio da li postoje dva Tita: “Kada su vlasti od mene tražile da utvrdim da li postoje dva Tita, setio sam se tehnike veštačenja uva. Ne postoje dva čoveka sa istim ušima. Ušne školjke imaju oko 50 karakteristika na osnovu kojih se može utvrđivati identitet. Najstarija fotografija koju sam imao bila je policijska fotografija iz 1928. godine, kada je Tito uhapšen zbog bombaškog napada u Zagrebu. Veštačenjem uva utvrdio sam da je to jedan isti čovek od 1928. godine do kraja života” – kaže profesor Aleksić.
Ne postoji škola bez nasilja
Škola bez nasilja ne postoji, rekli bi srednjoškolci. Ako je suditi po sve češćim izveštajima, medijskim prilozima o maloletničkoj delikvenciji, začinjenoj izveštajima iz bolnica i saopštenjima MUP-a o broju žrtava – nema dileme da Unicefov program „Škola bez nasilja” nije postigao željeno dejstvo. Ko je zakazao u ovom lancu, birokratski rečeno, pokazaće istraga... U međuvremenu, nama preostaje da sumiramo utiske, sabiramo žrtve i pokušamo svoju decu da vaspitavamo kako da ostanu u sve užem međuprostoru između nasilnika i žrtve, piše Politika.
Srpske škole pune su nasilja i poslednji je trenutak da se nešto učini kako bi se tome stalo na put - jednoglasni je apel stručnjaka, prosvetara, ali i srpske javnosti koja je tek posle pisanja Presa o stravičnim slučajevima maltretiranja učenika spoznala koliko stvari u osnovnim školama ne valja i koliko je to, u stvari, problem države i društva, možda i najveći. To je i vapaj mnogih roditelja koji sa decom - ili zbog njih - preživljavaju drame.
Tehnički pregled na “crno”
Ni pune dve godine od stupanja na snagu Zakona o bezbednosti saobraćaja nisu završeni svi potrebni pravilnici koji bi omogućili novo uređenje tehničkih pregleda (TP) vozila. Zato je i dalje moguće izvršiti tehnički pregled "na crno", uopšte ne vozeći automobil na liniju tehničkog pregleda, pišu Novosti. U četiri od šest "agencija za registraciju", koje se reklamiraju na internetu, a koje su novinari pozvali predstavljajući se kao "potencijalni klijent", rekli su da je dovoljno samo da donesemo saobraćajnu dozvolu.
Prenete mošti kralja Dragutina
Svečanošću kojoj je, osim vladike Teodosija i monaštva Raško-prizrenske eparhije, prisustvovao veliki broj vernika iz ovog dela Raške oblasti, u manastir Đurđevi stupovi kod Novog Pazara u subotu je, iz Dečana na Kosovu i Metohiji, prenet deo moštiju drugog ktitora ove svetinje, kralja Dragutina. Ovim povodom osveštana je i ikona svetog kralja Dragutina, a proslavljena je i manastirska slava, pišu Novosti.
U sudaru povređen Miki Jevremović
Pevač Miki Jevremović (70) lakše je povređen sinoć oko 18.15 sati na Novom Beogradu u sudaru sa snimateljem TV serije „Bela lađa" Milošem Spasojevićem. Hitna pomoć prevezla je Jevremovića u Urgentni centar i nakon toga je ubrzo pušten kući. Do sudara je došlo, piše Pres, kad je folker, upravljajući sivom „škodom fabijom", pokušao da skrene u Studentsku ulicu iz Tošinog bunara bez upaljenog migavca. U tom trenutku na njegov automobil naleteo je Spasojević, koji je vozio crveni „volvo", i bočno ga udario.
Mačeta na fizikalnoj terapiji
Prokupčani - Dejan Milenković (42), Ivan Veljković (33), Vladan Milutinović (39) i Milan Cvetković (29) - tvrde da su umesto da se relaksiraju na bazenu u bolnici, u subotu uveče preživeli pravu dramu kada ih je na Odeljenju za fizikalnu terapiju mačetom napao I.S., bolnički radnik koji prodaje ulaznice. U napadu koji je, po navodima četvorice Prokupčana, trajao više od dvadeset minuta, Milenković je zadobio povrede u predelu ramena i noge, dok su ostala trojica prijatelja doživela pravi stres, pišu Novosti. Jelena Pantović, portparol Zdravstvenog centra „Toplica“ u Prokuplju, objašnjava da će prvog radnog dana ispitati slučaj i, ako treba, preduzeti neophodne mere.
Lice beogradske mumije
Beogradska mumija je dobila lice. Zahvaljujući digitalnoj 3D rekonstrukciji sada znamo kako je za života izgledao staroegipatski sveštenik Nesmin, rođen oko 350. godine pre naše ere. Branislav Anđelković, profesor Filozofskog fakulteta, kaže za Blic da je ovo tek druga ovakva rekonstrukcija glave mumije u svetu. On se nada da će uskoro biti obezbeđeni i uslovi kako bi građani Srbije imali priliku da vide mumiju koja nikada do sada nije izlagana.
Sedam dana bez mobilnog i interneta
U inat istraživanjima koja pokazuju da građani Srbije mogu da se odreknu baš svega, ako im ne dirate mobilni telefon i internet konekciju, reporter Presa pokušao je da se vrati koju deceniju u prošlost i da sedam dugih dana (pre)živi bez ijednog od tih modernih sokoćala
Okončana Berluskonijeva era
Silvio Berluskoni podneo je u subotu uveče ostavku, koju je šef države Đorđo Napolitano prihvatio. Time je usred jedne od najgorih kriza koja pogađa treću najveću evropsku ekonomiju, preteći da isključi Rim iz zone evra, a svet uvede u recesiju, okončana era političara koji je vešto uspevao da pliva u često uzburkanim političkim, ali i ličnim, vodama, tokom čak tri premijerska mandata, pišu Novosti. Silvio Berluskoni (75), premijer sa najdužim premijerskim stažom posle Drugog svetskog rata, morao je da ode, ipak, ranije nego što je nameravao, pritisnut bremenom rastuće cene ogromnog italijanskog duga.
Novi turistički spot Srbije
Turistička organizacija Srbije snimila je novi reklamni spot za Srbiju pod nazivom "Soulfood" ili "Hrana za dušu", koji je na prečac osvojio domaću, inače jako kritički raspoloženu publiku na internetu, koja ga je već okarakterisala kao najbolju reklamu za Srbiju u poslednjih 20 godina, piše Blic. Reklamni spot Srbiju posmatra iz ugla hrane koja je specifična za određeni region naše zemlje. Tako možemo da vidimo prekrasne krajolike istočne Srbije kroz priču o vinu, zapadne Srbije kroz priču o kajmaku i malinama ili Sjenice, Zlatara i Stare planine kroz prizore spravljanja sira.
Karadžić: Ugledajte se na Novaka
Predsednik Fudbalskog saveza Srbije Tomislav Karadžić u izjavi za Pres kaže da reprezentativci naše zemlje u svim sportovima moraju da se ugledaju na Novaka Đokovića. On dodaje da nikada nijednog igrača nije molio da se odazove pozivu selektora i da to nikada neće činiti, iako zna da javnost, razočarana poslednjim partijama „orlova", dovodi u pitanje njihovu želju da na pravi način nose dres sa državnim grbom.