Grčka ekološka katastrofa bez ikakvog političkog rešenja
Slušajući Micotakisa, dobija se jasna slika da u Grčkoj ništa konkretno neće biti urađeno. Micotakis se više uzda u dobru komunikaciju kroz kupljene medije, nego u pravilne i zdravorazumske državničke odluke
(ilustracija, U severnom predgrađu Atine većina požara je obuzdana, ali šteta je velika)
Tokom vikenda, požari su i dalje besneli u kontinentalnoj Grčkoj, kao i na ostrvima. Jedan vatrogasac - dobrovoljac je poginuo, dok je pedesetak ljudi u bolnici zbog opekotina ili udisanja ugljen-monoksida.
Katastrofa je verovatno najveća na ostrvu Eviji gde je, po satelitskim procenama, izgorelo oko 30 hiljada hektara šuma i naselja. Na Peloponezu, u regiji Mesinije, izgorelo je više hiljada hektara šuma i useva, dok je u regiji Mani izgorelo više od 70 odsto teritorije.
"Ovo je biblijska katastrofa. U pitanju su tri četvrtine teritorije", rekao je Drakulaku, zamenik gradonačelnika istočnog dela Manije.
Međutim, od stotinak požara koji su goreli tokom nedelje, polovina je bila ugašena. Najveći deo vatrogasnih snaga bio je usmeren ka severnim predgrađima Atine (850 vatrogasaca, 3 aviona, 6 helikoptera, 215 kamiona). Drugo važno poprište nalazi se na ostrvu Evija (475 vatrogasaca, 84 vojnika, 6 aviona, 4 helikoptera, 19 manjih i većih vojnih brodova). Mnoge evropske i vanevropske zemlje Grcima su poslale pomoć u ljudstvu i tehnici, što je doprinelo obuzdavanju vatrene stihije.
Evakuisanje stanovnika ostrva Evije feribotima i vojnim brodovima
Topla reč umesto političke akcije
Šef grčke vlade, Kirjakos Micotakis, u subotu je posetio atinsku vatrogasnu komandu i izrazio veliko žaljenje zbog svega što se desilo. On je takođe obećao da će sve spaljene regije ponovo biti pošumljene i da će se raditi na intenzivnom oživljavanju prirode.
Međutim, on ni u jednom trenutku nije rekao da će se raditi na povećanju budžeta za vatrogasne sisteme, na ponovnom zapošljavanju otpuštenih šumara, na zameni ostarelih javnih električnih instalacija, na stvaranju prilaznih puteva šumskim regionima, na donošenju zakona o divljoj gradnji u šumskim regijama, na obavezi potkresivanja i čišćenja žbunja i manjeg drveća oko kuća...
Slušajući Micotakisa, dobija se jasna slika da u Grčkoj ništa konkretno neće biti urađeno. Nalik većini današnjih šefova vlada i predsednika država, Micotakis se više uzda u dobru komunikaciju kroz kupljene medije, nego u pravilne i zdravorazumske državničke odluke.
Micotakisove mere protiv katastrofalnih požara, Ilijas Makris, Katimerini
Različiti aršini za eko-sistem i za vakcinaciju
Začuđujeće je licimerje političara koji povodom epidemije korona virusa propagiraju da ni jedna osoba nije sigurna, ako svi nisu sigurni. Oni su obećali da će vakcinacija planetarnih razmera, ako je neophodno, biti sprovedena i nasilno kroz izbacivanje sa posla i zabranu kretanja na javnim mestima.
Međutim, po pitanju masovnog zagađenja planete, masovnog uništavanja šuma i eko-sistema, masovnih požara i poplava, isti ti političari imaju samo reči žaljenja i pozivanja na svest i savest. Ni u jednom trenutku se ne govori o prisilnim merama, o zatvaranju najvećih zagađivača, o obustavi sečenja šuma, o smanjivanju količine pesticida, o drastičnim kaznama...
Kako je već primećeno u migraciji korona virusa, globalne komunikacije i slobodna cirkulacija ljudi i dobara, dovela je i do izuzetno brze pandemije. Da bi se pandemija zaustavila, pronađeno je globalno rešenje da svi moraju da se vakcinišu – jednom ili više puta, pa ako je potrebno i svake godine. Znači, kada postoji ekonomska korist krupnog kapitala, političari odmah nađu zakonske forme i načine izvršavanja.
Uprkos naučnim dokazima da su klimatske promene uzrokovane ljudskim delatnostima, ekonomska i politička elita koja hoće da ozakoni obaveznu vakcinaciju protiv korona virusa, ne želi da ozakoni ikakve mere za spasavanje i očuvanje planetarne biološke ravnoteže.
Požari na Peloponezu još traju
Od Homo economicusa do Homo stupidusa
U trenutku kada je u Grčkoj izgorelo preko četrdeset hiljada hektara, u Kaliforniji preko sto hiljada hektara, u Sibiru preko šest miliona hektara, a Nemačka proživljava neviđene potope, neophodno je doneti nove zakone, na globalnom nivou, i poći ka očuvanju prirode, od čega zavisi preživljavanje svih ljudskih bića.
Međutim, vrlo je teško zamisliti da će se ekonomska elita odreći makar i jedne jedine parice zarad opšte dobrobiti. Nalik Fajzeru koji neprekidno povećava cenu svoje vakcine, Guglu koji preti svima koji ne žele da im ustupe svoj intelektualni rad, Fejsbuku koji neprekidno obećava da će poštovati zakon i to nikad ne radi, svi ostali giganti će se, na svaki način, truditi da uvećaju svoju zaradu.
Reči Luja XV, "posle mene, potop", načelo je svakog kapitaliste i svakog kapitalističkog uređenja, kaže Karl Marks. Kapital se ne obazire na zdravlje i dužinu života radnika, kao ni na životno okruženje, osim ako nije pod prisilom društva, zakonodavne i izvršne vlasti. Trenutno, društvo ne vrši neku veću prislilu na krupni kapital, dok zakonodavna i izvršna vlast, izvršava naređenja krupnog kapitala.
U današnjem sistemu vidimo da je Homo politicus ustupio mesto Homo economicusu, koji se već pretvara u Homo coruptusa, da bi u svojoj krajnjoj varijanti postao Homo dictatorus, ne znajući da se već odavno pretvorio u Homo stupidusa.