Grčkoj preti ekološka katastrofa
Moglo bi da se pretpostavi da će naša budućnost biti obeležena klimatskim katastrofama, kao što je naša prošlost bila obeležena ratovima
(foto, Na putu za Atinu u petak ujutro)
U četvrtak uveče, 5. avgusta, civilna zaštita je preko telefonskih operatora poslala stotine hiljada poruka, upozoravajući stanovnike atinskog regiona da ne planiraju putovanja i izlaske iz kuća, jer se prilike sa vatrenom stihijom pogoršavaju.
U petak ujutro, požari u severnom predgrađu Atine zaista su se pogoršali, a državne službe su budile stanovnike i evakuisale ih na sigurnija mesta. Potpomognuti zapadnim vetrom od 6 bofora (40/50 km na čas), požari su se iz Varibobija proširili na istok prema Krioneru, Drosopigiju, Ipokratios Politiji i drugim naseljima u podnožju planine Parnite, a potom i ka autoputu Atina-Lamia, najvažnijoj saobraćajnici koja spaja sever i jug Grčke. Stanovnicima Maratona bilo je naloženo da se povuku ka morskoj obali, jer su požari stigli i do jezera.
Helikopteri za gašenje požara iznad kuća u atinskom predgrađu Ipokratios Politija
Izgorelo šest hiljada hektara za tri dana
Jutarnje vesti javile su da su desetine kuća izgorele, a gradonačelnik Afidnesa, opštine na istočnoj padini Parnite, rekao je da se procenjuje da su požari uništili oko četiri hiljada hektara šuma. Vatra preti i dvorcu Tatoi, nekadašnjem letnjikovcu grčke kraljevske porodice a može da se proširi i ka velikoj električnoj centrali od koje zavisi snabdevanje većeg dela glavnog grada.
Na Peloponezu, vatrena stihija se bliži antičkom gradu i arheološkom nalazištu Olimpiji gde se pali plamen olimpijskih baklji. Do sada je evakuisano 32 sela u ovoj regiji, dok je na ostrvu Eviji, brodovima evakuisano više od 600 stanovnika ispred požara koji divljaju već četiri dana.
Pored profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, na Atici, Peloponezu i Eviji angažovana je i vojska koja pomaže patrolama na terenu, a u vazduhu dronovima i avionima. Francuska, Švajcarska, Kipar, Rumunija, Izrael i Švedska poslale su pomoć Grcima u ljudstvu i tehničkoj pomoći. Posebni avioni-cisterne i helikopteri, kao i vatrogasni kamioni neprekidno pristižu ka kontinentu i ostrvima.
Grčki analitičari i naučnici kažu da u ovogodišnjim požarima nije bilo ljudskih žrtava, ali je za tri dana izgorela ogromna površina – šest hiljada hektara, dok je tokom čitave prošle godine izgorelo jedanaest hiljada hektara. Takođe, oni podsećaju da su ovogodišnje temperature najviše od rekordnih temperatura iz 1987. godine.
Vatrogasne jedinice u olimpijskoj regiji tokom gašenja požara tokom noći (četvrtak na petak)
Prazne reči političara
Grčki šef vlade, Kirjakos Micotakis, posetio je severno predgrađe Atine i olimpijsku regiju i rekao da se zemlja nalazi pred, do sada, neviđenom ekološkom krizom, te da je svima obaveza da spasavaju zemlju od katastrofalnih klimatskih promena.
Virginijus Sinkevičius, evropski komesar za prirodno okruženje i ekologiju, danas je poslao poruku:
"Borimo se protiv verovatno najgorih požara u zadnjoj deceniji. Ali, ove godine visoke temperature i šumski požari mogu da postanu naša svakodnevica. Moramo da se upitamo: Da li je ovo svet u kome želimo da živimo? Neophode su nam trenutne mere za spasavanje prirode, pre nego što postane prekasno."
Izjave Micotakisa i Sinkevičiusa, tipične su prazne politikantske reči bez ikakve želje da se bilo šta uradi na spasavanju eko sistema. Naime, svaki pokušaj da se zaustavi klimatska katastrofa doveo bi do velikih privrednih i društveno-ekonomskih promena. Ekonomska elita i krupan kapital u potpunosti su protiv takvih mera koje bi im bitno smanjile zaradu. Obični građani većinski jesu za promene, ali ne žele da žrtvuju išta od svog ličnog konfora.
Zato bi moglo da se pretpostavi da će naša budućnost biti obeležena klimatskim katastrofama, kao što je naša prošlost bila obeležena ratovima.