Odšteta crncima za ropstvo – važna tema predizborne kampanje u SAD

M.L.

Ova tema, koja se u američkoj javnosti već nekoliko decenija povremeno pojavljuje i nestaje, dobila je neočekivani jaki zamajac u predsedničkoj predizbornoj kampanji
(ilustracija, oglas za prodaju crnog roblja iz 18. veka)

Dok prosečna crnačka porodica u Sjedinjenim Državama raspolaže u proseku sa imovinom od 17 hiljada dolara, vrednost prosečne imovine "belačke" porodice je čak deset puta veća!

Kad neko na američkoj političkoj sceni potegne ovakvu komparaciju, kao što se to nedavno dogodilo na početku predsedničke kampanje, uzburka se javnost pa nije čudo što je ova tema, kako javlja AFP,  zadobila (i sada) ogroman publicitet. O ovoj temi, koja se u američkoj javnosti već dosta dugo povremeno pojavljuje, pa onda nestaje, otvorila se, kao nikad dosad, široka i sasvim otvorena debata u čijem centru je pitanje – kako da se ova disproporcija između imovine crnaca i belaca promeni?

Razna obećanja raznih kandidata

Neki od kandidata za novog američkog predsednika smatraju u vezi s tim da je krajnje vreme da pripadnici crnačke manjine dobiju kompenzacije tj odštete za vreme kada su njihovi preci morali raditi kao robovi.

Dve ugledne demokratske kandidatkinje za predsedničke izbore – senatorke Elizabet Voren (Elizabeeth Warren) i Kamala Haris (Harris) odmah su se izjasnile - za kompenzaciju. U tom pravcu razmišlja i bivši Obamin ministar za stambenu izgradnju, hispanskog porekla, Hulian Kastro (Julian Castro) koji smatra da bi "vlada morala konačno prihvatiti odgovornost za posledice robovlasništva".

Dosad su demokrati, inače, uglavnom bili skloni tome da se računi iz prošlosti izmiruju nekom vrstom pozitivne diskrimnacije za obojene, a niko nije ni razmišljao, a kamo li pominjao mogućnost da oni dobiju novac za to što su njihovi preci morali kao robovi da rade kod svojih belih gospodara.

"Demokratski kandidati su dosad, uglavnom, govorili: moramo obojenima poboljšati pristup obrazovanju i, generalno, životnim šansama. To bi se sada moglo promeniti jer afroamerički glasači, logikom većeg prirodnog priraštaja, dobijaju veći značaj u izbornom telu", ukazuje profesor prava i poznati crnački aktivista Karlton Voterhauz (Carlton Waterhouse) koji već dugo izučava ovu temu.

Ko, kome i koliko da plati?

Ključno pitanje u ovom jeste na koji način i u kojoj visini bi potomci robova dobijali kompenzacije.

Da li bi se odštete odnosile samo na one one Afroamerikance za čije se pretke može dokazati da su bili robovi, ili na čitavu crnu manjinu? A važno pitanje jeste i ko bi to trebalo da im plati? Svi, samo belci, ili ti belci čije su porodice žuvele u Americi pre 1865. tj ukidanja ropstva. Pa još, kakav bi odnos prema tome imali Amerikanci hispanskog ili azijskog porekla?

Složenost odgovora na ova pitanja dovela je do toga da se nijedna američka adminstracija dosad, uključujuči i crnačkog predsednika Baraka Obamu, nije odvažila da se uhvati u koštac s "odštetom za ropstvo". I to uprkos tome što su poslednjih decenije isplaćivane odštete za mnogo manje nepravde i nezakonitosti nego za viševekovno zloupotrebljavanje ljudi kao robovske radne snage.

Ovim povodom reaktualizovan je esej iz 2014, crnačkog intlektualca - pisca Ta Nehadsi Koutsa (Ta Nehidsi Coates) koji je upozorio na krajnje teške posledice robovlasništva po Afroamerikance i otvoreno zatražio kompenzacije. On je s tim u vezi podsetio da su američki unionisti neposredno pred kraj Građanskog rata 1865. obećavali robovima kompenzacije "svakome po 40 akara zemlje i mazga". Te kompenzacije niko od robova nije dobio ali je iz istorije poznato da su neki robovlasnici iz Vašingtona dobili odštete od države zato što su morali pustiti robove na slobodu!

Iako mnogi Amerikanci priznaju da je robovlasništvo bila "nepravda bez presedana", retko ko od njih, za razliku od drugih istorijskih nepravdi, može sebi da predstavi neku konkretnu kompenzaciju za to. Baš kao što je o tome, dosta cinično, svojevremeno napisao britanski "Ekonomist" (The Economist):

"Bez obzira na moralnu utemeljenost, reparacije za robovski rad su isto toliko moguće koliko i zamena sadašnje američke himne za ´Internacionalu´".


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...