Kuršlus

Jelica Putniković

Iako je Tina Jakaša, direktorka HEP Opskrbe na prošlonedeljnkoj konferenciji Balkanmagazina o tržištu električne energije komentarisala kako konkurencija u Hrvatskoj prevarama pokušava da preotme kupce električne energije od ovog dela Hrvatske elektroprivrede iz HEP-a je potom srpskim medijima stiglo saopštenje u kome se iskrivljuju činjenice, a u nekim medijima su lansirane tvrdnje da HEP nudi jeftiniju struju od EPS-a – što demantuje ne samo EPS već i AERS i Eurostat.

Na to da se u reklamama obećavaju “kule i gradovi” već smo navikli. U saopštenjima kompanija, međutim, ipak se očekuje manje preuveličavanja i iskrivljivanja činjenica, odnosno, ne bi uopšte trebalo da ga bude.

Iako je Tina Jakaša, direktorka HEP Opskrbe na prošlonedeljnkoj konferenciji Balkanmagazina o tržištu električne energije komentarisala kako konkurencija u Hrvatskoj prevarama pokušava da preotme kupce električne energije od ovog dela Hrvatske elektroprivrede iz HEP-a je potom srpskim medijima stiglo saopštenje u kome se iskrivljuju činjenice, a u nekim medijima su lansirane tvrdnje da HEP nudi jeftiniju struju od EPS-a – što demantuje ne samo EPS već i AERS i Eurostat.

U prošlonedeljnom saopštenju HEP Energije (zvanični naziv kompanije je HEP Opskrba), koje je poslato srpskim medijima, piše da: “U Sloveniji HEP Grupa preko ćerke firme HEP Energija drži 12,5 posto tržišta, dok u Srbiji i Bosni i Hercegovini kompanija razvija infrastrukturu koja će njihovim budućim kupcima omogućiti jednostavniju promenu snabdevača u trenutku isteka zaštite domaće proizvodnje u tim zemljama. U ovom trenutku u Srbiji HEP Energija snabdeva strujom kompaniju „Cimos“ a u završnoj je fazi i priprema isporuke električne energije za gradove Kraljevo i Valjevo.”

Posle ovog saopštenja u domaćim medijima pojavile su se i informacije (sve sa tabelama) koje, navodno, dokazuju da HEP Energija nudi jeftiniju struju potrošačima (ne velikim, komercijalnim kupcima, već domačinstvima) od EPS-a.

U svemu ovome, međutim, puno je netačnih podataka.

Ne ulazeći u to kako ovaj hrvatski trgovac strujom posluje u Sloveniji i Bosni i Hercegovini moramo, najpre, da kažemo da apsolutno nije tačna informacija da u Srbiji ima potrebe da se “razvija infrastruktura koja će njihovim budućim kupcima omogućiti jednostavniju promenu snabdevača”.

Nije tačno jer, gradovi Kraljevo i Valjevo ne pokušavaju da samo “jednostavnije promene snabdevača” – oni pokušavaju da izbegnu plaćanje dugovanja Elektroprivredi Srbije za ranije potrošenu električnu energiju.

Iz EPS-a ukazuju da „nije retka pojava da kupci, koji imaju neizmirena i značajna dugovanja, pokušavaju da izbegnu plaćanje svojih obaveza raspisivanjem procesa javnih nabavki. Namera je u tom slučaju da promene snabdevača u trenutku kada već duže vreme ne plaćaju svoje račune aktuelnom snabdevaču. Zakonska je obaveza da se pre menjanja snabdevača, prema prethodnom - izmiri dug. Grad Valjevo je tri puta pokušao da to izbegne. Grad Kraljevo je u vreme raspisivanja tendera za snabdevanje za potrebe javne rasvete imao dug prema JP EPS od tri mesečne fakture, što je ukupno oko 45 miliona dinara. I grad Valjevo je imao višemesečna dugovanja prema JP EPS, koja su u trenutku raspisivanja javne nabavke iznosila čak šest mesečnih faktura, tačnije 40 miliona dinara. Ni Kraljevo ni Valjevo, nisu u potpunosti do danas izmirili svoje obaveze.“

Dakle, u Srbiji je sasvim jednostavno promeniti snabdevača – nakon što se starom plati potrošena roba, u ovom slučaju električna energija. Propisima se, naime, štiti snabdevač, odnosno, trgovac strujom – a tako bi bila zaštićena i HEP Energija da dođe u sličnu situaciju.

I pored višemesečnog duga EPS, koji je imao pravo da ovim gradovima isključi struju za javnu rasvetu nije to uradio. Iz ovog javnog preduzeća ističu da su ih „prebacili na rezervno snabdevanje, kako bi građani imali javno osvetljenje u svom mestu i bili bezbedni.“

Ovo već bilo koji drugi snabdevač ne bi morao i, verovatno, ne bi radio.

Treba reći da je i „rezervno snabdevanje“ delatnost koja je predviđena i uređena srpskim propisima.

Maloprodajno tržište električne energije liIberalizovano je u Srbiji 2008. godine, kada je dato pravo da se bira snabdevač svima osim domaćinstvima, koja su to pravo dobila 2015.godine. Veliki potrošači su pravo da struju kupuju i od drugih, a ne samo EPS-a počeli da koriste 2013. godine, kada je EPS izgubio neke od najvećih klijenata. Ali, u međuvremenu EPS se uhodao u ovoj tržišnoj utakmici, tako da danas snabdeva 98 odsto tržišta komercijalnih kupaca električne energije u Srbiji.

Iz EPS ističu da, „kao i ostali snabdevači, učestvuju na tenderima velikih komercijalnih kupaca, sa cenom koja je ispod tržišne i kada je reč o ovoj kategoriji kupaca”.

Prema podacima Eurostata (statističkog zavoda Evropske unije) komercijalne cene prema nivou potrošnje u prvoj polovini 2017. veće su u Hrvatskoj nego u Srbiji za 19 odsto za potrošnju manju od 20 GWh (gigavat časova). Za potrošnju veću od 20 GWh cena je viša za osam odsto nego u Srbiji. U kategoriji potrošnje od 0,02 do 0,5 GWh, što je kod nas kategorija malih komercijalnih kupaca, kojih ima više od 12.000, cene u Hrvatskoj više su za 23,6 odsto, dok je za kategoriji potrošnje od 0,5 do 2 GWh cena u Hrvatskoj viša za 28,6 odsto.

Eurostat-struja

Da i potrošači iz kategorije domaćinstva u Srbiji plaćaju najnižu cenu električne energije u Evropi (pa time jeftiniju i od hrvatskih) vidi se, takođe, na osnovu podataka Eurostata.

Domaćinstva, zbog toga i ne pokušavaju da izlaze na tržište, a trgovci strujom su svesni da im ne mogu ponuditi jeftiniju elektirčnu energiju od one koju im EPS nudi po takozvanim regulisanim cenama.

“Zbog velike razilke između regulisane i tržišne cene domaćinstva ne izlaze na slobodno tržište. Regulisana cena je ispod tržišne, ali i ispod ekonomski opravdane cene”, rekla je Ljiljana Hadžibabić, član Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS) na 5. Međunarodnoj konferenciji “Regionalno tržište električne energije”, koju je Balkanmagazin organizovao 15. novembra.

Kada se sve ovo ima u vidu u najmanju ruku su čudni napisi po kojima HEP potrošačima iz kategorije domaćinstva prodaje jeftiniju struju nego EPS.

Jer, iz podataka Eurostata se vidi da je cena po kojoj EPS prodaje struju domaćinstvima u Srbiji najjeftinija: u odnosu na razvijene zemlje Evrope ta razlika je veća od četiri puta, jer je u Srbiji cena kilovatčasa 6,54 evrocenti, a u Nemačkoj i Danskoj je kilovatčas skuplji od 30 evrocenti. U Hrvatskoj kilovat sat košta više od 13 evrocenti, u Grčkoj je iznad 16 a u Irskoj 23 evrocenta.

U EPS-u ne spore da cena struje na domaćem tržištu nije tržišna, ali ističu da i pored toga EPS uspeva da obezbedi sigurnu proizvodnju i isporuku za skoro tri i po miliona kupaca, da realizuje investicije i unapredi poslovanje.

Zanimljivo je da je na spomenutoj konferenciji Balkanmagazina direktorka HEP Opskrbe Tina Jakaša napomenula da su baš HEP-u konkurentni trgovci strujom u Hrvatskoj pokušali da otmu kupce prevarama.

“Svi su obećali popuste i niže cene, a na terenu je bilo potpuno drugačije. Slovenci su se fokusirali na privredu, a Nemci na domaćinstva. Konkurencija ima duplo veći rast od nas, ali i duplo više raskida kada kupci shvate da su prevareni”, istakla je Jakaša.

Baš zahvaljujući saopštenju iz HEP-a i medijskim napisima u srpskim sredstvima informisanja kupci u Srbiji treba da budu oprezni jer, jedino tako imaju šansu da ne budu prevareni od bilo kog trgovca strujom.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...