Plavi vrt ostrva Hidre

Aleksandar Manić

Početkom jula, na grčkom ostrvu Hidri, otvorena je izložba Marije Cagkari "Plavo je nova zelena" (3. jul – 30. septembar). Marija Cagkari je dobitnica prve nagrade francusko-grčke asocijacije HYAM (Hydra for Artists of the Mediterranean) koja od 2014. godine priređuje konkurs za mlade umetnike sa Mediterana
(foto, Efemerna Novalisova utopija na Hidri)

HYAM je asocijacija čiji je cilj podržavanje i stvaranje različitih umetničkih događaja u Parizu i na Hidri. Ovu asocijaciju je 2014. godine osnovala Polin Simon, slikarka i novinarka uglednog pariskog dnevnika L Figaro. Svake druge godine, u Parizu, asocijacija, u saradnji sa Fondacijom Žan-Lik Lagarder, dodeljuje nagradu mladim umetnicima iz jedne od mediteranskih zemalja. Prošle godine konkurs je bio otvoren za mlade umetnike iz Grčke i sa Kipra, dok će naredne godine priliku dobiti umetnici iz Maroka. Prvonagrađeni autor imaće organizovanu izložbu u Parizu i na Hidri.

Žiri, sačinjen od značajnih ličnosti iz sveta umetnosti (Jorgos Aguridis, Adelina fon Firstenberg, Tadeus Ropak, Marija Kokinu, Fransoa Tažan...), u konkurenciji dvadeset autora, prvu HYAM nagradu dodelio je Grkinji Mariji Cagkari. Januara, u pariskom izložbenom prostoru Artkuriala, ona je imala prvi deo izložbe, dok je drugi deo postavljen na Hidri.

hidra-plavi-cvetovi

Novalisova utopija

U hidriotskom pejzažu, Cagkarijeva je stvorila baštu prepunu plavog cveća, načinivši tako omaž Hajnrihu iz Ofterdingena, heroju nedovršenog romana nemačkog filozofa i pesnika Novalisa (1782-1801). Hajnrih, srednjevekovni trubadur, sve je podredio potrazi za malim plavim cvetom, simbolom idealnih životnih vrednosti i čiste poezije. Novalis, rani romantičar, povezao je umetnost, duh i religiju, razvijajući koncepte "religije ljubavi" i "magičnog idealizma", zasnovanih na Fihteovoj misli.

Nalik Novalisovom junaku koji je život posvetio potrazi za snom, Cagkarijeva je svoju instalaciju  "plavi vrt" posvetila marginalnosti, nadi i rubu stvarnosti. Anarhične i asimetrične strukture, "plavi vrt" načinjen je od tri stotine autohtonih biljaka sa Hidre, ubačenih u hidriotski krajolik kao moderni mit i utopija. Hajnrihov "plavi cvet" je simbol susreta ljudi sa prirodom i duhom u kome dolazi do smoizrastanja. U romantičarskoj viziji, to nije bila apstraktna teorija, nego ulazak čovečanstva u novo zlatno doba koje bi predstavljalo savršeni sklad čoveka i prirode.

Cagkarijeva je svoju instalaciju uradila u realističkom maniru, upotrebljavajući dva različita materijala, tvrdu plastiku i aluminijum, pokrivena elektrostatičkom bojom. Biljke i cveće su postavljene na prirodan način u stenoviti krajolik ostrva Hidre. Marija Cagkari već je radila lend-art instalacije: vrtove od pepela, efemerne biljne tepihe, lavirinte na zaleđenom aluminijumu... Inače, Cagkarijeva živi i radi u Atini, a od 2011. godine ona je predavač u ateljeu Nikosa Navridisa u atinskoj školi Lepih umetnosti.

hidra-postavljanje-izlo

Postavljanje instalacije "plavog vrta" u hidriotski krajolik

Ostrvo umetnosti

Izbor Hidre pri stvaranju asocijacije HYAM ima višestruki značaj. Naime, ovo ostrvo koje se nalazi na čas i po vožnje hidrogliserom od Atine, poseduje netaknutu prirodu, očuvanu mudrošću Hidriota koji su zabranili motorna vozila na svom ostrvu. Potom, bogati hidriotski brodovlasnici nisu bili samo dobri trgovci i hrabri građani koji su pomogli grčki ustanak protiv Turaka, nego su bili i ljubitelji umetnosti. Tako je 1939. godine na Hidri osnovano odeljenje atinske slikarske akademije gde su radili, između ostalih, Mark Šagal i Nikos Hadžikirijakos-Gikas, jedan od začetnika moderne umetnosti u Grčkoj.

hidra-luka

Ulaz u luku Hidre

Danas se škola nalazi u velikoj kući admirala Jakovosa Tombazisa, u sâmoj luci, i u njoj mogu da se sretnu studenti iz svih zemalja sveta. Nedaleko od škole nalazi se i Radionica za savremenu umetnost, izložbeni prostor koji je 1999. godine otvorila britanska kolekcionarka Polin Karpidas. Svake godine, u saradnji sa galerijom Sadi Kouls, u ovom prostoru se izlažu dela umetnika iz raznih zemalja. Ove godine Polin Karpidas je odabrala američku slikarku Nikol Ajzenman.

Malo iznad ove galerije, u prostorijama nekadašnje škole, umetnik i kustos Dimitris Antonicis,  već petnaest godina organizuje izložbe. Ovogodišnja, nazvana "Ukrasi", u saradnji sa velikim kolekcionarom i mecenom Dimitrisom Daskopulosom, predsednikom fondacije "Neon", biće otvorena do kraja septembra.

Prirodno, ne sme se zaboraviti i najvažniji mecena hidriotske umetnosti, milijarder Dakis Joanu, čija jahta Gilti koju je dekorisao Džef Kuns, može ponekad da se primeti u zalivu. Joanu je 2009. godine otvorio, u odavno napuštenoj hidriotskoj klanici, fondaciju Deste za savremenu umetnost. Svake godine u ovom malom betonskom prostoru izlaže po jedan umetnik. Ove godine je postavljena instalacija "Putiferio" italijanskog umetnika Roberta Kuogija.

I ova instalacija biće otvorena, kao i sve druge izložbe, do kraja septembra meseca, kada se i završava turistička sezona ostrva Hidre.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...