Istorija

Vojna intervencija 1968. i danas deli Čehe i Ruse

Moskva je juče reagovala s negodovanjem na proglašenje 21. avgusta 1968. za Dan pomena žrtvama vojne invazije SSSR na Čehoslovačku. Usledio je odmah odgovor iz Praga
(ilustracija, Tenkovi Varšavskog pakta u Pragu, avgusta 1968.)

Brodovi-muzeji grčke ratne mornarice

Muzej ratne mornarice koji se nalazi u luci Flizvos, na obali južnog atinskog predgrađa Paleo Faliro, na malom prostoru prikazuje jedinstvenu kolekciju brodova-muzeja
(foto, Trijera Olimpijas, kopija grčkog ratnog broda iz 5. veka pre Hrista)

Na današnji dan pre 80 godina počeo najkrvaviji rat u istoriji

Prvog septembra 1939 počeo je Drugi svet rat – najkrvaviji vojni sukob u istoriji čovečanstva. U ranu zoru tog dana su nemačke jedinice ušle na teritoriju Poljske
(ilustracija, ulazak nemaćke vojske u Poljsku pre 80 godina)

Okolnosti Staljinovog pakta s Hitlerom

Britanija i Francuska nisu htele rat s fašističkom Nemačkom. Poljska je odbijala da sarađuje sa Sovjetskim Savezom. Moskva je morala da reši problem odlaganja početka neprijateljstava, da bi imala vremena da zemlju spremi za odbranu, izjavio je Sergej Ivanov, predsednik Ruskog vojno-istorijskog društva, govoreći ruskom Sputnjiku
(ilustracija, Molotov potpisuje sporazum sa Ribentropom avgusta 1939. u moskvi)

Godišnjica početka misije Ćirila i Metodija u Moravskoj

Zahvaljući "solunskoj braći" tamošnji Sloveni očuvali svoj slovenski identitet, ugrožen germanizacijom iz susedstva
(ilustracija, Ćirilo i Metodije ulaze u Rim sa moštima Sv. Klimenta, detalj minijature iz Mesecoslova Vasilija II, oko 1000. godine. Izvor, sr.vikipedija.org)

Pre 100 godina potpisan je Versajski mir

Nemačka je, između ostalog, morala da ustupi delove svojih teritorija Francuskoj (Alzaško-Lotarinšku oblast), Belgiji, Čehoslovačkoj, Poljskoj i Danskoj. Morala je da prizna odgovornost za izbijanje rata i da prihvati ograničenje broja vojnika u svojoj armiji na 100 hiljada
(ilustracija, Sala ogledala u Versaju, potpisivanje mirovnog ugovora 1919.)

Pola milenijuma od smrti renesansnog velikana Leonarda da Vinčija

Ovaj, po mnogima najveći velikan umetnosti i nauke svih vremena, bio je četiri stoleća ispred svog doba. Renesansni genije nad genijima, Leonardo da Vinči (Vinci), umro je 2. maja 1519.
(Rome, 02.05.2019 - izložba radova Leonarda da Vinčija "Leonardo da Vinci: Science before science" u Rimu povodom obeležavanja 500. godišnjice smrti legendarnog renesansnog umetnika i naučnika)

Pre 30 godina padali su komunistički režimi u Evropi

Komunizam, najpre, oboren u Poljskoj - za okruglim stolom!
(ilustracija, Hiljade Poljaka na ulicama 11. jula 1989)

U čast Šemjakinovim srpskim temama

U Institutu za noviju istoriju okupili su se prijatelji i kolege iz Beograda i Moskve da podsete na privrženost ruskog istoričara Andreja Šemjakina Srbima i na njegovo iscrpno poznavanje ovdašnje istorije
(foto, izlaganje Konstantina Nikiforova na otvaranju naučne konferencije)

Habsburzi u Prvom svetskom ratu izgladnjivali Beč!

Pronađena dokumenta u kojima je otkrivena cinična namera austrijskih ministara da veštački izazvanom gladi kontrolišu populaciju predlitavskog tj zapadnog dela Austro-Ugarske monarhije
(ilustracija, Red i spred prodavnice hrane u Beču tokom Prvog svetskog rata)