Čovek koji je osvetlio svet

Miloš Obradović

Na dan rođenja Nikole Tesle, 10. jula koji je proglašen i Danom nauke u Srbiji, održane mnoge manifestacije a među njima i predavanje na Građevinskom fakultetu

Juče, 10. jula, širom sveta proslavljeno je 158. godina od rođenja Nikole Tesle, naučnika, pronalazača, čoveka koji je svet uveo u 20. vek, a čiji patenti predstavljaju osnov za informatičku eru 21. veka. U Srbiji je to i Dan nauke povodom koga su priređene brojne izložbe i predavanja o Teslinim dostignućima i uticaju na današnji svet. 

U svečanoj sali Građevinskog fakulteta Društvo za informatiku Srbije i Muzej Nikole Tesle organizovali su predavanje „Nikola Tesla i 21. vek - Srbija u svetlu pobede naizmeničnih struja“ na kome su direktor Muzeja Nikola Tesla Vladimir Jelenković i prof. dr Petar Kočović govorili o nekim zanimljivim aspektima Teslinog rada ali i života koji je oduvek bio obavijen velom misterije i bio zanimljiv kako njegovim savremenicima, tako i današnjim generacijama.

Nikola Tesla je rođen 10. jula 1856. godine u selu Smiljan kod Gospića u Austrijskom carstvu, na Vidovdan po Julijanskom kalendaru, budući da je tada razlika između dva kalendara bila 12 dana.

Tesla je patentirao oko 250 izuma u SAD i još 26 zemalja, a treba reći da je u to vreme svega 28 zemalja na svetu imalo instituciju zaduženu za registrovanje patenata. Međutim, istraživači i danas otkrivaju Tesline patente koji iz raznih razloga nisu patentirani i do sada ih ima blizu 300. Neki od patenata nisu prijavljeni ili zbog cene prijave, a neki jer su se investitori povukli iz posla.

Prema rečima Vladimira Jelenkovića, Tesla je čak imao i dva patenta iz oblasti kojom se zvanično nikada nije bavio, hemijske tehnologije, koje je čak i prihavtio američki patentni zavod, ali ih iz nekog razloga Tesla nikada nije i zaštitio.

„Tesla je danas postao popularna ličnost, neko ko se mnogo češće pominje u medijima nego bilo koji drugi veliki naučnik, zahvaljujući delima, ali i neobičnom životu koji je vodio. On je postao osnova druge industrijske revolucije, čovek koji je osvetlio svet i uveo ga u 20. vek. Njegovo najveće otkriće je obrtno magnetno polje 1882. godine i danas u svakoj kući rade teslini motori. On je osmislio i prenos električne energije uz minimalne gubitke, a Vatovu parnu mašinu zamenili su teslini sinhroni i asinhroni motori“, ističe direktor insitucije koja jedina na svetu ima čast da čuva Teslinu ličnu zaostavštinu.

Iako rođen u 19. veku i umro 1943. godine, Teslin rad je od velikog značaja i za 21. vek. Kako kaže jelenković Tesla je predvideo globalnu umreženu planetu, svet telekomunikacija bez žica, internet imejl, GPS, GPRS. Njegova ideja, mada previše napredna za to vreme, bila je prenos multimedijalnih sadržaja, zvuka, slike i teksta na velike daljine koju je razrađivao u svojoj labaratoriji u Vordenklif tornju. On je zamislio da mornari mogu na pučini da lociraju svoju lokaciju sa precfiznošću od nekoliko metara. „Drugim rečima predvideo je vreme koje danas poznajemo“, objašnjava Jelenković dodajući da je Tesla najviše insistirao da se u svakoj zemlji zaštiti patent teledirigovanog brodića što predstavlja začetak bežičnih tehnologija.

„Tek nakon celog veka ovo otkriće je počelo da se primenjuje, a danas se svet ne može zamisliti bez njega“, kaže Jelenković.

Tesla iako je živeo u doba analognih tehnologija, dao je doprinos i digitalnoj tehnologiji. On je prvi patentirao „I logičko kolo“ što je osnov svakog računara i procesora.

Tu se ne završava njegova svestranost jer je on ogroman doprinos dao u istraživanju visokofrekventnih struja, napravio je sijalice sa inertnim gasovima, danas poznate kao štedljive sijalcije. Tri godine pre Rentgena, 1892. godine, je otkrio Iks zrake, za koje je 1901. godine Rentgen dobio Nobelovu nagradu.

Na kraju, Vrhovni sud u SAD 1943. godine doneo je odluku da je Tesla tvorac radija, a ne Markoni, mada kasno jer su obojica već umrla, a Markoni je za to „svoje“ otkriće dobio i Nobelovu nagradu.

„Tesla je uvek govorio da je njegova svrha kroćenje sila prirode na dobrobit čovečanstva. On je još u članku iz 1900. godine govorio o tome da će nestati fosilnog goriva i da se treba okrenuti čistoj energiji iz vetra, sunca i vode. I dalje ostaje nepoznato da li je ostvariv njegov san da celo čovečanstvo ima besplatnu električnu energiju“, zaključio je Jelenković.

 

Za nauku i pronalaštvo u to doba od najvećeg značaja bilo je pronalaženje investitora, bogatih ljudi spremnih da ulože novac u rad naučnika sa neizvesnim ishodom. Veliki rizik s jedne strane značio je i šansu za ogromnu zaradu sa druge strane. Teslin život i rad je bio tesno isprepleten sa najbogatijim ljudima Amerike tog vremena u nastojanjima da obezbedi finansije za svoja istraživanja, a u nekim trenucima i za samo preživljavanje. Kako objašnjava Petar Kočović koji je istraživao biografije tih bogatih bankara i industrijalaca kako bi više saznao o njihovom odnosu Teslom, jedan od najvažnijih ljudi tog vremena bio je Džon Pierpont Morgan, bankar i jedan od najbogatijih Amerikanaca. On je 1877. godine investirao u Edisonovu kompaniju 4,87 miliona dolara (u vrednosti današnjih 83 miliona dolara) za proizvodnju jednosmerne struje, a jedno od tih postrojenja je osvetljavalo i Morganovu kuću. U ulici Prl u Njujorku 1882. godine izgrađena je stanica od 175 konja u kojoj se parnim mašinama proizvodila jednosmerna struja koja je imala 508 korisnika i služila strujom snabdeva 10.164 sijalice.

Nikola Tesla je u to vreme radio u edisonovoj kancelariji u Parizu, a imao je ambiciju da ode u Njujork gde bi bliže sarađivao sa, u to vreme u SAD jednim od najvećih pronalazača i inženjera.

Problem Edisonove jednosmerne struje bilo je prenošenje na daljinu. Prvo su korišćene čelične žice koje su imale ogromne gubitke, zatim aluminijumske i na kraju bakarne. Međutim, žice su bile veoma debele i bilo je potrebno mnogo bakra da bi se struja prenela iz postrojenja do kuća i na veoma maloj udaljenosti.

Tesla 1884. godine ulazi u SAD preko ostrva Elis brodom „Nordland“ koji je isplovio iz Antverpena. Iako je imao 28 godina, u imigracione knjige je upisan kao 25-godišnjak i kao radnik. Pošto su na brodu uglavnom bili Šveđani dugo se i za njega smatralo da je došao u SAD iz Švedske.

Kod Edisona u Njujorku Tesla je radio za 10 dolara nedeljno (današnjih 202 dolara). Nakon što je tesla rešio problem za šta je Edison ponudio 50.000 dolara koje zatim nije isplatio, Tesla 1886. godine daje otkaz i osniva firmu Elektrik lajt i manufakturing kompani sa nominalnim kapitalom od 300.000 evra i pravom da emituje 1.500 deonica čija je nominalna vrednost bila 200 dolara. Međutim, u tom trenutku firma nije vredla ništa, a Tesla je morao da kopa kanale za dva dolara nedeljno kako bi preživeo.

Prema Kočovićevim istraživanjima u to vreme industrijalac Vestinghaus počinje da se zanima za energetiku i 1881. godine otkupljuje patent za Giljar gibson transformator sa idejom da jednosmernu struju pretvori u naizmenilnu da bi je preneo na daljinu, ali je bio daleko od realizacije. U međuvremenu 1888. godine Italijan Feraris pravi motor naizmenične struje i svoj rad objavljuje u časopisu Torinske kraljevske akademije, ali nije zaštitio patent. Tesla dva meseca nakon Ferarisa dobija patnetno pravo za sličan pronalazak.

važnu ulogu u tom periodu odigrao je advokat Čarls Pek. On je primetivši veliki napredak na polju električne energije odlučio da uloži novac u Teslinu kompaniju. On je za 1.000 dolara kupio trećinu Tesline firme, a platio je još 180 dolara Tesli da radi na svojim patentima. Pek 7. jula 1888. godine počinje pregovore sa Vestinghausom o ulaganju u njihov posao. Kompanija Nikole Tesle dobija 75.000 dolara u gotovini za sedam patenata i 2,5 dolara po proizvedenoj konjskoj snazi kao naknada za Teslu, što ovaj nikada nije naplatio. Uz to Tesla je dobio i platu od 2.000 dolara mesečno da poboljša isporuku električne energije u Vestinghausovim elektranama.

Saradnja Tesle i Vestinghausa pokazala se ne samo značajnom za njih dvojicu već i za kompletnu oblast elektroenergetike, jer je kao njen proizvod izašla pobeda naizmenične nad jednosmernom strujom, kao i gradnja hidroelektrane Adams na Nijagarinim vodopadima.

Prvu pobedu nad Edisonom, njegovom kompanijom Dženeral elektrik i njegovim finansijerom Morganom, Vestinghaus i Tesla su odneli dobijanjem tendera za osvetljavanje Svetske izložbe u Čikagu 1892. godine. Prvobitna ponuda Edisona bila 1,8 miliona dolara, da bi je smanjili na 554.000 dolara, ali nisu mogli da se suprotstave ponudi Vestinghausa i Tesle od 339.000 dolara. Kočović ističe da je jedna od važnih stavki bila velika cena debelih bakarnih žica koje su Edisonu bile potrebne za prenos energije, za razliku od Teslinog rešenja da naizmeničnu struju provodi mnogo tanjim žicama. Ovim je eskalirao rat između Edisona i Tesle, koji su zajedno sa jednosmernom naspram naizmenične struje ostali simbol rivalstva u nauci. Tako je Edison zabranio da se koriste njegove sijalice (žarulje) od užarenih vlakana za osvetljavanje izložbe, pa je Tesla u veoma kratkom roku morao da smisli drugačiju sijalicu.

U međuvremenu Vestinghaus se našao na ivici bankrota, a pomogao mu je niko drugi do JP Morgan, finansijer Edisona. Tada se navodno i Tesla da bi pomogao prijatelju odrekao svoji 2,5 dolara po proizvedenoj konjskoj snazi električne energije.

Zajednički uspeh nad Edisonom Vestinghaus i tesla su odneli 1897. godine kada su pobedili na tenderu za gradnju hidroelektrane na Nijagarinim vodopadima. Na tender se prijavilo 17 ponuđača, a Teslin najveći rival Edison dao je ponudu od milion dolara, dok je Vestinghaus ponudio 399.000 dolara da izgradi ovu elektranu. Na kraju su obe kompanije dobile posao.

I JP Morgan se uključuje u finansiranje Teslinih projekata i 1895. godine kupuje deo njegove kompanije za 216.000 dolara.

U tom periodu Tesla počinje ozbiljno da se bavi frekvencijama i 1898. godine u Medison skver gardenu predstavlja daljinsko upravljanje čamcem. Njegovi savremenici mislili su da je to magija, a slično raspoloženje dugo je trajalo jer je u komercijalnu upotrebu ovaj patent ušao tek 1960. dugo nakon što mu je istekla patentna zaštita.

Nikola Tesla odlazi 1899. godine u Kolorado springs gde izučava bežičnu električnu energiju, pre svega zahvaljujući Džonu Astoru, potomku jedne od najbogatijih američkih, poreklom iz Nemačke, porodica, koji je za 100.000 dolara kupio trećinu druge Tesline firme. U ovoj transakciji, kako Kočović ističe, značajnu ulogu imala je Astorova supruga lejdi Riberdejl koja je gajila određenu naklonost prema Tesli.

Kočović napominje i još jednu zanimljivost. teslin knjigovođa bio je izvesni Džordž Šerf, čije je pravo ime bilo Džordž Preskot Buš, kasnije poznat kao 41. predsednik SAD. Kočović je došao do saznanja da je Buš radio za Rokfelerovu kompaniju, kao i da postoje indicije da je bio nacistički špijun.

Sledeći Teslin veliki projekat bio je gradnja tornja Vordenklif na Long Ajlendu gde je veliki pronalazač nameravao da istraži prenos električne energije putem mreže sličnih tornjeva. Kada je ubeđujući Morgana da finansira ovaj projekat rekao da se može ljudima besplatno omogućiti električna energija Morgan je odbio sa rečima da ako je besplatno onda nema tu zarade za njega.

Kasnije sledi teško vreme za Teslin rad jer 1912. Astor gine na Titaniku, 1913. umire Morgan, a 1914. godine i Vestinghaus, pa je tako tesla ostao bez finansijske podrške ljudi koje je dobro poznavao. Kasnije je njegova kompanija bankrotirala, a vlada SAD srušila je njegov toranj u Vanderklifu. Tesla je umro 7. januara 1942. godine u svojoj hotelskoj sobi u Njujorku.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...