Hladni rat već počeo?

Miloš Obradović

Drugog dana konferencije “Evropska tragedija 1914. i multipolarni svet 2014: Naučene lekcije” direktor i osnivač agencije Stratfor Džordž Fridman analizirao svetsku geopolitičku scenu i zaključio da je počeo novi hladni rat
(foto, zatvaranje konferencije CIRSD o lekcijama Prvog svetskog rata u Beogradu: Vuk Jeremić, direktor CIRSD)

Da li je svet naučio nešto iz Prvog svetskog rata započetog pre tačno sto godina, jedno je od glavnih pitanja konferencije “Evropska tragedija 1914. i multipolarni svet 2014: Naučene lekcije” koju je u Beogradu organizovao Centar za međunarodne odnose i održivi razvoj.

Posle Prvog, došao je Drugi svetski rat, a zatim Hladni rat sve do pada Berlinskog zida. Od početka ove godine unutrašnji nemiri u Ukrajini prerasli su skoro u građanski rat, a prema rečima Džordža Fridmana, direktora i osnivača američke kompanije Stratfor, i novi hladni rat zbog tenzija između Rusije s jedne strane i SAD i donekle EU s druge strane.

cisrd fridman

Džordž Fridman

Svetske promene posle američke krize 2008.

Govoreći o geopolitičkoj slici sveta Fridman je ocenio da je period nakon Hladnog rata bio zasnovan na tri stuba: SAD, Evropa i Kina.

“To je uzdrmano sa dva događaja 2008. godine. Kada je 8. avgusta 2008. godine  Rusija najavila povratak u istoriju invazijom Gruzije i 15. septembar 2008. godine kada je bankrotirao Liman bradrs, i međunarodni finansijski sitem došao pod ogroman pritisak, menjajući način kako svet funkcioniše.

Najveće promene nastale su u Evropi koju je najteže pogodila američka hipotekarna kriza. Evropska privreda u velikoj meri zavisi od izvoza jer njeni kapaciteti daleko prevazilaze domaću tražnju, pa su mogućnosti da zemlje kao što su Rumunija i Španija održe balans ograničene. Evropa možda jeste u vreme prosperiteta prošla najbolje, ali to ne može biti mera snage. Kontrola javnog i korporativnog duga postala je problem. Povela se diskusija da li dug treba da plate kreditori ili dužnici i na kraju su platili dužnici. Grčka i Španija sa nezaposlenošću od 26 odsto našle su se u stisku depresije. Kažem depresija jer su te brojke slične  onima iz SAD u vreme Velike depresije.

Sadašnja Evropa ne deli cela istu sudbinu. Stanovnici Mediterana i Nemačke ili Austrije ne žive isto. Evropska kriza je socijalna kriza. Osim toga u Istočnoj Evropi nisu samo ekonomski problemi već i geopolitički”, istakao je Fridman drugog dana konferencije o naučenim lekcijama iz Prvog svetskog rata, dodajući da su danas različiti pogledi na to šta znači biti Evropljanin. “Ne može se reći da je EU propala, ali ni ne funkcioniše kako bi trebalo”, napominje on.

Kada je reč o Kini, Fridman smatra da se najmnogoljudnija zemlja na svetu ne nalazi više na onim stazama rasta kao pre 10 ili 20 godina.

“U Kini danas imamo iseljavanje fabrika ka Africi i Južnoj Americi. Dovoljno je videti da bogati Kinezi kupuju nekretnine u SAD pa da vidite da nešto nije u redu. Privredni rast Kine je 7,5 odsto što je značajno manje nego u prethodnim godinama. Kina nije više ono što je bila pre 20 godina”, objašnjava Fridman.

Ukrajinska kriza i nemačka uloga

Ukrajinska kriza je danas centralno mesto svake geopolitičke analize.

“Iz ruskog ugla”, ocenjuje Fridman, “ovo što se dešava u Ukrajini je nastavak narandžaste revolucije koju su organizovale zapadne agencije da dovedu prozapadnu vlast u Kijevu. Ako bi kojim slučajem EU ili čak NATO prihvatila Ukrajinu u članstvo to bi značilo da bi se Smolensk, nekada centar carevine Rusije, nalazio na granici i 250 milja od Moskve”, ističe ovaj američki analitičar.

U Evropi centralnu ulogu igra Nemačka koja je četvrta najveća ekonomija na svetu, ali koja nema armiju.

“Oni ne žele hladni rat iako su ga možda započeli, nudeći Ukrajini članstvo u EU. Nemačka želi mir i dogovor u Ukrajini ili čak imaju i neprijateljsku stav prema američkoj intervenciji u Ukrajini. Ovaj hladni rat biće vođen na Crnom moru, zbog strateškog položaja Sevastopolja i energije, jer tuda prolaze gasovodi i naftovodi.

U tom slučaju Gruzija postaje važna, jer u slučaju nestabilnosti može da odseče Azerbejdžan i njihovu energiju od Evrope. Saveznici SAD u Istočnoj Evropi su Poljska, Rumunija i Turska. Granica između evropskog poluostrva i “hartlenda” ponovo je u plamenu. Što se tiče Bugarske, mislim da su je SAD otpisale kao saveznika”, izanaliziaro je Fridman.

Prema nejgovim rečima, Nemcima je u hladnom ratu bilo odlično, bili su sila, ali ne imperijalisti.

“Sada je za Nemce došlo vreme da rade ono u čemu su najgori, da balansiraju. Za SAD Nemačka je važna, jer bez nje i Austrije snabdevanje istočnog fronta postaje jako teško. Za Rusiju je bitna kao trgovinski partner. Nemci bi u ovom konfliktu trebalo što više da otežu”, smatra on uz opasku da će i Srbija biti umešana u ukrajinski konflikt, bilo da je neko gurne u to ili da se sama uključi.

Demokratija i energenti

Kao primer promena u ponašanju sila on je istakao i nedavnu večeru u čast Azerbejdžana koja je upriličena u Vašingtonu, na kojoj je iskusni demokratski kongresmen izjavio da na svetu postoje dve velike demokratije: američka i azerbejdžanska, što je izazvalo smeh kod publike s obzirom o kakvoj se demokratiji radi u Azerbejdžanu, što ne sprečava Amerikance da se potrude oko njihovih energenata.

Upravo su cene energenata, pre svega nafte i najveći rizik za Rusiju, smatra Fridman.

“Za Rusiju predstavlja problem što je zavisna od cene nafte koju ne može da kontroliše. Za Rusiju to je loša pozicija jer niko ne zna kako će se cene kretati, a oni nose najveći rizik. S druge strane, SAD su zbog toga sve više zainteresovane za Irak, Iran i Libiju”, zaključio je Fridman.

Međunarodno pravo i velike sile

Na panelu na kom se raspravljalo o ukrajinskoj krizi učestvovao je i američki ekonomista Džefri Saks, poznat po savetodavnim ulogama u istočnoevropskim zemljama na početku tranzicije devedestih godina prošlog veka. On je ocenio poziciju Srbije oko ukrajinske krize kao “mudru i primerenu”. Takođe je ukazao i na opasnost koja nastaje kada globalne sile selektivno poštuju međunarodno pravo.  Saks je istakao da nijedna od dve sile ne poštuje međunarodno pravo, što je opasno po svet, posebno po male države.

“Ne možemo da tumačimo međunarodno pravo kako hoćemo. Kada su SAD tražile da predsednik Sirije Basar al Asad ode s vlasti to je bilo kršenje međunarodnog prava. Ne može jedna država da diktira ko će biti na vlasti u drugoj. Isto tako je kršenje međunarodnog prava naoružavanje boraca na terenu. Na isti način i Rusija u Ukrajini krši međunarodno pravo”, naglasio je Saks. On je podsetio da se Moskva obavezala na poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine kada je Kijev prihvatio sporazum o nuklearnom razoružanju.
Saks, koji je bio savetnik bivšeg premijera SFR Jugoslavije Ante Markovića, ocenio je da treba ukinuti ekonomske granice, napraviti globalnu ekonomiju i poštovati međunarodno pravo. Takođe je kazao da prosperitet Rusije ne zavisi od potpisivanja sporazuma sa Kinom ili od Evroazijske unije, već od toga da bude deo globalne ekonomije i visokotehnološkog sveta.

cirsd saks

Džefri Saks

Ukrajina – rat ili mir
Prema rečima generalnog sekretara OEBS-a Lamberta Zanijera politički procesi kao i napredak regiona ka evropskoj integraciji doprineli su rešavanju praktičnih pitanja, koja imaju uticaja na šire političko pitanje. On je napomenuo da je put  komplikovan, ali da se međunarodna zajednica kreće dobrim putem. Ukrajina je, prema njegovim rečima, komplikovana agenda za međunarodnu zajednicu, ali ima prostora da se preusmeri proces i vrati se na politički put. 

cisrd zanijeri

Lamberto Zanijeri

Za Nataliju Naročnickaju, rusku političarku, istoričarku i diplomatu i predsednicu Fondacije za istorijsku perspektivu jedini način da Ukrajina opstane jeste federalizacija i decentralizacija vlasti, kao i da se obaveže na neutralnost.
“Jugoslavija je proživela slično što i Ukrajina”, ocenila je ona i navela primer Bosne i Hercegovine kao veštačke tvorevine u kojoj ljudi nisu mogli da žive zajedno bez prisile.
Zanimljivo je i njeno viđenje bivšeg ukrajinskog predsednika koji se u zapadnim medijima po pravilu predstavlja kao proruski orjentisan.
“Viktor Janukovič nikada nije razumeo rusku politiku i u Rusiji nije shvatan kao proruski”, istakla je Naročnickaja.
Ona je ocenila da je neosporno da je protest na trgu Majdan delimično bio spontan, ali se promenio u trenutku kada su Amerikanci odlučili da ga instrumentalizuju.

cisrd narocnickaja  

Natalija Naročnickaja

Naročnickaja je istakla da je Pandorina kutija, koja je otvorena sa Kosovom, neminovno dovela do posledica.
Mnogo oštrija prema Rusiji bila je unuka nekadašnjeg predsednika SSSR-a Nikite Hruščova Nina Hruščova, saradnik Instituta za svetsku politiku koja je navela da pritiskanjem Ukrajine Vladimir Putin gura svet u veliku opasnost i spreman je da ide do kraja.
“Rusija još uvek želi da bude viđena kao svetska sila, a ne samo kao regionalna”, ocenila je Hruščova.

nina hruscov

Nina Hruščov

“Zaboravljeni” Bliski istok
Tokom dana održan je panel i o Bliskom istoku, a zaključak panelista je da se čini da ovaj region više nikoga ne zanima. Na ovom panelu stručnjaci su ocenili da Sirija više i nije država, te da su Palestina i Izrael ostavljeni sami da se dogovore.

Izraelski političar i bivši vicepremijer Haim Ramon istakao je da će se izraelsko palestinski konflikt na kraju rešiti sa dve države i razmenom dva, tri odsto teritorija.

“Danas nikoga više ne zanima šta se tu dešava. Kada je u Egiptu na vlasti bio Mubarak za njih je odnos Izraela i Plaestine bio veliko pitanje, ali sada više nije. Za Saudijsku Arabiju je mnogo veća briga Iran. Svi znaju da će rešenje biti dve države. Palestinci pristaju na nešto na šta nisu pristajali ranije, na utvrđivanje granica i bezbednost. Pre 25 godina u Laburističkoj partiji u Izraelu svega dva, tri odsto je bilo za dvodržavno rešenje, a sada ih je preko 75 odsto, a slično je i u celom Izraelu. Izrael neće biti jedina sila na svetu koja je okupirala tri, četiri miliona ljudi”, rekao je Hamon dodajući da ako bude rešenje jedne države Izraela i Palestine to će biti kraj demokratske jevrejske države.

cisrd haim ramon

Haim Ramon

Mohamed Benaisa, bivši ministar spoljnih poslova Maroka i sadašnji gradonačelnik grada Asila, upozorio je da iako sada Bliski istok nije u fokusu, u kratkom roku - može eruptirati.

On je ukazao i na značaj Severne Afrike koja se uopšte ne spominje, mada u njoj živi 300 miliona Arapa i jedna trećina Afrike su Arapi.

cisrd mohamed benaisa

Mohamed Benaisa

“Za Arape, prva lekcija iz Prvog svetskog rata je da ne veruju Zapadi ni Istoku, jer je cela kolonijalna postavka došla posle rata. Svetom se raširila nova imperijalistička ideologija, boljševička u SSSR i kolonijalna na Zapadu. Period kolonizacije možda jeste označio gradnju infrastrukture, ali 1966. kada su Francuska i Španija napustile Maroko, nijedan fakultet nisu ostavile za sobom, a u španskom delu postojale su samo škole do četiri godine”, napomenuo je Benaisa.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...