Holivudski ratni film i vojna intervencija 21. avgusta 1968.

M. Lazarević, Prag

U okviru obeležavanja 45-godišnjiíce vojne intervencije Varšavskog pakta u tadašnjoj Čehoslovačkoj otkrivena neobična uloga koju je u tome igrao film „Most u Remagenu“ koji je upravo te, 1968. godine sniman u češkim Davlima
(ilustracija - plakat za film "Most na Remangenu" iz 1969.)

Priča koja sledi, o pretnji vojne invazije američke armije i nemačkog Bundesvera 1968. na Čehoslovačku, izazvaće verovatno smeh i čuđenja, kod mnogih i nevericu, izgleda kao da je iz špijunskih filmova o agentu 007, ali je istinita.

Holivud je odigrao slučajno i nehotice zanimljivu i važnu ulogu u zapletenoj špijunskoj igri sovjetske KGB koja je imala ne baš mali doprinos odluci Kremlja da prinudi Prag na poslušnost vojnom intrevencijom Varšavskog pakta, izvedenom  21. avgusta 1968.  Milioni filmskih gledalaca koji su 1969. i narednih godina gledali „Most u Remagenu“ Džona Giljermina (John Gullermin) nisu mogli ni slutiti kakvu je ulogu taj film imao u intervenciji u Čehoslovačkoj gde je, u češkom mestu Davli, snimljen upravo te 1968.

remangen film

Holivud i KGB: ko je koga prevario?

Još uvek nije, međutim, jasno da li se radilo o prepredenoj igri KGB radi „proizvodnje“ motiva za intervenciju ili o paničnom strahu Moskve.  (A možda je u pitanju i jedno i dugo...). U svakom slučaju, snimanje ovog ratnog filma u Češkoj je konačno shvaćeno i tako predstavljeno javnosti kao vešta kamuflaža za pripreme invazije američke armije i Bundesvera na Čehoslovačku.  

„Činjenica je da je Moskva iskoristila snimanje filma „Most u Remagenu“ kao još jedan propagandistički argument u pripremi za vojnu okupaciju Čehoslovačke“, komentariše istoričar Daniel Povolni (Povolny) iz praškog Instituta za dokumentaciju i istraživanje zločina komunizma. „Kada su to tada pročitali naši ljudi, većina se smejala tome jer u Češkoj nikakvih stranih tenkova, osim nekoliko starih, za snimanje ovog filma, nije bilo. Ali, u tu laž su verovali istočni Nemci, verovatno i Mađari a nikakve sumnje nisu imali Sovjeti“, dodao je on u izjavi Internet novinama Aktualne.cz.

Uzalud su, istovremeno, obaveštajci GRU (sovjetska vojna obavštejna služba) iz sovjetske vojne misije u Franfurtu javljali da američke trupe u blizini granica ČSSR ne pokazuju nikakavu neobičajenu aktivnost. A i komanda sovjetskih trupa u NDR verovala je više „drugim izvorima“ nego svojim špijunima... Izveštajima o prisutvu američkih vojnih jedinica u Čehoslovačkoj verovalo se toliko da se, prema već citiranom češkom istoričaru, nije moglo raditi ni o jednoj drugoj instituciji nego o KGB koja je za Kremlj „proizvodila“ i isporučivala ključne informacije. 

„KGB je sprovela široku dezinformacionu kampanju prema vlaastitoj državi da bi njen vrh uverila da je u Čehoslovačkoj u opasnom usponu kontrarevolucija, koju organizuje Zapad i priprema se da vojno okupira tu zemlju snagama američke armije i Bundesvera“, tvrdi Povolni. A argument za to im je sasvim nehotice dao Holivud...

Tadašnji šef KGB Jurij Andropov bio je tvrdo uveren da je „čehoslovačka kontrarevolucija“ organizovana na Zapadu pa su zato svi izveštaji, iz kojih je moglo proizići nešto drugo, bili prećutkivani ili frizirani tako da se slažu sa ovim uverenjem Andropova. Konačno, u to je poveravano i u CK KP SSSR...

„Mislim čak da su u takve informacije i oni sami hteli verovati jer su od malena bili vaspitavani da gaje jako nepoverenje prema Zapadu. Neki su možda sumnjali u argumente Andropova ali pošto je KGB stalno servirala svoje (dezi)informacije kao nesumnjivi fakt, konačno su i oni počeli verovati u to“, dodaje ovaj istoričar.

Možda ćemo za pet godina o ovoj stvari saznati nešto novo. Tada, tojest 2018, će se, prema ruskom zakonu o arhivi, po isteku 50 godina, omogućiti pristup celokupnoj dokuimentarnoj građi koja se tiče intervencije u Čehoslovačkoj. No, češki istoričari su dosta skeptični prema tome. Kažu da su izvorne informacije KGB sada u arhivi FSB tj Federalne službe bezbednosti pa su zato običnim smrtnicima nedostupne. A tako će, veruje se, i ostati bar još koju godinu posle 2018.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...