PRVI LET AEROPUTA

Jovo Simišić

Društvo za vazdušni saobraćaj - Aeroput zvanično je registrovano 7. juna 1927. godine, prvi avioni u Beograd su stigli početkom februara, a prva linija je otvorena 15. februara 1928. godine.

Posle dvonedeljnih priprema, nakon prispeća prvog aviona, francuskog dvokrilca "potez-29", koji je dobio ime "Beograd", uprava Aeroputa obavestila je Komandu vazduhoplovstva i domaću javnost da će prvi let obaviti na liniji Beograd–Zagreb, 15. februara 1928. u 8 časova. Trebalo je da prvi putnici za Zagreb budu novinari i snimatelji nekoliko beogradskih redakcija, a na povratku je bilo predviđeno da u avionu budu njihove kolege iz Hrvatske.


aero1
Fotografije: Arhiv Muzeja avijacije


U rano jutro, 15. februara, nebo nad Beogradom bilo je tmurno, povremeno je padala jaka kiša i pretila je opasnost da se let otkaže. Bez obzira na to, prvi putnici su se zajedno s posadom uputili prema aerodromu. Posle putovanja, najpre brodom, a potom automobilima, do Bežanijske kose, vreme se nešto poboljšalo. Iz uprave Aeroputa javljeno je da će "potez-29", s manjim zakašnjenjem, ipak poleteti prema Zagrebu. Usledila je mala svečanost, pozdravni govori i slikanje, i putnici su zauzeli svoja mesta u avionu.

Šef pilota "Aeroputa", g. Striževski, startuje motor. Bez uspeha. Iščekivanje pojačava tenziju pred dugo očekivani let. Motor nikako da se pokrene. Mehaničari užurbano sipaju gorivo, prebacuju pakete, prtljag i putnička sedišta u drugi, rezervni avion. Konačno, putnici su ponovo zauzeli svoja mesta i avion je u 9.05 časova poleteo put Zagreba. Tako je već na prvom letu zabeleženo i prvo kašnjenje - "iz tehničkih razloga".


jat2


"Točkovi razbacuju blato na sve strane", zapisao je o ovom događaju novinar Politike. "Dok se mi penjemo i naš avion naginje po spirali, čini nam se da se ne naginjemo mi, nego kao da se nakrivio ceo Beograd pa da hoće da se sruči u Savu." ... Njegov kolega iz "Vremena", zadovoljno se smestivši u svoju fotelju i skinuvši blagorodno šešir, nad Sabornom crkvom je uzviknuo: 'Kolosalno!'" ... "Avion je leteo stalno na visini od 500 do 600 metara, dalje se nije moglo zbog niskih oblaka. Čas ste u Bosni, čas u Slavoniji, sve bežeći od oblaka. Magla je bauk na putu, no srećom kratko traje, pa tako posle više od dva časa leta jasno se raspoznaju dva visoka oštra tornja zagrebačke katedrale. Još nekoliko trenutaka i mi letimo sami nad gradom, avion pravi jedan široki krug i ubrzo se spušta na aerodrom i dotiče zemlju, da je to jednostavno divota. Tačno je 11 sati i dvadeset i pet minuta."


jat3


Isti novinar zatim zapisuje da je na zagrebačkom aerodromu "Borongaj", pored predstavnika civilnih i vojnih vlasti, aeroplan dočekao veliki broj građana i nekoliko novinara. Posle Beograda, preko kojeg francusko-rumunska kompanija "Frankorumen" obavljala vazdušni saobraćaj još od 1923. godine, sada je i Zagreb uključen u mrežu vazdušnih linija. I zato puno aplauza i "slikanje za kinematograf".

Istoga dana, u popodnevnim časovima, grupa zagrebačkih novinara poletela je za Beograd. "Danas u 3.03 avion se vratio iz Zagreba vozeći sobom petoricu zagrebačkih novinara koji su hteli da prikažu da nisu ni gori ni manje kuražni od svojih beogradskih kolega", pisala je "Politika" na kraju izveštaja o ovom istorijskom danu za jugoslovensko vazduhoplovstvo.

U toku prve godine rada avioni "Aeroputa" leteli su između Beograda i Zagreba svakog dana izuzev nedelje, sve do novembra. Obavljeno je ukupno 411 letova i prevezena su 1322 putnika. I pored visoke tarife i mnogih predubeđenja o opasnostima putovanja avionom koja su vladala u javnosti, odziv putnika bio je preko očekivanja, tako da je procenat popunjenih mesta premašio 80 odsto. Ovi početni uspesi podstakli su Društvo da pristupi proširenju broja linija i nabavi još dva "poteza-29", čime je tokom 1929. flota povećana na ukupno šest aviona ovog tipa.

Strategija Aeroputa bila je da se iskoristi povoljan položaj Jugoslavije i preko nje poveže Srednja Evropa s basenom Egejskog mora. Zato je 1929. godine linija Beograd–Zagreb produžena preko Graca do Beča, a otvorena je i nova linija Beograd–Skoplje, koja je 1930. godine produžena do Soluna. Na ovim prvim međunarodnim linijama "Aeroput" je uspeo da ostvari pul sa austrijskim "Austroflugom" i kompanijom SIDNOM. To je omogućilo da se linije održavaju bez znatnijeg povećanja državnih dotacija. Program letenja bio je usaglašen i sa ostalim članicama Međunarodnog udruženja vazduhoplovnih društava (IATA), čiji je član "Aeroput" postao 1929. godine. Tako je let od Beograda do Londona mogao da se obavi u toku jednog dana, što je za tadašnje uslove predstavljalo znatan uspeh.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...