Oslanjamo se na domaće partnere

Zoran Knežević

Schneider Electric uvek nastupa sa lokalnim partnerima, jer je naša kompanija pre svega proizvođač opreme i inženjerskih rešenja U Srbiji postoje izuzetni inženjeri, kojima je samo potrebno obezbediti specijalizaciju i pružiti mogućnost da dođu u kontakt sa praksom. Podržavajući domaće partnerske kompanije omogućavamo im da se razvijaju i rastu, kaže Dragoljub Damljanović, direktor Schneider Electric Srbija za Balkanmagazin.

Jedna od najvećih svetskih kompanija u oblasti upravljanja energijom Schneider Electric u Srbiji ali i drugim tržištima nudi rešenja koja smanjuju potrošnju električne energije, tehnologiju i procese koji omogućavaju da se sa manje energije ostvari bolja produktivnost. Kroz partnerski odnos sa domaćim firmama, ulaganje u obrazovanje, podršku domaćoj proizvodnji softvera i sistema Schneider Electric je naročito poslednjih godina postao nosilac jednog novog pravca u srpskoj energetici. O aktulnim poslovima u Srbiji ali i planovima kompanije vezanim za buduće poslove u elektroenergetskom sektoru Srbije, poboljšanju energetske efikasnosti i razvoju obnovljivih izvora energije za Balkanmagazin govori Dragoljub Damljanović, direktor Schneider Electric Srbija.

Aktuelna je priča oko realizacije projekta Južni tok. Kakva je vaša procena dinamike gradnje ovog gasovoda, pre svega kroz Srbiju?

Problem je što Evropska unija ima stav da vlasnik gasa odnosno energenta ne može da bude u isto vreme i vlasnik distributivnog sistema. Oni su to dozvolili na primeru Severnog toka, ali za sada ne žele da to ponove na ovom projektu. To je problem između Rusije i EU koji oni moraju da reše. Što se Schneider Electric-a tiče, naš stav je da bi bilo veoma korisno da dođe do realizacije ovog projekta zbog prihoda koje bi Srbija ubirala i angažovanja mnogo lokalnih firmi prilikom izvođenja radova.

Koliko će i na koji način Schneider biti uključen u realizaciju projekta Južni tok?

Schneider Electric uvek nastupa sa lokalnim partnerima jer je naša kompanija pre svega proizvođač opreme i inženjerskih rešenja i, ukoliko budemo učestvovali na ovom projektu, nastupićemo zajedno sa našim lokalnim partnerima. Podržavajući domaće partnerske kompanije omogućavamo im da se razvijaju i rastu. Inače, Schneider Electric svuda u svetu funkcioniše tako što 90 odsto poslova radi preko partnera. Direktno radimo veoma retko i to isključivo sa velikim kompanijama na globalnom nivou, kada te firme na tome insistiraju. Taj sistem rada primenjujemo kako ne bi na lokalnim tržištima konkurisali svojim lokalnim partnerima. Što se Srbije tiče, ovde ima dovoljno sposobnih srpskih kompanija koje mogu da rešavaju probleme na terenu.

Uključeni ste i u Projekat JANAF. Koliko bi za vas bilo interesantno da se taj i projekat Južni tok ukrste i povežu?

Schneider Electric je opearater projekta Jadranskog naftovoda i realizacijom Južnog toka bi svakako došli u poziciju da budemo lideri u upravljanju energetskim sistemima u ovom delu Evrope, za šta imamo i znanje i iskustvo.

Dragoljub-Damljanovic

Koliko su srpske firme osposobljene da učestvuju u tako složenom projektu?

Softver Schneider Electric-a za upravljanje elektrodistributivnim sistemom koji su napravili srpski stručnjaci u Novom Sadu je najbolji softver koji se danas koristi u svetu. To je jako dobar spoj teorijskog iskustva koje su naši stručnjaci sakupili kroz rad u elektrenergetskom sektoru i softverskog znanja. Taj softver je kreirala grupa srpskih stručnjaka koja je od domaćih inžinjera sakupila najbolja znanja i pretočila ih u sistem koji je prodat svetu.

Pominjete odlične potencijale u znanju koje Srbija ima.

U Srbiji postoje izuzetni inženjeri, kojima je samo potrebno obezbediti specijalizaciju i pružiti mogućnost da dođu u kontakt sa praksom. Postoji tu i sociološki aspekt, jer se naši ljudi veoma brzo uklapaju u poslovno okruženje u kome se nađu. Takođe, ovdašnji ljudi solidno govore i jezike, tako da Srbija ima odličan mix dobre teorije istoka i praktičnosti zapada.

Schneider je u Srbiji osnovao i svoju obrazovnu instituciju?

Naš razvojni centar u Novom Sadu Schneider Electric DMS NS otvorio je odsek na Fakultetu tehničkih nauka, na kome školuju 40 studenata prema svojim standardima. Ti mladi ljudi u našem razvojnom centru imaju praksu i obezbeđen posao kada završe školovanje. Srbija je među najvećim zemljama po broju zaposlenih u Schneider Electric-u, a svake godine kompanija zapošljava 100 do 150 novih ljudi.

Imate li neku poruku mladima?

Posebno bih želeo da naglasim važnost obrazovanja i edukacije. To je odličan način da se, pre svega mladi ljudi, pozicioniraju i na ličnom a još važnije na poslovnom planu. Da razvijaju i unapređuju razne veštine i sposobnosti, da mladi ljudi ulažu u sebe, kako ne bi kasnije bili razočarani. Zato nam je kao kompaniji važno da promovišemo prave vrednosti.

Kako biste ocenili uslove poslovanja u Srbiji za firme iz vašeg sektora?

Nije lako nigde, ni u Evropi pa ni u Srbiji, jer su budžeti za investicije sve restriktivniji. I u takvoj situaciji Schneider Electric je imao dosta posla u proteklom periodu. Talas obnove energetskih izvora u Srbiji, koji je pokrenut pre izvesnog vremena, ukazuje nam da će i u buduće biti sve više posla. U Srbiji će se mnogo ulagati u termo i hidroenergetske kapacitete, ali i u distributivnu mrežu, koja sada ima velike gubitke. Problem u Srbiji obično su političke okolnosti, koje mogu da ukoče planirane investicije. To se pokazalo i ove godine, kada je EPS malo investirao, što se odrazilo i na obim poslovanja mnogih kompanija koje rade poslove vezane za obnovu elektroenergetskih kapaciteta.

Srbiju od početka sledeće godine očekuje otvaranje tržišta električne energije. Šta će to doneti novo u pratećoj industriji posebno u oblasti energetske efikasnosti?

Od nove godine nekoliko hiljada kompanija će kupovati struju na slobodnom tržištu i svima njima će struja biti skuplja nego što je sada plaćaju. Svi oni će imati potrebu da tačno znaju koliko troše i gde mogu da ostvare uštede. Mi im nudimo mogućnost da to urade veoma precizno, ali i rešenja pomoću kojih mogu da smanje gubitke i na taj način ostvare znatne uštede. Takođe, svim tim kompanijama, a na osnovu bogatog iskustva, koje imamo na različitim tržištima, možemo da ukažemo kako da pregovaraju sa dobavljačem energije, jer se i tu mogu napraviti značajne uštede. Znate, nije isto da li struju kupujete zimi kada je deficitarna ili onda kada je ima i više nego što je potrebno.

Koliko kompanije u Srbiji shvataju važnost primene principa energetske efikasnosti?

Dosta različito. Oni koji posluju kao delovi svetskih kompanija, pa tako imaju i znanja o tome, veoma vode računa o ekonomičnosti trošenja energije. Ostale kompanije, koje su poslovale samo na domaćem tržištu, dugo su koristile jeftinu struju, pa su bili i dosta opušteniji u njenom trošenju. Oni će, pre svega, imati problema u prilagođavanju novim uslovima tržišnog utroška energije, jer će morati da se naviknu da štede gde god mogu. Tu možemo mnogo da im pomognemo, jer imamo rešenja iz prakse.

Često se pominje da je struja u Srbiji jeftina. Da li je za sigurnost snabdevanja presudna samo njena krajnja cena ili je to ekonomičnost proizvodnje i distribucije? Posebno što pominjete velike gubitke u distributivnom sistemu.

Struja u Srbiji jeste najjeftinija u Evropi, a gubici u sistemu veliki. Pitanje efikasnosti sistema je pitanje za državu, koja je odlučujući činilac u kreiranju energetske politike. Suštinsko je pitanje je, koliko država želi da ulaže u energetski sektor, kao sektor koji može da joj obezbedi realan razvoj. A na smanjenju neefikasnosti proizvodnih i prenosnih kapaciteta sigurno može da se štedi.

Može li se nedostatak energetskih kapaciteta nadoknaditi ulaganjem u poboljšanje distributivnog sistema?

Gubici u distribuciji struje u Srbiji su netehnički i tehnički. Ako bi se poboljšala efikasnost sistema prenosa Srbija bi mogla da naporavi velike uštede, a sistem bi bio mnogo efikasniji.

Kakva mogućnosti za srpsku energetiku nude obnovljivi izvori energije?

Obnovljivi izvori postaju sve značajniji u strukturi proizvodnje energije u Srbiji, čime se prate evropske direktive o učešću ovog vida u ukupnoj proizvodnji energije. Ulaganje u obnovljive izvore i biomasu je veoma isplativo i u tome leži najveći potencjal. Mi smo već isporučili opremu za nekoliko mini hidroelektrana, pre svega u najnerazvijenijim delovima Srbije. Takve investicije poboljšavaju potencijal privrede svakog područja u kome se realizuju. U Vojvodini, na primer, postoje odlični potencijali za proizvodnju energije iz nusprodukata poljoprivredne proizvodnje i stočarstva. Usvajanje novog zakona o planiranju i izgradnji treba da omogući brže dobijanje dozvola za realizaciju ovakvih projekata.

Koliko je po vama moguće da raste srpsko tržište obnovljivih izvora energije? U kojim sektorima bi se moglo ulagati?

Proizvodnja obnovljivih izvora će rasti a, nadam se, biće i novih konvencionalnih izvora, kao što je još jedan blok u Kostolcu, HE Bistrica... Voleli bismo da se ulaže u efikasnost sistema, jer bi to moglo da donese uštede u vrednosti još jednog bloka termoelektrane.

Dobili ste i posao na izgradnji termo kapaciteta u Kostolcu. Da li je bilo teško dobiti posao?

Posao je uvek teško dobiti, ali je dobro kod termoelektrana što tu nemate problema sa jeftinom konkurencijom. Tu imate dve-tri firme koje mogu da konkurišu. Mi smo pravilnim izborom partnera dobili dosta poslova. Danas na termoelektranama ima dosta posla, a razlog zašto smo uspešni u tom segmentu je to što imamo lokalnu proizvodnju niskonaponskih postrojenja, koji su njima potrebna. Isti je slučaj i sa rafinerijama, gde sada treba da realizujemo jedan veliki posao.

Često se navodi da u dodeli poslova tenderi budu tehnički takvi da se zna za koga su pripremljeni?

U revitalizaciji energetskih postrojenja najveći poslovi su mašinski, dok na elektriku otpada samo 5 do 10 odsto, tako da je veoma malo tendera koji se raspisuju samo za taj deo. Zato smo gotovo uvek mi podizvođači onima koji rade građevinske i mašinske poslove. Ipak, pošto smo jako važni za uspešno funkcionisanje investitori veoma vode računa koga će angažovati da im radi te poslove. Uglavnom radimo a domaćim firmama Energoprojektom, Gošom, Elektrovatom, Elektrovoltom i, na to smo ponosni.

Pomenuli ste rafinerije. Gde se krećete na tom tržištu?

Imamo jako mnogo opreme koja je njima potrebna. Upravo smo, zajedno sa našim partnerom, sklopili jako veliki posao sa Gazpromom o merenju utroška energije u rafineriji Pančevo. Taj posao ćemo raditi sledećih nekoliko meseci. Inače, Gazprom je jedan od naših najvećih kupaca ove godine.

Koliko bi političke prilike mogle da utiču na buduće poslovanje?

Često takve stvari zakoče realizaciju nekih poslova, ali strateški poslovi retko trpe zbog toga. Nama je važna politička i finansijska stabilnost, jer su naše cene u dinarima, pa nam je važno da dinar bude stabilan. Kao veliki poslodavac imamo velika davanja u budžet. Zato je važno da se usvoji fleksibilniji radni zakon, jer će tada poslodavci radije zapošljavati nego što je sada slučaj. Svaka firma se veoma teško odlučuje da zapošljava.

Koliko je kod građana Srbije razvijena svest da je potrebno štedeti energiju?

Ta svest se polako menja. Porodice se jako dobro bave matematikom i lako se preorijentišu. Pitanje je, samo, koliko imaju kapitala da ulažu u energetsku efikasnost. Država tu može da pomogne preko komercijalnih banaka, da se ljudima daju povoljni krediti ili grantovi. Zato je dobro izmeriti potrošnju, kako bi se znalo gde se i kako može uštedeti. Tako se i svako ulaganje u izolaciju fasada, energetski efikasniju stolariju ili merače toplotne energije na grejnim telima svakako isplati, jer donosi uštede.

Na kraju smo kalendarske godine. Kako komentairšete ono što ste postigli 2013. godine a šta planirate u narednoj?

Kao najveći uspeh na poslovnomm planu tokom 2013. godine istakao bih nedavno otvaranje fabrike prefabrikovanih betonskih trafostanica kompanije ELNOS BL Beograd po licenci Schneider Electric-a, opremnaje novog data centra SBB-a, Poreske uprave Srbije, a tu su i Radijus vektor data centar i modernizacija Toplane Novi Beograd, Embassy Techzones IT park u Inđiji, projekat izgradnje fabrike BOSCH Wiper System u Pećincima, sa Elektrovojvodinom sarađujemo na uvođenju koncepta pametne infrastrukutne mreže – Smart Grid u Novom Sadu, pa kompletno opremanje hidroelektrane Đerdap 2….

Tokom ove godine Schneider Electric je započeo i dosta projekata u Crnoj Gori.

U osnovi strategije Schneider Electric-a, kada je u pitanju energetska efikasnost, nalazi se jednostavna ali moćna ideja: upotrebljavati (prirodne) resurse na efikasniji način, čime se, pored pozitivnog uticaja na poslovanje, ograničava i štetan uticaj na životnu sredinu.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...