BiH: Smanjen izvoz gvožđa i čelika

Autor:   BM

Industrija gvožđa i čelika i proizvodnja ovih materijala tokom godine je zbog pandemije virusa korona i smanjene potražnje na svetskom tržištu pretpela udarac u BiH. U prvih devet meseci ove godine izvoz gvožđa i čelika i proizvoda od gvožđa i čelika manji je za 19 odsto, dok je uvoz opao za 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu. (foto, Pixabay)

Proizvođači gvožđa i čelika, suočavaju se s brojnim izazovima u svom poslovanju, a do kraja trećeg kvartala beleži se i pad trgovanja ovim metalima. Situaciju otežava i to što je i bez uticaja korona virusa, samo nastavljen prošlogodišnji negativni trend u metalskoj industriji.

Zbog uvođenja kvota i za uvoz čelika u EU, uvođenja stopostotnih carina na robu koja se izvozi na Kosovo, kao i turbulencija na drugim tržištima, prošle godine je značajno smanjen izvoz gvožđa i čelika iz BiH. Istovremeno, izvoz obojenih metala je za prvih jedanaest meseci 2019. godine, u odnosu na isti period 2018. godine imao veliki pad od 32,7 posto, ali je uvoz beležio rast od 10,9 posto.

Kategorija gvožđa i čelika beleži veći pad kako u izvozu, tako i uvozu u odnosu na proizvode od gvožđa i čelika. To se objašnjava time što je razmena sirovina i repromaterijala većeg stepena dorade sporije padala u odnosu na primarne sirovine.

Adela Vukotić Terek, sekretarka Asocijacije metalske i elektro industrije Spoljnotrgovinske komore BiH, istakla je za "Nezavisne novine" da je u prvih devet meseci ove godine izvoz gvožđa i čelika i proizvoda od gvožđa i čelika manji za 19 odsto, dok je uvoz opao za 12 odsto, u odnosu na prethodnu godinu.

Ističe da je u prvih devet meseci ove godine obim spoljnotrgovinske razmene u kategoriji gvožđa i čelika smanjen i to na skoro svim vodećim izvoznim tržištima, u Srbiji 27 odsto, Crnoj Gori 37, Turskoj 29 i Hrvatskoj 22 odsto, dok je rast izvoza na tržište Rumunije devet odsto.

"U prošloj godini izvoz gvožđa i čelika i proizvoda od gvožđa i čelika je iznosio 1,36 milijarde, a uvoz 1,12 milijarde KM. Pandemija je negativno uticala na obim razmene, posebno u periodu lockdowna u martu i aprilu. Ova grana industrije se suočava i s drugim problemima, što se pre svega odnosi na kvote i carine koje su nametnuli EU i SAD na određene proizvode. Iako je izvoz ostao stabilan, pritisak od strane određenih zemalja na BiH tržište je veliki u vidu nižih cena i kvaliteta koji zbog neusvojenih direktiva i tehničkih propisa, kao i nedostatka prateće infrastrukture kvaliteta i pravi velike distorzije na našem tržištu", objasnila je Vukotić Terekova.

Mladen Jelača, direktor "ArcelorMittala" u Prijedoru, rekao je da je zbog smanjene potražnje čelika i rude gvožđa na svetskom tržištu, proizvodnja u ovoj kompaniji u toku ove godine manja za 10 odsto.

"Mislimo da ćemo završiti ovu godinu sa proizvedenih 1.400.000 tona rude gvožđa, što je za 10 odsto manje od planiranih 1.550.000 tona, kakava je bio plan preduzeća. Smanjenje proizvodnje je u toku ove godine bilo u drugom kvartalu, kada je uticaj virusa korona bio najizraženiji za tržište čelika", naveo je Jelača.

Prema njegovim rečima, stanje je sada stabilnije i povoljnije, tako da sada nema odstupanja od planirane proizvodnje i mesečnih planova.

On napominje da je uzrok smanjene proizvodnje smanjeni zahtev Železare u Zenici, zbog toga što ona na tržištu nije mogla da proda sve to što je proizvodeno. To je  i razlog što je u Prijedoru došlo do smanjivanja proizvodnje rude gvožđa u rudniku, uz snabdevanje Železare u Zenici.

Izvor: Nezavisne novine


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...