Split dobija naftni terminal

BM

U splitskoj Severnoj luci gradiće se naftni terminal, osmi na hrvatskoj obali Jadranskog mora, za prihvat tankera i transport nafte železnicom i kamionima.

Luka Split priprema gradnju naftnog terminala za prihvat tankera i transport nafte železnicom i kamionima u unutrašnjost. Reč je o terminalu s četiri skladišta ukupnog kapaciteta 56.000 kubnih metara u splitskoj Severnoj luci i o osmom takvom postrojenju na hrvatskoj strani Jadrana, računajući i Inine terminale u Bakru i Solinu, koji služe samo za nene potrebe, piše Slobodna Dalmacija.

“Radi se infrastrukturnom projektu od strateškog značenja i ulaganju u visokoprofitabilnu dugotrajnu imovinu niskog profila, rizika koja bi za lokalnu i ukupnu zajednicu, kao i za samu Luku d.d. Split, bila od izuzetnog značenja u smislu novog poslovnog izazova i proširenja obima poslovanja, novih kvalitetnih radnih mesta i dodatnih stabilnih izvora prihoda”, kaže Jerko Bačić, direktor Luke Split.

Trenutno se u luci, navodi Bačić, usklađuju poslovni planovi, izrađuju procene poslovnog plana prihoda i dobiti s procenom rizika tokom izgradnje terminala naftnih derivata, a razrađuje se i struktura projekta.

Pitanje isplativosti

Na pitanje kada bi mogla početi gradnja terminala, Bačić odgovara kako je razdoblje za izgradnju ovakvog objekta otprilike dve godine od izdavanja svih potrebnih potvrda i dozvola od nadležnih tela.

“Prve procene investicije kreću se od 150 do 200 miliona kuna. No, u ovom trenutku u mogućnosti smo izneti samo ove okvirne financijske podatke o visini i proceni ulaganja”, navodi direktor Luke Split.

Tako bi, uz najveći i široj javnosti najpoznatiji terminal Jadranskog naftovoda u Omišlju na Krku, kao i dva terminala u zadarskoj luci Gaženici i u Pločama, na hrvatskoj obali trebao nići šesti komercijalni naftni terminal. Kada se, osim terminala za Inine potrebe, nabrojenima doda i najveći terminal na Jadranu, u slovenskom Kopru, i terminal u luci Bar u Crnoj Gori, logičnim se nameće pitanje ima li za sve njih posla, odnosno ide li Luka Split u isplativu investiciju.

“Sproveli smo sveobuhvatnu i strukturiranu studiju opravdanosti ulaganja, iz koje je vidljivo da na ovom području trenutni kapaciteti suvremenih terminala naftnih derivata nisu dovoljni”, ističe Jerko Bačić.

U prilog proceni direktora Luke Split idu i razmišljanja sugovornika Slobodn Dalmacije, dobro upućenog u ovaj segment naftnog biznisa, koji je zbog prirode posla kojim se bavi ponudio neslužbeni komentar najavljene investicije u Luci Split.

“Osim Ininih terminala u Bakru i u Solinu, još neki terminali ili najveći dio kapaciteta u njima zapravo nisu otvoreni za druge kompanije. Isto tako, deo skladišta u terminalima nije u funkciji, tako da ima rezona širiti kapacitete i ponudu za prihvat i skladištenje nafte”, kaže ovaj sugovornik.

Da je, dodaje, investitor u Luci Split država, bilo bi razloga za suzdržanost u pogledu opravdanosti izgradnje još jednog naftnog terminala.

“Kako se u Luci Split radi o privatnom kapitalu i ulaganju u komercijalni terminal, treba verovati da postoji ekonomska logika iza celog projekta”, zaključuje sugovornik.

Vlasnička struktura

Spomenuti privatni vlasnici Luke Split su tvrtke Marine Consulting & Insurance i Gors savetovanja, koje zajedno drže gotovo 83 odsto vlasništva, a preostale denice Luke ima Grad Split. Splitska luka prošla je poslednjih dvadeset godina više vlasničkih promena, počevši od 2007. godine, kada ju je kupio ruski biznismen Dmitrij Železnjak.

Nakon propasti s pokušajem proizvodnje votke u okolici Imotskog, Železnjak se prošle godine povukao i iz Luke Split, prodavši je splitskom poduzetniku Igoru Mihajlovu, koji je donedavno bio i direktor Luke Split.

Prednost Severne luke u odnosu na zamišljeni naftni terminal sastoji se u već postojećem privezu za prijam tankera maksimalnog kapaciteta 40.000 tona. U elaboratu procene uticaja na okolinu budućeg terminala, koji je Luka Split nedavno dostavila na ocenu Ministarstvu privrede i održivog razvoja, navodi se da će izgraditi cevovod od prijama tankera do skladišta u dužini od 650 metara. Privez bi, prema istom izvoru, služio i za punjenje megajahti naftnim derivatima.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...