Srbija pred velikim energetskim izazovom

BM

Srbija mora pažljivo da prati situaciju u Evropi i svetu, jer se promene strahovito brzo dešavaju. Potrebno je napraviti realan presek svojih potencijala, sposobnosti različitih industrija.

Svetske potrebe za električnom energijom dupliraće se u narednih 40 godina. Vodeći računa o svojoj energetskoj bezbednosti, Srbija ne bi trebalo da se odriče prioriteta koji ugalj i termoelektrane imaju u proizvodnji električne energije, jedan je od zaključaka panel-diskusije Izazovi energetske održivosti, koja je održana 19. juna u okviru Dana energije – Srbija 2017, povodom obeležavanja Evropske nedelje održivog razvoja.

Prema obavezama u okviru Energetske zajednice i prema odredbama Pariskog sporazuma, naša zemlja mora da poveća udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji i potrošnji. Stručnjaci to jednoglasno podržavaju, jer je neophodno da se obezbedi diverzitet izvora energije radi izvesnije održivosti. Međutim, upozoravaju da Srbija mora pažljivo da prati situaciju u Evropi i svetu jer se promene strahovito brzo dešavaju, piše EPS Energija.

„Energetski sektor karakteriše stalno usložnjavanje poslovnog ambijenta. Postao je veliki izazov da se obezbede uslovi za održivost, i ekološku i ekonomsku. O tome najbolje govori podatak da je pet najvećih evropskih energetskih kompanija imalo u poslednjih pet godina konstantan pad kreditnog rejtinga, kao rezultat inertnosti energetike kao biznisa. Ona nije atraktivna investitorima i bankama, jer gubi predvidivost, promene su stalne i sve se preispituje. S druge strane, u energetici nema investicija koje se brzo završavaju i isplaćuju na kratak rok, pa je upravo stabilnost i predvidivost tržišta neophodan uslov za te, „dugoročne“ investicije“, istakao je Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora za strategiju, poslovni razvoj i regulatorne odnose JP Elektroprivreda Srbije.

Srbija treba da bude obazriva i kada je reč o uključivanju drugih obnovljivih izvora u povećanje svoje ukupne proizvodnje. Oni ne mogu da imaju podsticaje koje su imali u Evropi u početku, budući da su zapadne zemlje davale velike podsticaje da bi razvile tehnologiju. Srbija nema taj kapacitet.

„Veoma je interesantno paralelno pratiti ono što se događa u Srbiji, analizirati šta je ono što mi kratkoročno možemo da učinimo, a drugo, to moramo da činimo jer pratimo šta su predviđanja za narednih 40 godina. Moramo i da pazimo da ne napravimo greške koje su drugi učinili. Nemamo ni vremena ni novca da te greške plaćamo“, upozorava Mladen Simović, direktor Energoprojekt Entela.

Regionalna saradnja može da pruži neke odgovore. Slovenija je nekoliko godina ispred Srbije, ali imaju reči upozorenja.

„Slovenija godišnje potroši 350 miliona evra za subvencionisanje OIE. To su ugovori na po 15 godina, pa vi izračunajte koliko nas to košta, koliko ćemo platiti za tehnologije koje nismo mi razvili“, poručio je Filip Kokalj sa Univerziteta u Mariboru.

Drugačije je kada država subvencioniše svoje proizvođače i svoju tehnologiju, koju kasnije može da prodaje drugima. Potrebno je napraviti realan presek svojih potencijala, sposobnosti različitih industrija. U stručnoj i široj javnosti često se pominje da Srbija ima neki potencijal i da to treba da iskoristi, projekti se započnu i na kraju – ne ostvare.

„Mi najčešće uzimamo u obzir tzv. teoretski potencijal. Ali on nije jedini, tu su i tehnički, ekonomski, društveno-opravdani itd. Kada se sve to svede, taj početni potencijal ispadne mnogo manji nego na početku. Tako se sada govori o biomasi, ali tu ne treba imati iluzije. Čak i kada bismo iskoristili 100 odsto kapaciteta, što je nemoguće, opet ne bismo imali toliko dobru isplativost, jer proizvodnja biomase podrazumeva mnoge druge troškove prilikom tretmana“, dodao je Simović.

Učesnici diskusije saglasni su da je neophodno veće uključivanje struke u proces donošenja odluka. Primećeno je ipak da oni koji odlučuju često pitaju stručnjake, ali ih retko kada poslušaju. Problem predstavlja i različito postupanje različitih industrija.

Društvo termičara Srbije i Energoprojekt Entel a. d. tradicionalno organizuju Dan energije – Srbija u okviru Evropske nedelje održivog razvoja. Cilj manifestacije DES 2017. bio je da prikaže mogućnosti Srbije za održivo snabdevanje energijom preko sopstvenih iskustava i iskustava zemalja EU u sprovođenju evropske regulative u Republici Srbiji.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...