NIS prvi na listi TOP 300 – EPS drugi

Tanjug

NIS je prvi na listi najuspešnijih preduzeća za 2013. prema publikaciji TOP 300 koju je danas predstavio nedeljnik NIN u saradnji sa Agencijom za privredne registre. Sledi EPS, koji je u prošloj godini ostvario neto dobitak od 19,1 milijardu dinara i tako anulirao gubitak iz 2012. godine, kada je imao minus od 12,3 milijarde.

Naftna industrija Srbije je najprofitabilnija kompanija u 2013. sa neto profitom od 48,3 milijarde dinara čime se plasirala na prvo mesto edicije Top 300 najvećih kompanija u Srbiji koju ju je danas predstavio nedeljnik NIN. Drugo mesto po listi sa ostvarenom najvećom neto dobiti pripalo je Elektroprivredi Srbije čija je dobit lane bila 19,1 milijardu dinara.

Uspeh EPS-a je utoliko veći, budući da je u 2012.godni zabeležio neto gubitak od 12,3 milijarde dinara.

Treće mesto na listi, koju je NIN uradio u saradnji sa Agencijom za privredne registre (APR), pripalo je domaćem operateru Telekom Srbija sa 15, 7 milijardi dinara, dok je Telenor zabeležio dobit od 11,1 milijardu dinara, a PTT Srbija 9,3 milijarde dinara.

Sudeći prema poslovnim prihodima, lista je neznatno drugačija, ali je prvi ponovo NIS sa 249,47 milijardi dinara ostvarenih poslovnih prihoda. Sledi FIAT sa 171,6 milijardi dinara, pa EPS sa 152,38 milijardi dinara poslovnih prihoda.

Četvrti na listi najvećih poslovnih prihoda nalazi se Telekom Srbija sa 86,51 milijarda dinara, dok peto mesto zauzimo EPS Snadbevanje 82,31 milijardi dinara.

Gledajući poslovne prihode, u šest od 10 najvećih kompanija, prihodi su u 2013. veći nego u 2012.godini. Rekorder po rastu prihoda je FIAT koji je zabeležio rast od 320 odsto u odnosu na 2012.godinu, dok drugo mesto sa rastom od 15 odsto drži EPS.

Veće prihode od 13 odsto zabeležio je NIS, a prihode su u istom periodu povećalii Tarket, IDEA i Telenor.

Iako je Srbijagas u prvih deset kompanija po ostvarenim poslovnim prihodima u 2013.godini, ti prihodi su u odnosu na prethodnu godinu ipak smanjeni za 7,4odsto, dok je neto gubitak povećan na 50,8 milijardi dinara.

Kompanija Farmakom biznismena Miroslava Bogićevića zabeležila je prošle goidne pad prihoda za 64 odsto, dok je neto gubitak iznosio 9,5 milijardi dinara.

Na NIN-ovoj listi kompanija, a koja je predstavljena u PKS, poslovne prihode u prošloj godini ostvarili su i Delta holding, Industrija mesa Matijević, ali je taj prihod ipak manji nego prethodnih godina.

Direktor APR-a Zvonko Obradović navodi da privreda Srbije izgleda tako što se već sedam godina pojavljuje 330.000 privrednih subjekata, istih ili sličnih.

On je naveo da je u 2003. u Srbiji poslovalo 27.758 firmi bez zaposlenih, što je udeo od 27,9 odsto, a sada ih, prema poslednjim podacima APR ima 26.248, sa udelom od 27,8 odsto.

Obradović se osvrnuo i na juče objavljenu listu Svetske banke "Duing biznis" gde, kako je rekao, ne sijamo previše u nekim stavkama, ali je takođe ukazao da i u tom izveštaju postoje tehnicke greške.

"Države moraju da lobiraju da se ta slika popravi i da se ambijent poslovni unapredi", rekao je on.

Po nekim stavkama smo se pomerili na listi, po nekim nismo, kako kaže, ali sve zemlje sprovode reforme, pa se to menja. Možda, dodaje, ova vlada nije mogla da uradi više, budući da je formirana u maju, a podaci za ovu listu se zaključuju u junu.

"Ipak, ima i u tom izveštaju nepreciznosti. Recimo, tamo stoji da se kod nas plaća taksa na matični broj, a to smo ukinuli", rekao je Obradović.

Vršilac dužnosti predsednika Privredne komore Srbije Miroslav Miletić rekao je da je 300 najvećih kompanija generišu 28 odsto zaposlenih u Srbiji i oko 34 odsto ukupnih prihoda.

On je podsetio da u Evropskoj uniji isto kao i u Srbiji u ukupnoj privredi ogromnu većinu čine mala i srednja preduzeća, ali u EU ona čine 75 do 80 bruto domaćeg proizvoda, dok je to kod nas upola manje.

Vlasnik kompanije Amasis Miroljub Aleksić kazao je da su firme u okviru njegove grupe u 2013. zabeležile rast od 20 do 40 odsto, ali je ipak zabrinut za ono što bi moglo da se dogovi u ovoj i sledećoj godini.

"Srbija će teško izaći iz recesije, ali postoji nada da se neke stvari mogu unaprediti. To će najviše zavisiti od odlucnosti Vlade da preduzme radikalne mere u stablilizaciji privrede i srpske ekonomije", kaže Aleksić.

Prema njegovim rečima, jedna od ključnih tačaka je borba protiv sive ekonomije, a najbolji način da se to uradi je, kako kaže,da se kontrolišu veliki sistemi i granični prelazi. Ukoliko se to reši, poručuje on, državna kasa bi po tom osnovu imala prihod od dve milijarde evra.

"Stavite inspekciju na ulaz i izlaz iz neke fabrike i videćete šta i koliko ide. Tvrdim da je 25 odsto protoka robe u sivim tokovima. Ako rešite taj problem u velikim sistemima, nećete ga imati u malim, jer mali neće imati gde da kupuju robu na crno," navodi on.

Direktor javnog preduzeća PTT Milan Krkobabić rekao je da je kompanija kojom rukovodi uspela da od 2011. godine do 2013. duplira dobit - 11 miliona evra na 26 miliona evra.

Zahvaljujući uspešnom poslovanju, rekao je on, zaposleni u tom preduzeću dobili su novčanu stimulaciju koja, kaže, nije 13. plata, već njihova participacija u uspehu firme.

Krkobabić je rekao i da je odluka vlade bila da 70 odsto dobiti ide u budžet, ali je to preduzeće državi dalo 75 odsto dobiti.

On je rekao i da PTT nije monopolista kako ga često nazivaju i da to preduzeće još kako ima konkurenciju. Kada je reč o finansijskim transakcijama, kaže on, sve banke su konkurenti.

"Nedopustivo je da tržišno orijentisana preduzeća posluju s gubitkom. To znači da su oni privredno neodgovorni", rekao je Krkobabić i naveo da su neka javna preduzeća autodestruktivna.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...