RAST POTROŠNJE I MANJA PONUDA PŠENICE
Prema najnovijem izveštaju američkog Ministarstva poljoprivrede, trenutna procena ukupne svetske proizvodnje pšenice u 2010. godini je na nivou od 682,6 miliona tona (u poređenju sa 683,7 miliona tona godinu dana ranije) a procena za 2011. godinu je 645,8 miliona tona
Na svetskom tržištu pšenice prisutan je konstantan rast cena kao posledica smanjene ponude (proizvodnje) i sve dinamičnnijeg rasta tražnje (potrošnje). Istovremeno, u uslovima manje ponude smanjuju se i zalihe, posebno u većini zemalja koje su tradicionalne izvoznice pšenice. Rusija se još suočava sa administrativnom zabranom izvoza pšenice. Međutim, u ovoj zemlji se već sad razmišlja da se uvede zabrana izvoza i posle ovogodišnje žetve, za koju se ne zna kakva će biti. Rastu cene pšenice svuda u svetu, a pored kvantitativnih ograničenja, tome doprinosi i manja ponuda kvalitetne pšenice namenjene za pripremu testa (hleba i peciva) u ishrani stanovništva. Smanjen kvalitet pšenice posebno je izražen u Nemačkoj, Kanadi i Australiji, zemljama koje se smatraju među većim žitnicama u svetu. Istovremeno, rast cene pšenice uzrokuju i ostali faktori koji su iz domena postojeće globalne poljoprivredne politike i aktuelnih kretanja na globalnom tržištu.
Grafikon 1
Raste razlika između ponude i tražnje na globalnom tržištu pšenice
Izvor: FAS/USDA Office of Global Analysis, December 2010
"Nepovoljna kretanja na sveskom tržištu odražavaju se rastom cene pšenice svih klasa i tipova, posebno u poslednjoj dekadi novembra i u decembru 2010. godini. Rastu cene pšenice na globalnom planu doprinele su i informacije o obilnim kišama i poplavama u regionu istočne Australije, što dodatno doprinosi smanjenju ponude i padu kvaliteta pšenice. Aktuelna tražnja na globalnom tržištu i dalje se procenjuje stabilnom. Cene tvrde crvene jare pšenice (referentne) veće su za 24 dolara po toni i trenutno se kotiraju 438 dolara za tonu, a tvrda crvena ozima pšenica je imala rast cene za 13 dolara po toni i njena kotacija trenutno iznosi 324 dolara za tonu. Meki tipovi pšenice su imali nešto umereniji rast: meka bela pšenica je ostvarila rast cene za pet dolara po toni i ona trenutno iznosi 300 doalra za tonu, dok se meka crvena ozima pšenica sa rastom cene od 23 dolara po toni trenutno kotira 323 dolara za tonu’’, kaže saradnik u Privrednoj komori Srbije Vojislav Stanković.
Kretanja na svetskom tržištu pšenice, posebno rast cene, uticala su da se smanje ili povećaju procene pojedinih zemalja u izvozu:
- Argentina je smanjila izvoznu ponudu za milion tona i ona se trenutno procenjuje na 14,5 miliona tona;
- Kanada je smanjila izvoznu ponudu zbog lošeg kvaliteta pšenice za 500.000 tona i ona se trenutno procenjuje na 17 miliona tona;
- Kina je prepolovila izvoznu ponudu na milion tona u nadi da vlada neće uvesti dodatna opterećenja na izvoz pšenice ;
- Iran je povećao izvoznu ponudu za milion tona zbog atraktivne cene na svetskom tržištu;
- Brazil, suočen sa rastom tražnje na domaćem tržištu, smanjio je svoju izvoznu ponudu pšenice za 300.000 tona i ona trenutno iznosi 6,2 miliona tona;
- EU-27 je smanjila uvoznu tražnju za 500.000 tona zbog, kako se navodi, aktuelne sutuacije na svetskom tržištu pšenice, i ona se trenutno procenjuje na pet miliona tona
Pšenica-svetska proizvodnja, potrošnja i zalihe (u hiljadama tona)
2006/07 |
2007/08 |
2008/09 |
2009/10 |
2010/11decembar | |
PROIZVODNjA | |||||
Argentina |
16.300 |
18.600 |
10.100 |
10.500 |
13.500 |
Australija |
10.822 |
13.569 |
21.420 |
22.500 |
25.500 |
SAD |
49.217 |
55.821 |
68.016 |
60.366 |
60.103 |
Brazil |
2.234 |
3.825 |
5.880 |
5.026 |
5.500 |
Kanada |
25.265 |
20.054 |
28.611 |
26.848 |
23.167 |
Kina |
108.466 |
109.298 |
112.464 |
115.120 |
114.500 |
Egipat |
8.274 |
8.275 |
7.977 |
8.523 |
8.600 |
EU-27 |
124.870 |
120.133 |
151.114 |
138.064 |
136.228 |
Indija |
69.350 |
75.810 |
78.570 |
80.680 |
80.710 |
Iran |
14.500 |
15.000 |
10.000 |
12.000 |
14.400 |
Kazakstan |
13.450 |
16.450 |
12.550 |
17.000 |
11.000 |
Pakistan |
21.277 |
23.295 |
20.959 |
24.033 |
23.900 |
Rusija |
44.900 |
49.400 |
63.700 |
61.700 |
41.500 |
Turska |
17.500 |
15.500 |
16.800 |
18.450 |
17.000 |
Ukrajina |
14.000 |
13.900 |
25.900 |
20.900 |
17.000 |
Uzbekistan |
5.850 |
6.200 |
6.000 |
6.200 |
6.500 |
Ostali |
49.830 |
46.055 |
43.198 |
54.789 |
47.205 |
UKUPNO |
596.105 |
611.185 |
683.259 |
682.699 |
646.513 |
POTROŠNjA | |||||
Alžir |
7.850 |
8.050 |
8.300 |
8.550 |
8.750 |
Australija |
7.600 |
6.500 |
6.850 |
6.755 |
7.975 |
SAD |
30.940 |
28.614 |
34.293 |
30.932 |
32.278 |
Kanada |
8.986 |
6.787 |
8.036 |
6.955 |
8.750 |
Brazil |
10.300 |
10.300 |
10.700 |
10.800 |
10.800 |
Kina |
102.000 |
106.000 |
105.500 |
107.000 |
108.800 |
Egipat |
15.300 |
15.800 |
17.200 |
17.900 |
18.400 |
EU-27 |
125.500 |
116.536 |
127.500 |
125.500 |
123.500 |
Indija |
73.477 |
76.423 |
70.924 |
78.210 |
82.435 |
Iran |
15.300 |
15.500 |
15.900 |
16.100 |
16.400 |
Maroko |
7.200 |
7.225 |
7.450 |
8.000 |
8.300 |
Pakistan |
21.700 |
22.400 |
22.800 |
23.200 |
24.200 |
Rusija |
36.400 |
37.650 |
38.900 |
42.000 |
47.500 |
Turska |
16.650 |
16.800 |
16.900 |
17.100 |
17.200 |
Ukrajina |
11.700 |
12.300 |
11.900 |
12.300 |
11.600 |
Uzbekistan |
6.500 |
6.800 |
7.050 |
7.350 |
7.450 |
Ostali |
120.889 |
119.595 |
125.424 |
131.886 |
129.408 |
UKUPNO |
615.572 |
616.757 |
641.754 |
651.615 |
666.468 |
PRELAZNE ZALIHE | |||||
SAD |
12.414 |
8.323 |
17.867 |
26.552 |
23.352 |
Kanada |
6.865 |
4.406 |
6.556 |
7.820 |
5.637 |
Kina |
38.450 |
38.963 |
45.685 |
54.314 |
60.014 |
Egipat |
4.144 |
4.294 |
4.961 |
5.732 |
5.722 |
EU-27 |
14.075 |
12.343 |
18.379 |
14.369 |
11.611 |
Indija |
4.500 |
5.800 |
13.430 |
16.100 |
14.475 |
Sirija |
4.033 |
3.574 |
2.713 |
3.849 |
4.049 |
Ostali |
41.708 |
43.264 |
52.561 |
62.323 |
45.133 |
UKUPNO |
130.244 |
124.672 |
166.185 |
196.679 |
176.724 |
Izvor: FAS/USDA Office of Global Analysis, December 2010
Tabela 2
Pšenica-svetska trgovina
(u hiljadama tona, komercijalna sezona jul/jun)
2006/07 |
2007/08 |
2008/09 |
2009/10 |
2010/11decembar | |
IZVOZ | |||||
SAD |
25.041 |
34.328 |
27.291 |
24.175 |
34.000 |
Argentina |
12.231 |
10.246 |
8.627 |
5.172 |
8.000 |
Australija |
11.241 |
7.449 |
13.452 |
13.744 |
14.500 |
Kanada |
19.278 |
16.651 |
18.583 |
18.974 |
17.000 |
Kina |
2.783 |
2.835 |
723 |
892 |
1.000 |
EU-27 |
13.816 |
12.271 |
25.318 |
22.117 |
22.000 |
Kazakstan |
8.089 |
8.181 |
5.701 |
7.871 |
6.000 |
Iran |
50 |
35 |
60 |
100 |
1.000 |
Rusija |
10.584 |
12.552 |
18.393 |
18.556 |
4.000 |
Turska |
2.200 |
1.763 |
2.342 |
4.3274 |
3.000 |
Ukrajina |
3.366 |
1.236 |
13.037 |
9.337 |
6.000 |
Ostali |
6.920 |
9.363 |
9.780 |
9.072 |
8.557 |
UKUPNO |
115.634 |
116.425 |
143.201 |
134.284 |
125.057 |
UVOZ | |||||
Avganistan |
1.400 |
2.300 |
3.800 |
2.500 |
2.300 |
Alžir |
4.874 |
5.904 |
6.359 |
5.167 |
5.300 |
Bangladeš |
1.731 |
1.555 |
2.882 |
3.331 |
2.500 |
Brazil |
7.743 |
7.076 |
6.762 |
6.667 |
6.200 |
Egipat |
7.300 |
7.700 |
9.900 |
10.300 |
9.800 |
EU-27 |
5.137 |
6.942 |
7.740 |
5.480 |
5.000 |
Indonezija |
5.596 |
5.224 |
5.423 |
5.364 |
5.300 |
Irak |
2.892 |
3.414 |
3.869 |
3.907 |
3.600 |
Izrael |
1.494 |
1.187 |
2.064 |
1.862 |
1.500 |
Japan |
5.747 |
5.701 |
5.156 |
4.470 |
5.200 |
J.Koreja |
3.439 |
3.092 |
3.371 |
2.091 |
3.600 |
Libija |
994 |
1.575 |
1.688 |
1.900 |
1.800 |
Meksiko |
3.610 |
3.136 |
3.341 |
3.196 |
3.300 |
Maroko |
1.802 |
4.192 |
3.759 |
2.304 |
3.600 |
Nigerija |
3.265 |
2.677 |
3.550 |
4.079 |
4.000 |
Peru |
1.367 |
1.452 |
1.385 |
1.703 |
1.600 |
Rusija |
928 |
440 |
203 |
164 |
2.000 |
Filipini |
2.754 |
2.266 |
3.201 |
3.185 |
2.800 |
Saudijska Arabija |
91 |
48 |
1.400 |
1.910 |
2.000 |
J.Afrika |
885 |
1.333 |
1.472 |
1.358 |
1.600 |
Sudan |
1.323 |
1.060 |
1.712 |
1.902 |
1.600 |
Sirija |
200 |
200 |
1.700 |
1.886 |
1.500 |
Tunis |
1.433 |
2.372 |
1.772 |
1.534 |
1.800 |
Turska |
1.778 |
2.192 |
3.577 |
3.192 |
2.500 |
Jemen |
2.440 |
2.000 |
2.919 |
2.602 |
2.300 |
SAD |
3.394 |
3.012 |
3.460 |
3.180 |
2.950 |
Ostali |
39.512 |
35.856 |
47.885 |
42.739 |
36.660 |
UKUPNO |
115.634 |
116.425 |
143.201 |
134.284 |
125.057 |
Izvor: FAS/USDA Office of Global Analysis, December 2010
Proizvodnja i zalihe
Prema najnovijem izveštaju američkog Ministarstva poljoprivede, trenutna procena ukupne svetske proizvodnje pšenice u 2010. godini je na nivou od 682,6 miliona tona (u poređenju sa 683,7 miliona tona godinu dana ranije). Procena svetske proizvodnje pšenice za 2011. godinu trenutno je na niovu od 645,8 miliona tona. Tome doprinosi prognoza o povećanju proizvodnje pšenice u Argentini (za 0,5 mioliona tona pa će biti ukupno 14 miliona tona), Brazilu (za 0,4 miliona tona pa se očekuje prinos od 5,9 miliona tona) i EU – 27 (više od 0,3 miliona tona pa će ukupan rod biti 136,5 miliona tona), dok je smanjena prognoza za očekivani rod u Australiji i Kazahstanu.
"Sa početnim svetskim zalihama od 197,4 miliona tona iz sezone 2009. godine i posle žetve u 2010. godini svet je imao raspoložive količine pšenice od 843,2 miliona tona. Očekivana ukupna potrošnja do početka žetve u 2011. godini je na nivou od oko 665,3 miliona tona. Prošle godine u svetu je ubrano i 816 miliona tona kukuruza, dok je to godinu dana ranije bilo 798,3 miliona tona. Svetske zalihe kukuruza, na niovu od 127 miliona tona, biće na najnižem nivou od 2007. godine’’, navodi direktor "Žita Srbije’’ Vukosav Saković.
Trenutna cena kilograma pšenice u Srbiji je 24,80 dinara, Mađarskoj 25,87 dinara, Francuskoj 26,36 dinara, SAD 22,37 dinara, Rusiji 18,35 dinara i Ukrajini 17,17 dinara. U Srbiji je trenutno došlo do zastoja u trgovanju pšenicom, a tome je uzrok verovatno u isčekivanju mera Vlade Srbije, jer više nemamo žita za izvoz, pa bi svaka dalja prodaja u inostranstvo ugrozila domaće snabdevanje. Izvozili bi jeftinije, a za domaće potrebe uvozili skuplju pšenicu, pa je ministar trgovine Slobodan Milosavljević predložio da se u buduće svaki kilogram izvezene pšenice oporezuje sa pet dinara. Takva mera nije naišla na odobravanje, posebno onih koji imaju pšenicu za izvoz, pa se odmah prisećaju i njegove odluke od pre nekoliko godina kada je bio zabranio izvoz pšenice. Sadašnje zalihe, po rečima ministra Saše Dragina (koje treba uzeti sa rezervom, sad imamo oko 700.000 tona pšenice na zalihama), iznose tačno koliko je Srbiji potrebno do nove žetve!? Ovo još uvek ne znači da će Srbija uvoziti pšenicu, ali znači da će domaća cene biti formirana na bazi uvozne cene pšenice uvećane za troškvoe transporta.
Najmanja setva u istoriji Srbije!
Inače, u kalendarskoj 2010. godini iz Srbije je izvezeno 427.000 tona pšenice i 146.000 tona brašna. Kada je reč o semenskoj pšenici izvezli smo 38.000 tona i to u Rumuniju (14.300 tona), Makedoniju (13.600 tona), BiH (7.900 tona), Crnu Goru (1.300 tona) i Albaniju (700 tona). U izvozu merkantilne pšenice, najznačajnije količine od 210.000 tona otpremljene su preko luke u Konstantci (Rumunija) za zemlje Afrike (47.00 tona), za BiH (15.000 tona), za Crnu Goru (16.000 tona), za Makedoniju (9.500 tona), Bugarsku 6.500 tona), Albaniju (2.600 tona), i značajne količine Italiji. Što se brašna tiče, najveći kupac Srbije je Crna Gora sa 52.000 tona a zatim slede BiH 46.400 tona, Makedonija sa 42.800 tona, Albanija sa 2.200 tona. Otprema pšenice i brašna Kosovu i Metohiji smatra se unutrašnjom trgovinom i sastavni je deo ukupne potrošnje u Srbiji i to do 1,3 miliona tona za ishranu stanovništva.
Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku u Vojvodini je pšenicom zasejano samo 235.160 hektara, što je za oko 5.000 hektara manje od oskudne setve 2008. godine, a čak za 56.000 hektara manje nego pre tri godine! Prošlogodišnja setva je za oko 11.000 hektara slabija i od one u 2009. godini, a svega trećina zrna je posejana u optimalnom roku (do 25. oktobra), što će neminovno uticati i na manji prinos za jednu trećinu. Vojvođanski ratari ovom setvom su pokazali da za njih više nije interesantna pšenica i da time ovaj region gubi naziv ,,balkanska žitnica’’. Inače, pšenica je jesenas u Srbiji zasejana samo na 480.000 hektara. To su male površine koje do sada nisu zabeležene u istoriji Srbije! Posmatrano u odnosu na prethodnu setvu, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, zasejano je manje pšenice za 0,6 odsto, a posmatrano u odnosu na desetogodišnji prosek jesenje setve (2000-2009. godine) površine su manje za 16,2 odsto, kaže saradnik Privredne komore Srbije Vojislav Stanković. Osnovna karakteristika poslednje setve u Srbiji je da su u Cetralnoj Srbiji zasejane veće površine pod ovom vrstom hlebnog žita za 9.683 hektara posmatrano u odnosu na Vojvodinu, kaže Stanković. Ovakva setva neće doneti nikakve rekorde, jer je samo trećina površina zasejana u optimalnom roku i sa kvalitetnom pšenicom. Dakle, slično je kao i poslednje žetve, 2010. godine, kada je prosečan prinos bio 3,3 tone po hektaru, pa se ni ove godine može više očekivati, a to je rod oko oko 1,6 miliona tona. Privredna društva i zemljoradničke zadruge su u jesenjoj setvi zasejale 74.000 hektara, što je za 18 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu, dok su porodična gazdinstva zasejala 406.000 hektara, što je za 3,4 odsto više nego u jesenjoj setvi prethodne godine. Pšenica je ekstenzivna kultura i njena setva se ne isplati ukoliko su prinosi ispod pet tona. Pored toga što mi imamo sorte koje daju i više od 10 tona po hektaru prosek u Srbiji je izuzetno nizak! Razloga ima više - zbog setve semena sa tavana, loše agrotehnike, manje upotrebe đubriva (koje na visinu prinosa utiče i do 48 odsto)...
Godina |
Površina u 000 hektara |
Rod u 000 tona |
Prosečan prinos u t/ha |
Izvoz u tonama |
Uvoz u tonama |
1991. |
931 |
4.109 |
4,41 |
780.492 |
|
1992. |
676 |
2.101 |
3,11 |
454.760 |
|
1993. |
894 |
3.403 |
3,41 |
12.127 |
|
1994. |
908 |
3.249 |
3,58 |
35.561 |
|
1995. |
863 |
2.949 |
3,42 |
332.762 |
|
1996. |
583 |
1.507 |
2,58 |
434.940 |
27.942 |
1997. |
802 |
2.920 |
3,64 |
7.073 |
261.148 |
1998. |
796 |
2.967 |
3,79 |
46.849 |
|
1999. |
619 |
2.035 |
3,29 |
162.125 |
|
2000. |
651 |
2.006 |
2,96 |
918.797 |
10.945 |
2001. |
692 |
2.532 |
3,66 |
10.264 |
8.851 |
2002. |
695 |
2.254 |
3,23 |
590.259 |
|
2003. |
611 |
1.366 |
2,23 |
72.444 |
45.000 |
2004. |
636 |
2.758 |
4,33 |
131.317 |
103.061 |
2005. |
546 |
2.359 |
3,56 |
207.358 |
|
2006. |
540 |
1.782 |
3,47 |
34.702 |
24.500 |
2007. |
561 |
1.840 |
3,33 |
358.000 |
|
2008. 2009. 2010. 2011. |
468 564 494 480 |
1.900 2.100 1.630 |
4,30 3,70 3,30 |
82.717 300.000 427.000 |
2.965 |