JAVNA SKLADIŠTA ČEKAJU KUKURUZ

B. Gulan

Kompenzacioni fond Srbije u novim poslovima

Kompenzacioni fond Srbije trenutno u postupku licenciranja ima 13 silosa koji su prijavljeni za javna skladišta prema zakonu koji precizno definiše standarde i prava korisnika ovih kapaciteta. Prema zaključcima savetovanja o uspostavljanju sistema javnih skladišta, da bi ceo posao bio od koristi za ratare, banke i skladištare, neophodna je veća informisanost i značajniji podsticaji iz agrarnog budžeta.



Silosi kod Sombora


U Srbiji, iako postoji 320 skladišta, od toga 82 imaju ugovore sa Državnim robnim rezervama, malo je onih koji imaju dva usipna koša, kvalitetnu mernu opremu i poslovanje koje uvažavaju banke i Kompenzacioni fond Srbije. U dosadašnje poslovanje silosi su uložili hipoteke prema bankama, pojedini i nemaju na lageru preuzete robe Državnih robnih rezervi što, zapravo, govori da je ceo sektor nestabilan. Svega nekoliko silosa pšenicu razvrstava po klasama kvaliteta.

Skladištari, bankari i poljoprivrednici, koje je okupio na dvodnevnom seminaru Kompenzacioni fond, ocenili su da je uspostavljanje sistema javnih skladišta korisno za ratare, ali i za državu, jer je ovo prilika da svoju robu čuvaju u sigurnim uslovima. Poljoprivrednici uvažavaju robni zapis kao hartiju od vrednosti, koji dobijaju za uskladištenu robu, ali ove godine takvih potreba gotovo i da nema, jer se sve proizvedeno – pšenica, soja, suncokret, prodaje veoma brzo ili se ovim robama plaća preuzeto seme, zaštita, mineralno đubrivo...

Međutim, iskustva iz drugih zemalja govore da se to retko događa pa javna skladišta donose tržišnu sigurnost farmerima i neophodna su. U Srbiji je za to ove godine dobar primer pšenice, koja je od 12 dinara po kilogramu stigla do 21 dinar po kilogramu. Zbog nedostatka novca za jesenju setvu većina ratara je još u žetvi prodala zrno. Da su tu robu dali javnom skladištu uz robni zapis dobili bi kratkoročni kredit, uz kamatu od tri odsto, i kasnijom prodajom pšenice ostvarili bi profit. Nova šansa za trgovinu uz pomoć javnih skladišta je ovogodišnji rod kukuruza koga Srbija zbog nerazvijenog stočarstva ima za izvoz oko tri miliona tona. Više nego ranije ratari su kukuruz smestili u silose i za prolećnu setvu ne moraju da prodaju ove lagere ako koriste robne zapise javnih skladišta i bankarske kredite.

Zato će stručni timovi Kompenzacionog fonda o tržišnoj sigurnosti koju donosi sistem javnih skladišta upoznati proizvođače po opštinama, da bi i ratari od najbližih vlasnika silosa tražili da ponude ovakav servis Kompenzacionom fondu i da uđu u proces licenciranja.

Svi oni koji žele dodatne informacije o javnim skladištima mogu nazvati kol centar 0800-333-555, koji je otvorio Kompenzacioni fond Srbije.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...