Ko loži jeftinije se greje

BM

Tokom predstojeće zime najjeftinije će biti grejati se na drva, pogotovo u onim krajevima Srbije gde se ogrevno drvo može nabaviti po ceni od oko 4.000 dinara, jeftinije nego prethodne zime biće grejanje na gas, koji je pojeftinio a struja, koja je od 1. oktobra skuplja u proseku za 3,8 % isplati se kao ogrev samo ako se termoakumulacione peći pune noću – u vreme jeftine tarife, savetuju iz AERS-a.

Najniže troškove za nabavku energije za grejanje u grejnoj sezoni 2016/2017. (prema cenama iz oktobra 2016.) imaće domaćinstva koja se greju na drvo u područjima Srbije u kojima se ono može nabaviti po nižim cenama (na primer 4.280 dinara po m3) i ako imaju novije peći, čija je efikasnost veća, npr. 65%. U tom slučaju im je za nabavku goriva potrebna 35 hiljada dinara za sezonu, navedeno je u analizi troškova za nabavku energenata za grejanje tokom predstojeće zimske sezone koju su uradili stručnjaci Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS).

Za grejanje prosečno izolovanog stambenog prostora od 60 m2 na 20oC u toku 16 sati dnevno u celom stanu, 180 dana u grejnoj sezoni, potrebna je energija od oko 9.000 kWh (150 kWh/m2 je prosečna procenjena potrošnja u Srbiji). Godišnji troškovi obezbeđenja ove količine energije iz različitih izvora, zavise od efikasnosti peći i cena energije, odnosno goriva.

grejanje-2016

Nakon višestrukog pojeftinjenja povoljno je grejanje i na prirodni gas (41.000), čija je dodatna prednost i komfor koji pruža. Nešto viši su troškovi grejanja na ugalj (44 do 50 hiljada dinara). Ovi troškovi mogu biti i niži, ukoliko se koriste peći i kotlovi čija je efikasnost veća od ovde navedenih.

Veće troškove, oko 57.000 dinara, imaće domaćinstva koji koriste skuplje ogrevno drvo, čija je cena 5.900 dinara po m3 i imaju peći niže efikasnosti, kao i građani koji se greju na pelet, čiji su godišnji troškovi oko 60.000, ako koriste efikasnije peći, konstruisane za ovo gorivo.

Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove energije od 47.000 dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija. Dopunjavanje peći korišćenjem skuplje električne energije, samo tokom dva sata dnevno uvećava troškove za čak 44%, na oko 67.000 dinara, što je skuplje od većine alternativnih goriva.

Najveće troškove energije za grejanje imaće domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje, propan butan gas i lož ulje. Za nabavku energenata ili energije koja je potrebna za grejanje prosečnog stana tokom cele sezone, ona moraju izdvojiti 125.000 dinara za električnu energiju, 112.000 za propan butan gas, odnosno 95.000 za lož ulje.

grejanje

U odnosu na prethodne godine niže su cene gasa, lož ulja i propan butan gasa, a više cene struje, za koju se očekuje da će biti sve manje povoljna. Korišćenje lož ulja i propan butan gasa je povoljnije zbog mogućnosti vraćanja plaćene akcize. Ostale cene nisu bitno promenjene.

Navedeni iznosi obuhvataju samo troškove nabavke energije, odnosno goriva, a ne obuhvataju investicione troškove (npr. nabavku peći i ugradnju instalacija centralnog grejanja) i troškove periodičnih pregleda i održavanja.

Iz AERS-a savetuju građane da, ukoliko su u mogućnosti, izoluju stambeni prostor i promene prozore.

„Nemojte grejati prostore u kojima ne boravite. Ukoliko kupujete nove peći i kotlove, izaberite one koje su energetski što efikasniji. Pri izboru načina grejanja, tražite pomoć stručnjaka,” kažu u AERS-u i napominju da bi podsticaji, koje bi obezbedila država, doprineli da se smanje računi za energiju, visoka potrošnja energije u domaćinstvima i emisija štetnih gasova, kao i broj energetski ugroženih kupaca, a pomogli bi i otvaranju novih radnih mesta u Srbiji.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...