Srpska ekonomija ponovo u recesiji

Miloš Obradović

Pada industrijska proizvodnja, izvoz, uvoz, imamo i deflaciju, investicije manje nego prošle godine. „Mi iz krize nismo ni izlazili od 2009. godine“, kaže Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu
(foto, Fiat Srbija u Kragujevcu proizvodi i izvozi sve manje, kao i većina srpske industrije)

U prvih osam meseci imamo pad industrijske proizvodnje, pad izvoza, pad uvoza, a najaviljuje se i pad poljoprivredne proizvodnje. Imamo i deflacione tendencije, pošto smo u tri od poslednjih šest meseci imali pad potrošačkih cena što je karakteristika recesije.

U prerađivačkoj industriji deset najvećih grana je u padu, osim proizvodnje nafte i derivata. Strane direktne investicije po svemu sudeći ove godine biće manje nego prošle, kada su iznosile oko 750 miliona evra.

U izgledu - recesija

„Izgleda da smo ušli u recesiju i ostaje samo da vidimo da li je to incident ili tendencija“, izjavio je Stojan Stamenković, autor Makroekonomskih analiza i trendova. Na prezentaciji MAT-a zaključeno je i da će pad BDP-a ove godine iznositi oko jedan odsto, bez nekih signala da će i sledeće godine biti značajno bolje.

Ukupna industrijska proizvodnja u avgustu u odnosu na isti mesec prošle godine smanjena za čak 13,1 odsto, a od početka godine industrijska proizvodnja smanjena je za 4,3 odsto. Samo u avgustu ove godine proizvodnja električne energije je bila manja za 40 odsto nego u istom mesecu lane, dok je pad u rudarstvu iznosio 24 odsto, od toga proizvodnja uglja je smanjena za 37 odsto.

Ovome su svakako doprinele poplave u maju. Ali ne može se sav pad proizvodnje objasniti poplavama jer je i prerađivačka industrija smanjena. U avgustu je proizvodnja prerađivačke industrije smanjena za 3,8 odsto u odnosu na prošli avgust, a i kumulativno od početka godine je prešla u minus od 0,5 odsto. Od 15 grana prerađivačke industrije deset najvećih, osim proizvodnje naftnih derivata, u avgustu je beležilo pad, a stvar su donekle spasile najmanje grane - proizvodnja duvana, drveta i nameštaja.

Ako je prošle godine motor rasta proizvodnje i izvoza bila proizvodnja automobila u Kragujevcu, ove godine će to, izgleda, biti sidro koje će odvući proizvodnju u minus. Od aprila do avgusta proizvodnja motornih vozila smanjivala se za 5,8 odsto mesečno. Iako, kada se pogleda poslednjih osam meseci ova grana je i dalje u plusu od četiri odsto, samo u avgustu je zabeležen međugodišnji pad proizvodnje od čak 37 odsto. Kada se pogleda samo proizvodnja automobila, u avgustu je proizvodnja bila na nivou od svega 20 odsto prošlogodišnje mesečne proizvodnje i čak 70 odsto manja nego u avgustu prošle godine. Ovako crna slika u proizvodnji automobila, kojom smo se toliko hvalili prošle godine, svakako će se pokazati i u narednim mesecima zbog neradnih dana u septembru kada je zaustavljena proizvodnja u Fiat automobili Srbija (FAS).

Prema rečima Stamenkovića, očigledno je da će se ekspanzija modela Fiat 500L, kakvu je imao prošle godine, teško nastaviti ne samo zbog konkurencije koja je reagovala već i zbog sve manje globalne tražnje za automobilima.

Trend – još smo u krizi

Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu ističe da se ništa značajno nije desilo ove godine. Problem je što su proizvodnja i izvoz Srbije na tako niskom nivou da mi ni posle 25 godina nismo dostigli ni polovinu industrijske proizvodnje iz 1990. godine, dok nam je izvoz povećan svega za 2,5 puta, dok je recimo Češka povećala izvoz za 25 puta.

„Problem je što jedna kompanija ima veliki uticaj i na proizvodnju i na izvoz. Prethodnih godina je to bio slučaj sa Železarom koja je imala udeo u ukupnom izvozu od 14 odsto i proizvodnji pet odsto, pa kada je otišao “Ju es stil“ industrija je bila potopljena 2012. godine“, objašnjava on, dodajući da iako se kao izlazak iz recesije računa kada u jednom kvartalu postoji pozitivan privredni rast, Srbija suštinski još nije izašla iz recesije od 2009. godine. On napominje i da iako je Fijat najveći naš izvoznik, videli smo samo njegovu lepšu stranu, a to je izvoz od 1,5 milijardi evra, ali nismo videli koliko nas je to koštalo. Osim toga, koliki doprinos ekonomiji daje Fijat najbolje pokazuje podatak da je sa tolikim izvozom uplatio u budžet manje od 10 miliona evra.

„Trend je da smo još u krizi. Industrijska proizvodnja je manja nego 2008. godine, a i BDP je manji nego 2008. godine. Da nismo u recesiji zar bi nam smanjivali penzije i plate“, podseća Savić. Koliko je krhka industrija pokazuje podatak i da je od 2001. do 2008. godine industrijska proizvodnja povećana za 17 odsto, a da je samo u 2009. godini smanjena za 12,6 odsto.

„Ne samo da nismo napredovali za 25 godina, već nismo ni trendove uspeli da preokrenemo i bar polako da krenemo napred“, tvrdi Savić.

Istovremeno sa zaustavljanjem rasta proizvodnje, započeo je i pad izvoza. Najvažniji ili čak i jedini izvor rasta prošle godine sada je krenuo u slobodan pad. U avgustu je izvoz za 13 odsto bio manji nego u istom mesecu prošle godine, nakon pada od 10,6 odsto u julu. Tako se rast izvoza za osam meseci sveo na 4,9 odsto iako je u prvoj polovini godine bio dvostruko veći. Prema podacima MAT-a silazni trend u izvozu vidi se još od novembra prošle godine.

Iako i uvoz pada, ali daleko sporije nego izvoz, tako se širi i spoljnotrgovinski deficit. U avgustu prošle godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 78 odsto, a u avgustu 2014. svega 71,5 odsto. Ono što se može očekivati je da sa zimskim mesecima krene veći uvoz energije što će dodatno povećati deficit spoljne trgovine. Ovaj deficit nije uspeo da pokrije finansijski bilans jer je priliv stranih direktnih investuicija iznosio manje od 500 miliona evra zbog čega su smanjene devizne rezerve za više od milijardu evra u sedam meseci ove godine. U avgustu je ovo anulirano arapskim kreditom pa su devizne rezerve povećane za 862 miliona evra, naravno sve dok ne počnu da se troše na pokrivanje budžetskih rupa.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...