Argentina i lešinari

Miloš Obradović

Kako su lešinarski fondovi i američki sudovi gurnuli Argentinu u novi bankrot i uzdrmali svetski finansijski poredak
(ilustracija, Pol Singer, https://www.youtube.com/watch?v=SYa8YI2TgRw)

Nad svetom, bar onim zaduženim delom, kruži nova vrsta lešinara. Lešinarski fondovi su investicioni i hedž fondovi koji kupuju državne obveznice od zemalja u bankrotu ili pred bankrotom za male pare, a onda pretnjama, pregovorima ili sudskim procesima naplaćuju pun iznos obveznica uz pripisanu kamatu.

Najnovija žrtva ovih fondova je Argentina, kojoj se poput bumeranga vratio bankrot iz 2001. godine. Tada je ova država uspela da ispregovarala otpis 70 odsto duga, od skoro 100 milijardi dolara, sa 97 odsto poverilaca koji su u rukama držali njene obveznice. Međutim, onih preostalih tri odsto na to nisu pristali i zahtevali su isplatu pune vrednosti obveznica uz odgovarajuću kamatu.

argentina kristina fernandez

Argentinska predsednica Kristina Fernandez de Kiršner

Presuda za bankrot

Ovih dana Vrhovni sud SAD je potvrdio odluku Tomasa Grise, sudije Okružnog suda države Njujork, po čijim zakonima su i izdate obveznice Argentine, po kojoj su lešinarski fondovi dobili pravo da naplate pun iznos obveznica od oko 1,6 milijardi dolara. Među njima glavnu reč vodi fond NVM kapital, filijala zloglasnog Eliot menadžment korporejšn kojim upravlja još ozloglašeniji Pol Singer koji potražuje preko 800 miliona dolara. Ovaj fond je za te obveznice platio svega 49 miliona dolara.

Sam iznos tih sredstava koje bi Argentina trebalo da isplati „lešinarskim“ fondovima nije, međutim, toliki problem već klauzula u ugovorima o otpisu duga sa ostalih 97 odsto poverilaca u kojoj im se garantuje da niko neće moći da naplati dugove Argentine po povoljnijim uslovima od njih. Drugim rečima, ako bi Argentina isplatila dug ovim fondovima - svi ostali, koji su ranije otpisali 70 odsto svojih potraživanja, mogu sada da traže punu isplatu.

Ovu sumu koja prevazilazi 30 milijardi dolara Argentina nema šanse da isplati. Osim toga, još apsurdnija je situacija da Argentina ne može ni da nastavi da otplaćuje obaveze ostalim poveriocima jer, prosto rečeno, međunarodni računi ove zemlje su blokirani i svaki dolar odatle se preusmerava na račune fondova koji su dobili presudu.

Argentina i njena predsednica Kristina Fernandez de Kiršner su odbili da plate ovu „iznudu“, ali ni nemaju nekog izbora. Ukoliko bi platili ono što lešinarski fondovi traže našli bi se pred potencijalnim tužbama teškim 30 milijardi dolara.

Singerov fond je još 2012. godine izazvao pravu međunarodnu krizu kada je zaplenio na ime duga od 370 miliona dolara argentinski vojni brod „Liberti“ u Gani, takođe posle presude američkog suda. Inače Singer je finansijer i lobi grupe „American Task Force Argentina“ preko koje utiče na američki Kongres i pravosuđe.

Tako se Argetnina, iako nesumnjivo vodeći lošu ekonomsku politiku i zadužujući se preko mere, ipak našla faktički pred bankrotom bez svoje krivice.

argentina-sudija-griesa-njujork

Sudija iz Njujorka Tomas Grisa

Pljačkaške veštine

Ovaj presedan suda u Njujorku pod čijom se jurisdikcijom emituje ogroman iznos svetskih državnih obveznica, može potpuno poremetiti dužničko poverilačke odnose u svetu. Na ovaj način kreditori su u potpunosti zaštićeni, a pozicija dužnika u eventualnim pregovorima oko reprograma ili otpisa dela duga - značajno degradirana. Nepotrebno je reći da su poverioci razvijene zemlje i njihove banke i fondovi, dok su dužnici uglavnom nerazvijene ili zemlje u razvoju.

Predvodnik lešinara je Pol Singer američki multimilioner koji se obogatio otkupljujući dugove država ali i kompanija za delić njihove nominalne vrednosti, a onda sudskim procesima, naplaćujući pune iznose. Žrtve su obično bile nerazvijene, visoko zadužene i zemlje sa korumpiranim vladama.

Ovaj bankar je dugogodišnji finansijer Republikanske stranke, posebno predsedničke kampanje Džordža Buša 2004. i Mita Romnija 2012. godine, kao i kampanje Rudolfa Đulijanija za gradonačelnika Njujorka.

argen singer

Pol Singer

On je od Perua naplatio 58 miliona dolara, ucenjujući peruanskog predsednika Alberta Fudžimoru. Prema pisanju američkog novinara Grega Palasta, koji je 2012. godine objavio knjigu „Milijarderi i izborni banditi: Kako pokrasti izbore u devet lakih koraka“, Singer je na ime državnih obveznica koje je platio 11 miliona dolara zaplenio predsednički avion Fudžimore kojim je ovaj nameravao da pobegne iz zemlje kako bi izbegao suđenje za ubistvo. Nakon što je dobio uplatu iz budžeta Perua od 58 miliona dolara Singer ga je „pustio“ da pobegne.

U Kongu, zemlji rastrzanoj ratom i bedom, u kojoj su ljudi umirali od kolere zbog nedostatka pitke vode, Singer je prema pisanju Palasta, na ime duga koji je platio 10 miliona dolara zaplenio imovinu ove države vrednu 400 miliona dolara.

argent greg palast knjiga

Novinar Greg Palast sa svojom knjigom "Milijarderi i izborni banditi"

Za Singera i njegov Eliot fond kao i za drugi poznati lešinarski fond Dart menadžment, miljardera Keneta Darta, kriza u kojoj se našla Grčka bila je dobra prilika za astronomsku zaradu. Kada su se poverioci grčkog javnog duga odrekli 50 odsto vrednosti obveznica, nisu bili previše nezadovoljni jer su se na tržištu one prodavale za svega 35 odsto nominalne vrednosti. Međutim, nisu svi pošli ovim putem već su tražili da im se isplati pun iznos duga preteći da će sabotirati program spasavanja Grčke i pokrenuti masovne bankrote evropskih banaka.

Grčka je, nemajući kud 2012. isplatila 436 miliona evra, od čega je 90 odsto otišlo Dart menadžmentu.

Ucenjivanje predsednika, gašenje fabrika

Sada su se, prema pisanju medija, lešinari okrenuli ka Španiji. Nekoliko fondova, predvođeni Singerovim Eliot menadžment fondom, otkupilo je portfolio loših kredita španske Bankie od milijardu evra za svega 50 miliona evra, dok su portfolio banke Santander od 300 miliona evra platili svega oko 12 miliona evra. Jedan od fondova koji su otkupili kredite ovih banaka je Cerebrus za koji radi Hoze Maria Aznar Junior, sin bivšeg predsednika Španije, pa nije neverovatno da zahvaljujući uhodanim metodama pretnji, korupcije i sudskih predsuda ovi fondovi naplate celu sumu što bi im obezbedilo profit od skoro 20 puta, odnosno 2.000 odsto.

span bankia

Sedište španskog bankarskog giganta Bankia u "Caja Madrid Tover", koji se nalazi na Plaza de Castilla, u madridskom finasijskom i poslovnom kvartu 

Palast u svom tekstu u londonskom Gardijanu tvrdi da jednostavno rešenje za ovaj problem postoji. Prema njegovom pisanju  dovoljno je da predsednik SAD Barak Obama obavesti sudiju njujorškog federalnog suda da Singerova tužba predstavlja mešanje u spoljnu politiku SAD koja je prema Ustavu isključivo u nadležnosti predsednika SAD.

Ne samo da je ovo pravno moguće nego se već i desilo i to baš u slučaju Singera kada mu je Džordž Buš zabranio da zapleni imovinu države Kongo, iako je ovaj bio jedan od finansijera Bušove predsedničke kampanje.

Singer je, međutim, jednom već uspešno ucenjivao Obaminu administraciju i izgleda da će mu to proći i ovog puta. Kako Palast piše, Singerov fond je 2009. godine preuzeo kontrolu kompanije Delfi automotiv jedinog dobavljače više delova za Dženeral motors i Krajsler, kompanije koje su već proglasile bankrot. On je tražio od SAD da mu isplate više milijardi dolara, od toga 350 miliona u kešu kako ne bi bukvalno zatvorio dva gigantska proizvođača automobila, neisporučujući im delove. Obamin pregovarač Stiven Ratner tada je to nazvao iznudom, ali je ipak Ministarstvo finansija isplatilo Singerovom konzorcijumu 12,9 milijardi dolara u kešu i subvencijama namenjenim spasavanju američke automobilske industrije. Nakon toga je Singer ugasio 25 od 29 fabrika Delfi automotiva u SAD i prebacio ih u Aziju. Iz celog posla Eliot menadžment je izašao bogatiji za 1,29 milijardi dolara.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...