Smisao borbe za fotelje u EU

Nikos Arvanites, Atina

Ko najviše radi a ko najviše zarađuje u EU?

Iako su EU i evrozona u krizi najplaćeniji funkcioner Evropske unije je aktuelni predsednik Evropske centralne banke, Mario Dragi (ECB) koji mesečno zarađuje 31,18 hiljada evra ili 374,12 hiljada godišnje. Godišnja zarada nemačkog kancelara, Angele Merkel je znatno niža nego plata Dragija i iznosi 204,19 hiljada evra.

Godišnja plata britanskog premijera Dejvida Kamerona je 173,32 hiljade evra, što je 34 odsto manje od plate nekog evropskog komesara. Ovi podaci govore da su funkcije u EU veoma unosne i da postoji velika bitka za njih.

Plate na Balkanu i Evropi

Od ostalih zemalja iz bliže regije Balkana, prosečna plata u Sloveniji je u julu 2013. godine iznosila 990 evra, Turskoj 720 evra, Slovačkoj 700 evra, Rumuniji 480 evra, kao i u Mađarskoj, i Bugarskoj 390 evra u Srbiji 392 evra.Od ostalih zemalja u svetu, najveća mesečna primanja imaju stanovnici Švajcarske gdje prosečna mesečna plata iznosi 4.472 evra, a slede Norveška sa 3.065, Luksemburg 3.000, Danska 2.413, Švedska 2.275, Japan 2.237 i Finska sa 2.100 evra. Takođe, od 20 zemalja sa najvećim prosečnim mesečnim primanjima njih 12 su evropske, pa prema tome se može zaključiti da stanovnici Evrope, u proseku, najviše zarađuju u odnosu na ostale stanovnike sveta.

S druge strane, u Evropi najmanje plate imaju građani Moldavije, gdje je prosečna mesečna plata 197 evra, a slede Gruzija sa 217 evra, Jrmenija sa 218, i Ukrajina sa 290 evra.

Raspon plata po grupama u EU

U Evropskoj uniji su u januaru minimalne plate značajno varirale, od svega 174 evra u Bugarskoj do 1.921 evra u Luksemburgu, pokazuju podaci Evropskog zavoda za statistiku Eurostata. Prvu grupu čine zemlje sa minimalnom platom ispod 500 evra i u njoj se nalaze: Bugarska, Rumunija, Letonija, Litvanija, Češka Republika, Estonija, Mađarska, Slovačka, Hrvatska i Poljska.

U drugoj grupi, sa minimalnom platom između 500 i 1.000 evra nalaze se: Portugalija, Grčka, Malta, Španija i Slovenija, dok treću grupu, sa minimalnim platama iznad 1.000 evra, čine: Britanija, Francuska, Irska, Holandija, Belgija i Luksemburg.

plate-minimalne

Minimalne plate u zemljama EU

Koliko košta sat rada u EU?

Radnici u privatnom sektoru u Švedskoj u proseku po satu vremena provedenom na radnom mestu zarade 41,90 evra, a slede Belgija sa 40,40, Danska 39,50, Francuska 34,90 i Luksemburg 34,40 evra.

U samom vrhu prema visini isplaćene dnevnice na radnom mestu nalaze se Holandija, Finska, Nemačka, Austrija i Irska. S druge strane, na samom začelju je Bugarska u kojoj radnici privatnog sektora za jedan sat proveden na radnom mestu dobiju 3,70 evra. Posle Bugarske, slede Rumunija sa 4,50, Litvanija 5,80, Letonija 6,20 i Poljska sa 7,20 evra po satu. Prosek visine dnevnice po satu u Evropskoj uniji je 23,50 evra. (Economy.rs, 4. april 2013.)

Grci najviše rade u EU

Najviše u Evropi, prema podacima Eurostata, rade Grci, a slede Bugari, Poljaci, Česi i Slovaci. U tim zemljama radnici rade više od 40 sati sedmično. Grci najviše rade a u dubokoj su krizi što govori ili da je rad neproduktivan, ili da je veći stepen eksploatacije zaposlenih.

Iz Eurostata su saopštili da najmanje rade Holanđani, samo 30 sati sedmično. Slede skandinavske zemlje kao i, pomalo neočekivano, Nemci i Austrijanci, prenosi hrvatski Biznis (Business.hr). Hrvatska je deseta od 28 zemalja Evropske unije (EU), s prosekom od 39,3 radna sata sedmično. Najamanje se radi u državama članicama EU na razvijenom severu.

Razlike između mušakaraca i žena u školovanju i poslu?

Najveće razlike u zapošljavanju žena u odnosu na muškarce su 2012. godine zabeležene na Malti, u Italiji, Grčkoj i Češkoj a najmanje u Litvaniji, Finskoj, Letoniji i Švedskoj. U EU je više mladih žena među diplomiranim studentima nego muškaraca. U 2012. u Uniji je 39,9% žena u dobu od 30 do 34 godina imalo visoko obrazovanje, u poređenju sa 31,5% muškaraca istog uzrasta.

Gotovo 80% osoba koje su diplomirale na studijama u vezi sa obrazovanjem u EU su bile žene, dok ih je u oblasti inženjerstva 27%. U 28 članica EU žene su u 2011. činile 79,1% diplomaca u oblasti obrazovanja i obuke a 76% u oblasti zdravstva i socijalnih usluga. S druge strane, samo 26,6% diplomiranih inženjera bile su žene, a u oblasti nauke i matematike njihov udeo je bio nešto veći, 40,8%.

Zemlje članice se razlikuju po oblastima koje žene biraju za studije. Tako se udeo žena među diplomiranim studentima u oblasti obrazovanja i obuke kreće od 74,4% u Danskoj do 95,1% u Rumuniji, udeo u zdravstvu i socijalnim uslugama od 59,7% na Kipru do 93,7% u Letoniji. U oblasti nauke i matematike njihov udeo se kreće od 25,2% u Holandiji do 60,7% u Rumuniji, dok se udeo žena među diplomiranima ineženjerima kreće od 16,9% u Irskoj do 50,4% na Kipru.

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...