Ubrzano čerupanje banaka

Miloš Obradović

Za sve četiri banke, propale u poslednjih godinu dana karakteristično je davanje kredita “prijateljskim” firmama, često i akcionarima banke sa neodgovarajućim obezbeđenjem i bez namere da se ti krediti vrate

Srbija je iz budžeta u poslednjih godinu i po dana platila oko 800 miliona evra, uz procenu da će u ovoj godini to dostići jednu milijardu, kako bi pokrila gubitke tri relativno male banke - Agrobanke, Razvojne banke Vojvodine i Privredne banke Beograd. Pre nekoliko dana pridružila im se i Univerzal banka, jer joj je u petak, prošle nedelje, Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad zbog toga što je “banka dospela u stanje kritične potkapitalizovanosti, kao i da je ugrožena likvidnost i kontinuitet poslovanja” kako je objašnjeno u saopštenju NBS.

I ovoga puta nesebični poreski obveznici će isplatiti oko 85 miliona evra preko Agencije za osiguranje depozita pošto država garantuje depozite do iznosa od 50.000 evra.

“Prijateljski krediti” – uz podršku?

Za sve četiri banke karakteristično je davanje kredita “prijateljskim” firmama, često i akcionarima banke sa neodgovarajućim obezbeđenjem i često bez ikakve namere da se ti krediti vrate.

Kako stvari funkcionišu kada se iz banke prelivaju sredstva u kompanije, objasnio je Nebojša Divljan, vlasnik kompanije Blumark investments, nekadašnji direktor osiguravajuće kuće Delta đenerali i blizak saradnik Miroslava Miškovića, a do pre nekoliko dana najveći pojedinačni vlasnik Univerzal banke sa 12,5 odsto akcija. Divljan optužuje firme Farmakom MB, Beohemiju i Interkomerc da su uništile banku, direktora banke Dragana Tomića, inače poslanika Srpske napredne stranke, da je odobravao kredite ovim firmama i njihovim povezanim licima mimo zakona, kao i Narodnu banku Srbije da nije reagovala na njegova upozorenja i dopise u maju 2013. godine kada je banka još mogla da se spasi.

“Iz toga zaključujem da je rukovodstvo banke imalo podršku za ono što radi”, kaže Divljan.

Za razliku od prethodne tri banke gde je država pokrila 100 odsto depozite bez obzira na zakonsku granicu od 50.000 evra, u Univerzal banci isplatiće samo uloge do ovog limita, što znači da će firme i fizička lica sa depozitima većim od te sume ostati bez oko 115 miliona evra, prema proceni Divljana, pošto su ukupni depoziti u banci iznosili oko 200 miliona evra, a država će isplatiti oko 85 miliona evra. Prema rečima Divljana, najgore je što se među njima nalaze pre svega javna preduzeća i državne institucije sa oko šest milijardi dinara (oko 55 miliona evra).

Političar iz Šapca, fatalan po banku

Divljan, koji je jedini akcionar UBB koji ima saglasnost NBS za značajno učešće u kapitalu banke (što je prema zakonu sve preko pet odsto) objasnio je da je u januaru 2013. godine na sednici upravnog odbora, na kome su bili i Miroslav Bogićević, vlasnik Farmakom MB, kao i predstavnici Beohemije i Interkomerca napravljena većina koja je predložila Dragana Tomića za predsednika Izvršnog odbora.

“On je bio zaposleni u banci u Šapcu, na nižoj poziciji i nije bio čovek za generalnog direktora, a osim toga iz biografije se videlo da se više bavio politikom nego biznisom. U poslednjih deset godina je promenio četiri stranke, bio narodni poslanik… Ubrzo se ispostavilo da je na ovaj način jedna interesna grupa preuzela banku. Samo dan kasnije banka je odobrila kredit firmi Basemi iz Šapca sa istom adresom na kojoj je i Farmakom MB. Pošto je Farmakom već dostigao limit zaduživanja u banci, kredit je odobren fimi koja je očigledno povezana”, napominje Divljan.

Prema zakonu, banka može jednom klijentu, odnosno sa njim povezanim licima, da plasira sredstva u iznosu od najviše 25 odsto visine regulatornog kapitala. Međutim, Divljan tvrdi da je izloženost banke prema Farmakomu dostigla 2,3 milijarde dinara u maju prošle godine, odnosno pet puta više od dozvoljenog. Takođe, dva puta veću izloženost od dozvoljene banka je imala i prema kompanijama Interkomerc i Beohemija.

Divljan sumnja i da su pravljene malverzacije sa eskontovanjem menica, čime su izvučene milijarde dinara, a što je izuzetno ozbiljan prekršaj.

Divljan je novinarima priložio i kopiju dopisa Narodnoj banci Srbije iz maja 2013. godine gde ukazuje na erodiranje kapitala banke, loše upravljanje i činjenicu da je od decembra 2012. godine (nekoliko meseci nakon kontrole NBS i preporučenih mera) kada su već svi znali za probleme sa likvidnošću Farmakoma, odobreno ukupno 700 miliona dinara kredita sa sumnjivim kolateralima. Tako Divljan ističe da je poslovni prostor rudnika u Raškoj vrednovan sa 4.000 evra po kvadratnom metru, a da se u zalog uzimala i olovna šljaka iz rudnika za koju je pitanje da li uopšte i postoji.

Beohemija, Interkomerc i Farmakom – “čuveni” dužnici

U trenutku kada je poslao dopis NBS u kome traži vanrednu kontrolu, Divljan tvrdi da je banka imala 1,8 milijardi dinara regulatornog kapitala i kapitalnu adekvatnost od osam odsto (zakonski minimum je 12 odsto) i da bi sa promenom menadžmenta, sprečavanjem odliva novca i manjom finansijskom injekcijom banka mogla da nastavi sa poslovanjem. Nakon godinu dana banka više nema nikakv kapital, i zato je Divljan odlučio da podnese tužbu za odštetu protiv NBS, kao nadzornog organa, jer nije adekvetno obavila posao nadzora ove banke iako postoje dokazi da je znala za dešavanja u banci. On je pozvao i deponente banke koji su imali uloge preko 50.000 evra, kao i zaposlene koji su ostali bez posla da se udruže i tuže NBS.

“Čuo sam izjave guvernera NBS Jorgovanke Tabaković kako je sprečena nova Agrobanka i kako su zaštitili štediša Univerzal banke. Zapravo, mi smo dobili novu Agrobanku, a da je Narodna banka prošle godine reagovala danas ne bi morali da gase banku”, rekao je Divljan, dodajući da ne vidi zašto je neki deponent sa više od 50.000 evra neke od prethodne tri propale banke koji je dobio ceo iznos depozita - povlašćeniji od deponenta Univerzal banke kojima je isplaćeno samo do zakonskog limita od 50.000 evra.

Prema podacima Divljana, najveći dužnici Univerzal banke bili su: Beohemija sa 1,56 milijardi dinara, Interkomerc sa 1,28 milijardi dinara, Farmakom sa povezanim licima sa jednom milijardom, ali koji se u robi (olovnoj šljaci i akumulatorskim ćelijama) razdužio za 920 miliona dinara, zatim Luka Beograd sa 756 miliona dinara i Veterinarski zavod Zemun sa 685 miliona dinara.

Divljan je rekao i da je vlasnik Atlas grupe Duško Knežević prošle godine bio zainteresovan da uloži u banku 15 miliona evra čime bi ona stala na noge, ali da je zbog namere da promeni rukovodstvo dobijao telefonske pozive zbog kojih je odustao od namere da kupi banku.

On je ocenio da ne veruje da je urušavanje banke politički motivisano jer “nijednoj partiji ne odgovara da se uzdrma finansijski sistem i propadne banka”, ali je dodao “da treba videti ko su ti koji brzo nađu zajednički jezik sa svima koji su na vlasti”.

Treba podsetiti da je nedavno oduzeta dozvola i Privrednoj banci Beograd a pokrivanje njenih gubitaka koštalo je građane oko 100 miliona evra.  Kao najveći dužnici i u ovoj banci pominjali su se Farmakom i povezana lica, kao i Beohemija i Interkomerc. Inače, ove tri kompanije sa svojim firmama ćerkama se nalaze u vrhu liste preduzeća sa najvećim blokadama računa koju je objavila Narodna banka Srbije.

Odbrana NBS: trebalo je sami da se brane

Povodom obraćanja javnosti najvećeg pojedinačnog akcionara Univerzal banke Beograd, NBS je u saopštenju medijima kategorično odbacila sve optužbe o nesprovođenju adekvatnog nadzora i smatra da ne postoji pravni osnov za pokretanje tužbi za nadoknadu štete.

“Ističemo  da je gospodin Divljan prećutao da je, nakon obraćanja Narodnoj banci  u maju 2013. kojim ukazuje na određene nepravilnosti u radu banke, u oktobru iste godine  obavestio NBS da je povećao svoj akcionarski ulog sticanjem dodatnih akcija čime je stekao pravo na približno 12 odsto glasačkih prava u Univerzal banci. Dakle, može se postaviti pitanje zašto je povećavao svoj vlasnički udeo, s obzirom da je bio dobro upoznat sa finansijskim stanjem banke, kao i sa eventualnom reakcijom NBS u slučaju nepostupanja po njenoj korektivnoj meri.

Naime, Nebojša Divljan, zamenik predsednika Upravnog odbora Univerzal banke, jeste  uputio dopis NBS u maju 2013. sa zahtevom da se izvrši vanredna kontrola poslovanja banke i preduzmu mere „(...) zaštite preostalog akcionarskog kapitala kao i zaštite javnog interesa“. NBS je na ovaj dopis odgovorila 26. juna 2013, ukazujući da se banka već nalazi pod pojačanim nadzorom NBS i podsećajući da je na osnovu izvršene neposredne kontrole tokom 2012. godine izrekla banci korektivnu meru sa krajnjim rokom za otklanjanje nepravilnosti 30. 09. 2013. godine. NBS je na taj način ukazala na izlišnost ponavljanja kontrolnog postupka, jer bi to dovelo do nepotrebnog  višemesečnog  odlaganja  postupanja banke prema nalozima NBS”, navodi se u saopštenju NBS.

U NBS ukazuju i da je dopis uglavnom je sadržao činjenice vezane za loše korporativno upravljanje i nekompetentno rukovođenje bankom pri čemu se direktno ili indirektno naglašava odgovornost pojedinih članova banke.

“Nigde, nažalost, nije dokumentovano šta je sam gospodin Divljan, u svojstvu zamenika predsednika Upravnog odbora i člana Odbora za reviziju banke, preduzeo u cilju zaštite svojih zakonskih i statutarnih prava, kao i zaštite interesa ostalih akcionara banke. NBS ne raspolaže podacima o njegovim eventualnim inicijativama za intenziviranjem internih kontrolnih aktivnosti, sazivanjem skupštine banke (radi obaveštavanja drugih akcionara), formalnom pokretanju odgovornosti članova Izvršnog odbora, ili predlogom za smenu istih”, kažu u NBS.   

 


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...