Ekonomija evrozone i Evropske unije ulazi u stagnaciju
U poslednjem kvartalu lane stopa rasta EU i evrozone bila je ista i iznosila svega 0,1 posto
(ilustracija, Evropska centralna banka (ECB) je lane u septembru odlučila da podrži ekonomiju evrozone, snižavanjem depozitne kamatne stope i obnavljanjem kupovina dugorčnih papira od vrednosti)
Prošle godine ekonomija evrozone je imala stopu rasta od 1,2 posto - to je, kako je saopštio Evrostat, najslabije od 2013. kada su zemlje, koje su kao svoju valutu prihvatile evro, bile još uvek suočene s posledicama finansijske krize 2008-2009 godine.
Pretprošle godine stopa rasta bruto društvenog produkta (BDP) evrozone iznosila je 1,8 posto.
U celoj Evropskoj uniji ekonomija je lane, ne računajući V. Britaniju, rasla po stopi od 1,4 posto. U poslednjem kvartalu lane stopa rasta EU i evrozone bila je ista i iznosila svega 0,1 posto. Međukvartalni rast usporen je za 0,3 procenta i bio je najniži u poslednjih sedam godina.
Najveći uticaj na usporavanje imala je stagnacija u Nemačkoj, najvećoj evropskoj privredi, i pad BDP u Francuskoj i Italiji.
Evrozona je lane bila suočena s negativnim ekonomskim posledicama sve slabijeg rasta globalne ekonomije, sporovima u međunarodnim trgovinskim odnosima i neizvesnostima oko bregzita.
Evropska centralna banka (ECB) je lane u septembru odlučila da podrži ekonomiju evrozone snižavanjem depozitne kamatne stope i obnavljanjem kupovina dugorčnih papira od vrednosti.