KINA JEVTINO KUPUJE FIRME ŠIROM SVETA

Arsen Lazarević

Najmnogoljudnija zemlja sveta grabi ka vodećoj poziciji u svetu

Kina, koja je do pre samo dvadesetak godina imala, s globalne tačke gledišta, praktično neznatnu ekonomiju, sada koristi duboku finansijsku i ekonomsku krizu u svetu i investira iz svojih rezervi milijarde dolara u akvizicije oslabelih i pojevtinelih firmi širom sveta. Peking je otvorio i kreditne linije mnogim zemljama, uticaj najmnogoljudnije zemlje sveta u globalnoj ekonomiji i politici naglo raste....



Peking noću

Izlaze iz krize kao pobednici

Prema podacima konsultanske kompanije Ernst&Young, Kinezi su lane obavili 149 značajanih akvizicija, a godinu dan pre toga bilo ih je 94. Od maja prošle do januara ove godine u kupovine većinskih udela u 130 kompanija širom sveta investirali su preko 10 milijardi dolara – četiri puta više nego u prethodnih devet meseci. Time počinju da se ispunjavaju porgnoze nekih ekonomista da će aktuelna kriza promeniti svet, a Kina, iako s komunističkom vlašću, i mada i sama nije izbegla krizu, likvidaciju stotine firmi i otpuštanja nekoliko desetina miliona radnika, izlazi kao pobednik.



Kongres KOmunističke partije Kine

Pad vrednosti zapadnih kompanija već je omogućio Kini da prestigne Nemačku i postane druga zemlja sveta po sprovedenim akvizicijama i fuzijama. A još 2007. Kina je postala treća ekomska sila sveta (posle USA i Japana, ima najveći bruto domaći produkt - BDP)

Kineske devizne rezerve najveće su na svetu a rastu zahvaljujući prilivu stranih investicija i suficitu spoljno-trgovinskog bilansa. U prvom kvartalu ove godine porasle su relativno malo (ali ipak porasle), za 7,7 milijarde - na 1,85 biliona dolara. Kina ima 1.054 tona zlatnih rezervi.

Od 2002. kada je Kina proklamovala novu ofanzivnu strategiju za svetsko tržište, kineske firme su sprovele niz značajnih fuzija i akvizicija, najviše u energetici, finansijama i telekomunikacijama. Na primer, kineska kompanija Lenovo kupila je 2005. diviziju čuvenog IBM za proizvodnju personalnih računara. Pre dve godine Kinezi su uložili nekoliko milijardi dolara u američki investicionu banku Morgan Stanley i investiconu kompaniju Blackston Group...

"Pekinški konsensus"?

Sadašnja kriza je tu ekspanziju ubrzala. Pre desetak dana najveća američka automobilska kompanija General Motors, koja je potom objavila stečaj, prodala je čuvenu marku terenskih auta Hummer kineskoj kompaniji Tengzhong Heavy Industrial Machinery. Bili su ozbiljni kandidat za preuzimanje Opela. U februaru su za dve milijrade dolara preuzeli posrnulog australijskog rudarskog giganta Oz Minerals (drugi najveći svetski proizvodjač cinka, s velikim rudnicima zlata, nikla i bakra). Šire se na štetu zapadnih kompanija i arapskih imvestitora po celom svetu, posebno u Africi, Latinskoj Americi, i srednjoj Aziji, u čemu im pomaže rašireni antimerikanizam i simpatije prema (kineskom) socijalizmu.


Trg Tjenanmen u Pekingu

Kompanija China National Petroleum zamenila je početkom ovog meseca francuski Total u velikom iranskom projektu eksplotacije gasa. S Rusijom Kina je nedavno potpisala veliki ugovor o snabdevanju naftom čiji je sastavni deo kineska pozajmica ruskom partneru od 25 milijardi dolara.

Nekoliko ogromnih kineskih trgovinskih misija, čak i od po 200 ljudi, obišlo je od početka godine USA i Evropu (Nemačka, Švajcarska, V.Britanija, Španija...) i zaključile razne ugovore za 17 milijardi dolara, od kupovine aviona i savremenih tehnlogija, do vina i morskih plodova.



Šangaj noću

Peking je glavni kupac američkih državnih obveznica. Usled krize je pozicija USA u svetskoj ekonomiji dodatno oslabila tako da mnogi analitičari predvidjaju da će se Kina u roku od najkasnije 20 godina izjednačiti sa USA u pogledu uticaja na svetsku ekonomiju i politiku. „Uporedo s tim kako kriza nagriza poverenje u kapitalizam, koji su zagovarale USA, jačaju glasovi da „pekinški konsensus“ treba da zameni već dugo dominantni 'vašingtonski konsensus' o tome kako ekonomije u razvoju treba da upravljaju privredom“, napisao je ovih dana The Washigton Post. Dok ovaj drugi konsensus savetuje vladama siromašnijih zemalja da privatizuju što pre državne firme i da veruju po svaku cenu u slobodno tržište, pekinški se oslanja na postupni razvoj ekonomike, uz očuvanje odlučujućih udela deonica u rukama države. Zemlje u razvoju, prema Kinezima, treba da bude otvorene za spoljnu trgovinu ali istovremeno da čuvaju koliko god je moguće svoju nezavisnost. Sastavni deo te doktrine jeste postavka da dobro pripremljene tržišne reforme uvek treba da prethode političkim i kulturnim promenama.


Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, omalovažavanje, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Zadržavamo pravo izbora ili skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Web časopis BalkanMagazin ne odgovara za sadržaj objavljenih komentara. Sva mišljenja, sugestije, kritike i drugi stavovi izneseni u komentarima su isključivo lični stavovi autora komentara i ne predstavljaju stavove redakcije Web časopisa BalkanMagazin.

captcha image
Reload Captcha Image...